Vrste digitalnih rizika i prijetnji za osobne podatke

8. Zlonamjerni program

Zlonamjerni programi (engl. malware) softveri su razvijeni s ciljem nanošenja štete korisnicima, računalnim sustavima ili mrežama. Oni mogu krasti osjetljive podatke, špijunirati korisničke aktivnosti, uništavati ili mijenjati datoteke i onemogućiti pristup sustavu (npr. zaključavanjem datoteka uz zahtjev za otkupninu). Posljedice mogu uključivati gubitak podataka, financijsku štetu, poremećaj poslovanja i sigurnosne propuste.

Najčešći oblici zlonamjernog softvera uključuju:

viruse – samoreplicirajuće programe koji se pridružuju drugim datotekama i šire bez znanja korisnika
crve (worms) – šire se samostalno putem mreže, često bez potrebe za korisničkom akcijom
trojanske konje (trojanci) – prikrivaju se kao legitimni programi, ali omogućuju neovlašten pristup sustavu
ransomware – zaključava podatke ili cijele sustave i traži otkupninu za povrat pristupa. Zadnjih nekoliko godina najozbiljnija prijetnja informacijskim sustavima
špijunski softver (spyware) – potajno prikuplja podatke o korisniku bez njegova znanja, često radi krađe identiteta ili praćenja aktivnosti.

Učinkovita obrana od zlonamjernih programa uključuje redovitu izradu sigurnosnih kopija podataka, ažurirani antivirusni softver, redovito ažuriranje sustava, sigurno ponašanje korisnika i segmentaciju mreže.

Besplatni antivirusni alati: