Inkluzija u online nastavnom okruženju

3. WCAG smjernice

Kada govorimo o pristupačnosti u digitalnom svijetu, prvenstveno se misli na pristupačnost mrežno dostupnih sadržaja i aplikacija, izvornih aplikacija za mobilne uređaje i stolna računala, elektroničkih knjiga i sadržaja u sustavima za upravljanje učenjem i drugih digitalnih sadržaja.

Prema CARNET-ovim podacima iznesenim u Smjernicama za osiguravanje digitalne pristupačnosti iz 2025. godine, studije pokazuju kako između 10 % i 20 % populacije ima neki oblik invaliditeta koji se odnosi na oštećenje vida, sluha, motoričke ili kognitivne smetnje. Svaka od tih kategorija zahtijeva određene prilagodbe pri izradi i dizajnu digitalnog sadržaja, a u većini slučajeva takve prilagodbe pogoduju svim korisnicima, a ne samo osobama s invaliditetom.

Europska komisija je još 2005. godine definirala da se pristupačnost sadržaja odnosi na uklanjanje barijera koje sprječavaju pristupanje i korištenje
digitalnih sadržaja tim osobama, odnosno stupanj do kojeg osobe s poteškoćama mogu koristiti digitalne sadržaje, mrežne stranice i aplikacije.

Kada govorimo o faktorima koji utječu na digitalnu pristupačnost tu se obično misli na:

• smisao i oblik digitalnog sadržaja, neposredne informacije (tekst, slika, zvuk)
• izvorne aplikacije, mrežni preglednici i programi za reprodukciju audiozapisa/videozapisa, te ostali programi i alati koje koriste korisnici digitalnih sadržaja
• pomoćna/asistivna tehnologija (čitači zaslona, posebno oblikovane tipkovnice, programi za skeniranje i dr.)
• znanje i iskustvo korisnika u korištenju digitalnih sadržaja
• osobe koje razvijaju i oblikuju mrežni i izvanmrežni digitalni sadržaj i izvorne aplikacije
• programi i alati za izradu multimedijalnih prezentacija, mrežnih stranica i izvornih aplikacija
• programi i alati za evaluaciju pristupačnosti izvornih aplikacija, mrežnih stranica (HTML i CSS validatori i dr.).

Smjernice za pristupačnost web sadržaja (WCAG 2.1) iz 2018. godine pružaju konkretan okvir za izradu digitalnih obrazovnih materijala koji su razumljivi i upotrebljivi svima, bez obzira na fizičke ili kognitivne sposobnosti. Osnovni koraci uključuju dodavanje alternativnog teksta za slike i grafove, logičnu organizaciju sadržaja pomoću strukturalnih oznaka (naslovi, odlomci, liste), osiguravanje dovoljnog kontrasta između teksta i pozadine te upotrebu čitljivih fontova i jasnih vizualnih elemenata. Iako postoje smjernice WCAG 2.2. iz 2023., no one se još ne preporučuju za potpunu primjenu.

Jednako je važno izbjegavati sadržaje koji ograničavaju pristupačnost, poput skeniranih PDF-ova bez mogućnosti pretraživanja i označavanja, automatski pokrenutih videozapisa bez kontrole korisnika ili kompleksnih interaktivnih elemenata koji nisu dostupni putem tipkovnice. Prilagodbe temeljene na WCAG smjernicama ne koriste isključivo osobama s invaliditetom, one poboljšavaju iskustvo učenja za sve studente, uključujući one koji koriste mobitele, uče u nepovoljnim uvjetima (slabo osvijetljeni prostori, buka) ili imaju privremene poteškoće (ozljede, umor, stres).

Dodatne preporuke prilikom osiguravanja digitalne pristupačnosti:

• kad se u digitalnom sadržaju koriste tablični prikazi koji sadrže veću količinu podataka, pridruženo im je sažeto objašnjenje na hrvatskom jeziku
• svi elementi koji nisu stalno prikazani otvaraju se i zatvaraju dodirom (klikom) miša (ne prelaskom pokazivača preko gumba)
• navigacijski izbornici imaju vidljivu samo prvu razinu navigacije, dok su podrazine izbornika inicijalno skrivene ili smanjene
• padajući izbornici i/ili podizbornici nemaju veliki broj podrazina navigacije niti veliki broj poveznica u jednoj razini
• izbjegava se korištenje prenesi i postavi (en. drag and drop) elemenata
• slike i složene slike (npr. grafovi i dijagrami) imaju kratak zvučni naziv na hrvatskom jeziku, uz prikladan tekstualni naziv (tzv. alt atribut) i opis na hrvatskom jeziku
• zvučni i videozapisi imaju titl i/ili transkript teksta na hrvatskom jeziku
• zvučni i videozapisi imaju kratak zvučni naziv na hrvatskom jeziku, uz prikladan tekstualni naziv i opis na hrvatskom jeziku
• gumbi na zvučnim i video zapisima imaju kratak zvučni naziv na hrvatskom jeziku, uz tekstualni naziv na hrvatskom jeziku
• zvučni i videozapisi i glazba koji se koristi u zvučnim i videozapisima moraju biti ugodni, nenametljivi i prikladni za sadržaje u sklopu kojih se koriste
• dinamički sadržaj, izuzev zvuka i videozapisa, može se zaustaviti, odnosno proizvoljno pokrenuti
• ako se na mrežnoj stranici koristi vizualna provjera i potvrđivanje (en. captcha), koristi se i alternativna auditivna provjera
• na mrežnim stranicama koje imaju puno teksta umetnute su slike povezane sa sadržajem kako bi se olakšalo razumijevanje teksta osobama koje izvorno koriste hrvatski znakovni jezik
• izbjegava se potreba istovremenog korištenja dviju ili više tipki tipkovnice za određenu naredbu
• tekstualni dio je podijeljen u manje blokove odijeljene praznim prostorom.

Validatori digitalne pristupačnosti

Za provjeru digitalne pristupačnosti sadržaja koriste se tzv. validatori, odnosno alati za provjeru. Svi su dostupni kao online rješenja i besplatni su, nije ih potrebno instalirati na svoje uređaje. Obično trebate upisati adresu (URL) sadržaja za koji želite provjeriti pristupačnost i takvi alati će vam, nakon provedene analize, pružiti izvještaj s pregledom koliko je navedeni sadržaj pristupačan, te koje mjere je potrebno preuzeti za poboljšanje (uključujući i poveznice na upute kako to napraviti).

• The A11Y Project - provjerni popisi pristupačnosti mrežno dostupnih sadržaja
• HTML Codesniffer - dodatak za preglednik
• Colour Contrast Analyser - provjera boja i kontrasta