Razvoj otvorenog obrazovanja i otvorene znanosti

1. Razvoj otvorenog obrazovanja i otvorene znanosti

U kontekstu povijesnog razvoja otvorene znanosti, početkom 2000-ih godina donesene su tri ključne deklaracije koje su definirale načela otvorenog pristupa i pokrenule globalni pokret otvorenosti. To su Budapest Open Access Initiative (Budimpeštanska inicijativa za otvoreni pristup) iz 2002., koja je postavila temelje za slobodan pristup recenziranim publikacijama, te Bethesda Statement on Open Access Publishing (Bethesdanska izjava o objavljivanju u otvorenom pristupu) iz 2003. i Berlin Declaration on Open Access to Knowledge in the Sciences and Humanities  (Berlinska deklaracija o otvorenom pristupu znanstvenom znanju) iz 2003. Ove su deklaracije zajedno promovirale ideju da znanstveno znanje, posebno ono financirano javnim sredstvima, treba biti dostupno svima, potičući time transparentnost, suradnju i brži napredak znanosti.

Budapest Open Access Initiative objavljena u veljači 2002. godine smatra se temeljnim dokumentom otvorene znanosti. Ona je postavila prvu široko prihvaćenu definiciju otvorenog pristupa, naglašavajući važnost besplatne dostupnosti recenziranih znanstvenih publikacija na internetu, uz mogućnost čitanja, preuzimanja, kopiranja, distribucije i tiskanja. Inicijativa je promovirala dva glavna puta do otvorenog pristupa: „zeleni put“ (arhiviranje u repozitorijima) i „zlatni put“ (objavljivanje u otvoreno dostupnim časopisima).

U lipnju 2003. uslijedila je Bethesda Statement on Open Access Publishing. Ova je izjava, proizašla iz biomedicinskog sektora, detaljnije razradila tehničke i pravne aspekte otvorenog pristupa. Posebno je naglasila da autori moraju zadržati autorska prava i dati dozvolu za upotrebu djela, uključujući izradu izvedenih djela, te da se radovi moraju pohraniti u javno dostupne online repozitorije.

Naposljetku, Berlin Declaration on Open Access to Knowledge in the Sciences and Humanities, objavljena u listopadu 2003. godine, proširila je koncept otvorenog pristupa izvan samih publikacija. Obuhvatila je sve oblike znanstvenog znanja, uključujući sirove podatke, metapodatke, softverske alate i multimedijske materijale. Berlinska deklaracija pozvala je istraživačke ustanove, financijere i vlade da aktivno podrže i implementiraju načela otvorenog pristupa, prepoznajući ga kao ključan element za globalnu bazu znanja. Zajedno, ove tri deklaracije, često nazivane „BBB definicijom“ otvorenog pristupa, postavile su čvrste temelje za razvoj globalnog pokreta otvorenog pristupa, promičući transparentnost, suradnju i širenje znanja.

Dvije su ključne deklaracije za otvoreno obrazovanje Cape Town Open Education Declaration (Deklaracija iz Cape Towna o otvorenom obrazovanju) iz 2008. i UNESCO 2012 Paris OER Declaration (Pariška deklaracija o otvorenim obrazovnim resursima) iz 2012.

Cape Town Declaration poziva na slobodnu upotrebu, prilagodbu i dijeljenje obrazovnih resursa, naglašavajući sudjelovanje edukatora i studenata te poticanje otvorenih politika. Objavljena je 22. siječnja 2008. i predstavlja snažan poziv na akciju za promicanje otvorenih obrazovnih resursa (OER) i praksi. Njezina je temeljna ideja da svatko treba imati slobodu upotrebljavati, prilagođavati, poboljšavati i redistribuirati obrazovne materijale bez ograničenja.