Europski i nacionalni strateški dokumenti kojima se oblikuje i usmjerava razvoj digitalnog obrazovanja

1. Europski i nacionalni strateški dokumenti kojima se oblikuje i usmjerava razvoj digitalnog obrazovanja

Uvod

Digitalna transformacija obrazovanja postala je jedan od ključnih prioriteta europskih i nacionalnih obrazovnih politika. Brzi tehnološki napredak mijenja način na koji učimo, poučavamo i komuniciramo, što zahtijeva sustavan pristup razvoju digitalnih kompetencija i infrastrukture. Visoka učilišta danas imaju odgovornost ne samo koristiti digitalne alate, već ih i strateški integrirati u procese poučavanja, vrednovanja i upravljanja znanjem. Kako bi se taj proces provodio usklađeno i održivo, nužno je osloniti se na zajedničke okvire i smjernice koji definiraju ciljeve, standarde i očekivanja.

Europske institucije i nacionalna tijela prepoznala su važnost digitalne pismenosti i digitalne otpornosti kao temelja suvremenog društva učenja. Stoga su izrađeni strateški dokumenti koji usmjeravaju razvoj digitalnog obrazovanja na svim razinama – od osnovnog do visokog obrazovanja. Ti dokumenti obuhvaćaju i načela inkluzije, otvorenosti, inovativnosti i cjeloživotnog učenja. Njihov je cilj osigurati jednake prilike za pristup kvalitetnom obrazovanju u digitalnom okruženju te potaknuti nastavnike i institucije na inovacije u poučavanju. Poseban naglasak stavlja se na razvoj digitalnih kompetencija nastavnika, interoperabilnost sustava i potporu digitalnim okruženjima za učenje.

Razumijevanje tih strateških dokumenata omogućuje nastavnicima i obrazovnim stručnjacima da planiraju vlastiti profesionalni razvoj u skladu s nacionalnim i europskim prioritetima te da aktivno pridonose digitalnoj transformaciji visokog obrazovanja.

Razvoj digitalnog obrazovanja regulira se i potiče europskim i nacionalnim strateškim dokumentima i smjernicama. Ovi dokumenti oblikuju pravce obrazovne politike, definiraju prioritete i služe kao temelj za provedbu konkretnih mjera, projekata i programa. Na europskoj i nacionalnoj razini postoje nadređeni dokumenti koji donose okvire, preporuke i ciljeve, a na temelju kojih se izrađuju specifični akcijski planovi i operativni programi. U nastavku su predstavljeni ključni dokumenti koji su posebno važni za razvoj digitalnog obrazovanja u kontekstu visokoškolskih ustanova.

Izdvojeni strateški dokumenti:

• Akcijski plan za digitalno obrazovanje 2021. - 2027. (Europska komisija)
• Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030.
• Nacionalni plan razvoja sustava obrazovanja do 2027. godine
• Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja do 2024. godine.

Ovi strateški dokumenti predstavljaju temeljne reference za sve dionike u obrazovanju, od donositelja politika do praktičara u nastavi. Njihovo poznavanje omogućuje razumijevanje smjera razvoja obrazovnog sustava, prepoznavanje vlastitih uloga u digitalnoj transformaciji te učinkovito planiranje digitalno osnaženih kolegija i programa.

2. Akcijski plan za digitalno obrazovanje 2021.–2027.

Akcijski plan za digitalno obrazovanje 2021. – 2027.

Ovaj dokument predstavlja sveobuhvatan plan Europske komisije za poticanje digitalne transformacije obrazovanja i osposobljavanja u cijeloj Europskoj uniji. Plan se temelji na lekcijama iz razdoblja pandemije i donosi dva strateška prioriteta:

1. razvoj učinkovitog digitalnog obrazovnog ekosustava
2. unapređenje digitalnih kompetencija.

Akcijski plan obuhvaća 14 konkretnih mjera, uključujući podršku nastavnicima, razvoj digitalnih certifikata, poticanje uključivosti i digitalnu suradnju među državama članicama.

Integralnom tekstu akcijskog plana možete pristupiti na poveznici. 

3. Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030.

Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030.

Nacionalna razvojna strategija (NRS) najviši je planski dokument Republike Hrvatske koji definira dugoročne ciljeve razvoja društva i gospodarstva. Među ključnim prioritetima nalazi se digitalna transformacija koja uključuje digitalizaciju obrazovanja,  jačanje pametnih vještina i digitalne pismenosti i osiguravanje pristupa digitalnim alatima.

U sklopu strateškog cilja „Obrazovani i zaposleni ljudi“ NRS ističe se:

• jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti studenata i obrazovnih djelatnika
• razvoj cjelovitoga i računalnog sustava osiguranja kvalitete obrazovanja te povećanje razine digitalne zrelosti obrazovnih institucija
• digitalna transformacija i informatizacija odgojno-obrazovnog sustava, kao i jačanje svijesti u pogledu sigurnog i odgovornog pristupa internetu i elektroničkoj komunikaciji
• poticat će se ulaganja u superračunalstvo, umjetnu inteligenciju, kibernetičku sigurnost i napredne digitalne vještine.

Integralni tekst nacionalne razvojne strategije dostupan je na poveznici. 

4. Nacionalni plan razvoja sustava obrazovanja do 2027. godine

Nacionalni plan razvoja sustava obrazovanja do 2027. godine

U svijetu obilježenom brzim tehnološkim promjenama, globalizacijom i društvenim izazovima obrazovanje postaje ključno područje nacionalnog razvoja. Digitalizacija, automatizacija i klimatske promjene zahtijevaju građane s novim znanjima, vještinama i kompetencijama. Dokument „Nacionalni plan razvoja sustava obrazovanja do 2027. godine” pruža strateški okvir za prilagodbu hrvatskog obrazovanja tim suvremenim zahtjevima. Njegova je važnost u tome što povezuje obrazovne ciljeve s gospodarskim rastom, inovacijama i društvenom kohezijom. 

Plan naglašava potrebu za jačanjem ljudskog kapitala i razvojem sustava koji potiče cjeloživotno učenje, kreativnost i inkluzivnost. U središtu je ideja da obrazovanje mora biti i ekonomski i socijalni prioritet, jer pridonosi smanjenju nejednakosti i osnaživanju zajednice. Provedbom Plana nastoji se osigurati kvaliteta, učinkovitost i pravednost na svim razinama obrazovanja. 

Posebno se ističe važnost modernizacije nastavnih procesa i profesionalnog razvoja učitelja i nastavnika. Uspostava takvog sustava zahtijeva reformske procese, ulaganja i mehanizme praćenja učinaka. Stoga je Nacionalni plan ključan dokument za stvaranje održivog i konkurentnog društva temeljenog na znanju. U kontekstu digitalnog obrazovanja, dokument ističe:

• poticanje razvoja digitalnih kompetencija nastavnika i učenika/studenata
• potreba poboljšanja kompetencija i vještina studenata za digitalnu tranziciju
• potrebu za ulaganje u digitalnu preobrazbu visokih učilišta
• potporu zelenoj i digitalnoj tranziciji u obrazovanju i osposobljavanju
• implementaciju programa profesionalnog razvoja u području IKT-a.

Dokument je usmjeren na sve razine obrazovanja, a osobit naglasak stavlja na integraciju tehnologije u nastavni proces i osnaživanje nastavnika za digitalno poučavanje.

Integralni tekst nacionalnog plana dostupan je na poveznici.

5. Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja do 2024. godine

Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja do 2024. godine

Ovaj prateći dokument konkretizira ciljeve iz Nacionalnog plana kroz mjere, aktivnosti, vremenske rokove i odgovorne institucije. Akcijski plan uključuje:

• razvoj digitalnih obrazovnih sadržaja
• jačanje e-učenja i hibridnog poučavanja u visokom obrazovanju
• digitalnu opremljenost ustanova i osiguranje licenciranih alata
• edukaciju nastavnog kadra strukturiranim programima stručnog usavršavanja.

Plan omogućuje operativnu provedbu strateških ciljeva jasnim pokazateljima uspješnosti i omogućuje praćenje napretka.

Integralni tekst akcijskog plana dostupan je na stranicama Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih.

6. Zaključak

Zaključak

Digitalno obrazovanje postalo je ključan element suvremenog obrazovnog sustava. Njegov razvoj temelji se na strateškom planiranju i jasno definiranim ciljevima. Prioritet se daje jačanju digitalnih kompetencija studenata i nastavnika. Tehnologija se integrira u nastavu kako bi se unaprijedila kvaliteta učenja i poučavanja. Pristup digitalnim alatima doprinosi jednakosti i uključivosti u obrazovanju. 

Profesionalni razvoj nastavnika nužan je za učinkovitu primjenu digitalnih metoda. Ulaganja u infrastrukturu i resurse osiguravaju održivost digitalne tranzicije. Sustavno praćenje i vrednovanje omogućava prilagodbu mjera i kontinuirano poboljšanje, a suradnja i razmjena znanja među dionicima dodatno jačaju obrazovni sustav. Digitalno obrazovanje više nije opcija, već nužnost za relevantno i dostupno obrazovanje budućnosti.