Otvorena znanost

1. Uvod

Otvorena znanost je skup načela i praksi kojima je cilj učiniti znanstvena istraživanja iz svih područja i na svim jezicima dostupnima, ponovno upotrebljivima i djeljivima svima za dobrobit znanstvenika i društva u cjelini. 

Ona promiče cjeloviti otvoreni proces stvaranja znanja, što uključuje otvorenu znanstvenu komunikaciju, popularizaciju znanosti, otvoreni dijalog, transparentan recenzijski postupak i otvorenu evaluaciju. Nadalje, otvorena znanost inzistira na upotrebi otvorenih formata, podataka i alata, otvorenih standarda, otvorene znanstvene infrastrukture i otvorenih softverskih kodova. U širem smislu, ona obuhvaća i otvoreno obrazovanje i aktivno uključivanje javnosti putem građanske znanosti.

Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti iz 2022. godine postavlja otvorenu znanost kao temeljno načelo znanstvene, umjetničke i visokoškolske djelatnosti. Zakon naglašava javnu dostupnost rezultata znanstvenih istraživanja i umjetničkog stvaralaštva, kao i općenitu otvorenost visokih učilišta prema javnosti, građanima i lokalnoj zajednici.

U svibnju 2025. usvojen je i Hrvatski plan za otvorenu znanost. Pregled otvorene znanosti u Republici Hrvatskoj sastavni je dio Hrvatskog plana za otvorenu znanost koji je izradila radna skupina formirana u okviru Inicijative za hrvatski oblak za otvorenu znanost (HR-OOZ).

Otvorena znanost prepoznata je kao ključni prioritet u europskim i nacionalnim znanstvenim politikama, što potvrđuje i Plan razvoja istraživačke infrastrukture u Republici Hrvatskoj 2023. – 2027. U tom se planu ističe da se istraživačke infrastrukture trebaju voditi FAIR načelima (engl. Findable, Accessible, Interoperable, Reusable – lako je pronaći, lako je dostupno, interoperabilno, ponovno iskoristivo) i implementirati upravljanje otvorenim istraživačkim podatcima.  

Dodatnu podršku načelima otvorene znanosti u hrvatskom istraživačkom prostoru pružaju Nacionalni informacijski sustav znanosti CroRIS (Croatian Research Information System) i Europski oblak otvorene znanosti (EOSC), odnosno njegov hrvatski pandan, Hrvatski oblak za otvorenu znanost (HR-OOZ).

Hrvatska je u siječnju 2021. godine postala članica Europskog oblaka otvorene znanosti (engl. EOSC Association). Ministarstvo je za mandatnu organizaciju imenovalo Sveučilišni računski centar (Srce), čime se Hrvatska pridružila europskoj zajednici koja aktivno radi na razvoju otvorene znanosti i poboljšanju pristupa istraživačkim podatcima i uslugama unutar EOSC platforme.

Slijedom toga, u srpnju 2021. godine, Srce je pokrenulo Inicijativu za Hrvatski oblak za otvorenu znanost (HR-OOZ). Hrvatski oblak za otvorenu znanost jest organizacijsko i tehnološko okruženje koje potiče i omogućava otvorenu znanost pružajući hrvatskim istraživačima, inovatorima, organizacijama i građanima pouzdano, integrirano i otvoreno multidisciplinarno okruženje za objavu, pronalaženje te ponovnu upotrebu usluga i resursa za istraživanje, inovaciju i obrazovanje. HR-OOZ ima cilj da se u Hrvatskoj gradi moderan, kvalitetan, međunarodno relevantan i kompetitivan sustav znanosti utemeljen na načelima otvorene znanosti koji je usklađen i povezan s Europskim istraživačkim prostorom i relevantnim europskim inicijativama.

Slika 1: generirana UI alatom Gemini

Otvorena znanost naglašava transparentnost i dijeljenje znanja, a analitika učenja osigurava podatkovnu podlogu za donošenje obrazovnih odluka. Na taj se način analitika može shvatiti kao dio šireg pokreta otvorenosti, gdje podatci postaju zajednički resurs za unaprjeđenje prakse. O analitici učenja možete naučiti u tečaju Analitike učenja.