Akcijski plan primjene digitalnih tehnologija

3. Određivanje aktivnosti kojima će se strateški ciljevi ostvariti

U ovom poglavlju prikazat ćemo primjenu Balanced Scorecard (BSC) metodologije za razradu zadataka.

Aktivnosti i ciljevi u ovoj se metodologiji pridružuju perspektivama, tj. područjima na koje se tematski odnose.

BSC primjenjuje četiri perspektive kako bi se osigurao uravnotežen pristup: financijska, korisnička, unutarnji procesi i perspektiva učenja i rasta. Za profitne organizacije financijska perspektiva obično obuhvaća prihode, troškove i povrat na ulaganja, dok se u neprofitnim ustanovama naglasak stavlja na održivost financiranja i učinkovitost trošenja sredstava [1]. Korisnička perspektiva u profitnim poduzećima usmjerena je na zadovoljstvo i zadržavanje klijenata, a u neprofitnim organizacijama na zadovoljstvo korisnika usluga ili studenata [9,10]. BSC za neprofitne organizacije sadrži i perspektivu vizije.

Poredak perspektiva u BSC-u:

• profitne organizacije: učenje i rast -> poslovni procesi -> korisnici -> financije
• neprofitne organizacije: financije -> učenje i rast -> poslovni procesi -> korisnici -> vizija.

Važno je napomenuti ulogu strelica u navedenim poretcima: ako je neki cilj smješten u perspektivu „poslovni procesi“, on teoretski može utjecati samo na ciljeve koji su u istoj perspektivi i „višim perspektivama“ (npr. korisnici), a ne i na ciljeve iz nižih perspektiva (npr. „učenje i rast“).

Slijede koraci BSC procesa prikazani na primjeru strateškog cilja Fakulteta X (X u kontekstu ove analize promatramo kao profitnu organizaciju; privatno visoko učilište):

SC: "Povećati postotak završavanja studija sa 60 % na 80 % u iduće dvije godine."