O podcastima

2. Podcast u obrazovnom i znanstvenom kontekstu 

Podcast u obrazovanju i znanosti najčešće se koristi kao dopunski izvor znanja, bilo u obliku snimljenih predavanja, intervjua, audiolekcija ili studentskih produkcija ili za promociju znanstvenih ideja. Njegova glavna pedagoška vrijednost leži u prilagodbi individualnim stilovima učenja i raspoloživosti učenja "na zahtjev", odnosno u ritmu i prostoru koji određuje sam student, dok u dijelu popularizacije znanosti, podcasti pomažu širenju informacija o novim znanstvenim spoznajama i istraživanjima.

Brojna istraživanja ukazuju na to da slušanje sadržaja može pozitivno utjecati na motivaciju, razumijevanje gradiva te osjećaj autonomije u učenju. Postoji određena moć izgovorene riječi kao sredstva koje može dublje rezonirati sa studentima i potaknuti emocionalnu i kognitivnu uključenost. Jednako tako, podcasti potiču interes za znanost kroz pripovijedanje, intervjue i stvarne primjere, čime se jača povezanost između znanstvenika i društva. Podcasti također doprinose izgradnji povjerenja u znanost te širenju kulture otvorene i dostupne komunikacije o znanstvenim spoznajama.

Načini primjene podcasta u obrazovanju

U obrazovanju se najčešće koriste dvije vrste podcasta:

• podcaste izrađuju nastavnici (kao nastavni resurs)
• podcaste izrađuju studenti (kao oblik procjene znanja i vještina).

Kada nastavnici izrađuju podcast

Nastavnik može snimiti vlastiti podcast kao glavni govornik ili voditi intervju s gostom. Neki ga koriste kao zamjenu za predavanja uživo, no pritom je važno da podcast ne bude puko čitanje predavanja, već da se oblikuje u zanimljiv i angažirajući sadržaj.

Poseban oblik su podcast-predavanja (Zijp & Karreman, 2020), kombinacija jedne ili više audiosnimki sa slajdovima ili kratkim videoisječcima, nakon čega slijedi diskusija i pitanja studenata.

Podcaste je korisno koristiti za uvod u temu ili za produbljivanje rasprave. Na primjer, studenti mogu poslušati podcast prije nastave i raspraviti sadržaj tijekom predavanja. Istraživanja pokazuju da to povećava sposobnost refleksije (Andersen & Dau, 2021).

Kako bi podcast imao puni učinak, potrebno ga je integrirati u kolegij: povezati ga sa zadacima poput pisanja eseja, postavljanja i odgovaranja na pitanja ili pripreme rasprave.

Kada studenti izrađuju podcast

Podcast može biti i alat za učenje kroz stvaranje. Kada studenti sami snimaju podcast, oni djeluju na najvišoj razini Bloomove taksonomije, stvaranju (Krathwohl, 2002). To im omogućuje dublje učenje i razvijanje refleksije (Andersen & Dau, 2021).

Zadatak može biti da pojedinac ili manja grupa izradi podcast na temu iz kolegija: primjerice, intervju s ekspertom, razgovor među studentima o određenom problemu ili predstavljanje vlastitih stavova o zadanoj temi. Takva aktivnost studente potiče na istraživanje, kreativnost i povezivanje znanja s praksom.

Načini primjene podcasta u popularizaciji znanosti

Podcasti se mogu primjenjivati na različite načine u popularizaciji znanosti, ovisno o ciljevima i ciljanoj publici:

1. intervjui sa znanstvenicima i stručnjacima, s razgovorima o aktualnim istraživanjima, društvenom značaju znanosti i osobnim iskustvima istraživača, slušatelji dobivaju autentičan uvid u znanstveni proces i ljudsku stranu znanosti
2. tematske serije o znanstvenim pojmovima ili otkrićima, podcasti mogu obrađivati određenu temu tijekom više epizoda (npr. klimatske promjene, umjetna inteligencija, genetika), čime se omogućuje dublje razumijevanje i praćenje razvoja znanstvenih spoznaja na zanimljiv i pristupačan način.