Kada su pedagoški problemi jasno definirani, sljedeći korak je odabir digitalnog alata koji najbolje odgovara konkretnoj situaciji. Ovaj proces zahtijeva promišljanje o ciljevima nastave, profilu studenata i uvjetima izvođenja kolegija. U visokoškolskom kontekstu alati se biraju ne samo prema funkcionalnosti, nego i prema tome koliko olakšavaju inkluzivnost, dostupnost i aktivno sudjelovanje.
Za rješavanje problema nedostatka motivacije, iznimno korisni mogu biti alati za gamifikaciju i interaktivnost. Platforme poput Kahoota, Quizizza ili Mentimetera unose element igre u predavanje i stvaraju natjecateljski duh koji studentima povećava angažman. Ovi alati pomažu nastavniku da provjeri razumijevanje gradiva u stvarnom vremenu i učini nastavu dinamičnijom.
U slučaju ometanja nastave, rješenje su alati za strukturiranje komunikacije. Na primjer, Microsoft Teams ili Slack omogućuju organizaciju rasprava po kanalima, jasno odvajajući formalna pitanja o gradivu od općih komentara. Time se smanjuje broj prekida tijekom predavanja, a studenti ipak imaju prostor za izražavanje i suradnju.
Za problem učestalih izostanaka, najprikladniji su sustavi za e-učenje poput Moodle LMS-a ili Google Classroooma. Oni omogućuju objavu snimki predavanja, nastavnih materijala i zadataka, čime se studentima osigurava kontinuitet učenja neovisno o fizičkoj prisutnosti.