Savjeti za komunikaciju sa studentima u online nastavi

1. Komunikacija u nastavi - uvod

Uspješna izvedba kolegija ne temelji se samo na kvalitetnom sadržaju, već i na jasnoj komunikaciji, dobro osmišljenoj organizaciji i transparentnim očekivanjima. Studenti trebaju znati što znači uspjeti na kolegiju, kako će biti vrednovani i na koji način mogu ostvariti podršku sa strane nastavnika i suradnika. Nastavnici pak trebaju imati uspostavljene rutine, definirane kanale komunikacije i planirane oblike orijentacije koji će studentima olakšati snalaženje tijekom semestra.

Posebno je važna i međusobna komunikacija unutar nastavnog tima i sustavno upoznavanje studenata anketiranjem i povratnim informacijama. Ovi elementi zajedno čine okvir koji potiče motivaciju, osigurava jasnoću i gradi pozitivno iskustvo učenja. Slijedi par savjeta vezanih uz komunikaciju u nastavi (s posebnim osvrtom na online okruženje) iz Centra za poučavanje i učenje Sveučilišta Queen's.

2. Što znači biti uspješan student na vašem e-kolegiju? 

Prvi korak u oblikovanju kvalitetne nastave jest jasno definirati što znači biti uspješan student na kolegiju. Nastavnik mora unaprijed razraditi što će studenti trebati činiti kako bi ostvarili očekivanja i položili kolegij i na temelju toga oblikovati plan komunikacije. Važno je postaviti jasne smjernice: koje se aktivnosti očekuju na tjednoj razini, što će se događati tijekom mjeseca, a koje su obveze raspoređene na razini cijelog semestra. 

Studenti trebaju razumjeti kako će sudjelovati u sinkronim aktivnostima (npr. predavanja uživo, rasprave u realnom vremenu) i na koji se način od njih očekuje uključivanje u asinkrone aktivnosti (npr. rasprave na forumu, predaja zadataka, komentiranje radova kolega). Jednako je važno unaprijed naznačiti kada su rokovi za glavne zadatke, kolokvije i projekte i što će se smatrati kvalitetnim i učinkovitim ispunjavanjem tih obveza.

3. Uloga rubrika u očekivanjima i procjeni

Rubrike su izuzetno koristan alat za postavljanje, ali i komuniciranje očekivanja. One studentima daju jasnu sliku kriterija po kojima će se njihov rad ocjenjivati, čime se izbjegavaju nesporazumi i povećava transparentnost. Preporučljivo je izraditi rubriku za svaku značajniju aktivnost, bilo da se radi o pisanom zadatku, usmenom izlaganju, testu ili praktičnoj vježbi. Na taj način studenti mogu unaprijed znati što se od njih traži kako bi postigli različite razine uspjeha (od osnovnih do izvrsnih rezultata). Posebno je važno rubrike ne čuvati samo za nastavno osoblje, već ih podijeliti sa studentima na početku kolegija ili barem prije svake pojedine aktivnosti. Time rubrike postaju sastavni dio plana komunikacije i pomažu studentima da realno planiraju vlastiti rad, rasporede vrijeme i prepoznaju što konkretno znači kvaliteta u njihovim zadatcima.

4. Komunikacija unutar nastavnog tima

Ako kolegij izvodi širi nastavni tim (npr. nositelj, izvođač(i), asistenti, demonstratori), ključno je osmisliti jasan plan komunikacije koji će funkcionirati tijekom cijelog semestra. Već na početku potrebno je dogovoriti raspored redovitih sastanaka, bilo uživo, bilo putem digitalnih platformi, kako bi svi članovi tima imali usklađene informacije. Uz to, treba odabrati tehnologije za suradnju (npr. Teams, Moodle LMS ili zajedničke dokumente na Google Driveu) koje će omogućiti brzu razmjenu informacija i lak pristup materijalima. Jednako je važno unaprijed odrediti različite kanale komunikacije: što ide e-poštom, što se objavljuje na zajedničkoj platformi, a što se raspravlja uživo. Na taj način tim ima jasne dogovorene obrasce i lako može održavati otvorenu i kontinuiranu komunikaciju.

5. Postavljanje granica i očekivanja u komunikaciji sa studentima

Studenti se uvelike oslanjaju na nastavnike u traženju smjernica i podrške tijekom kolegija. Međutim, važno je naglasiti da nastavnik ne može i ne treba biti dostupan 24 sata dnevno. Upravo zato od početka kolegija treba jasno postaviti vlastita očekivanja i rutine koje će oblikovati način na koji će se nastava voditi i komunicirati. Takva transparentnost pomaže studentima da razumiju u kojim okvirima i na koji način mogu dobiti potrebne informacije, a nastavniku osigurava održivu ravnotežu između dostupnosti i profesionalnog rada.

Ključni je element razraditi kako i kada studenti mogu kontaktirati nastavnika. Potrebno je precizno navesti kojim komunikacijskim kanalima trebaju usmjeravati svoja pitanja: na primjer, putem foruma u Moodle LMS, e-pošte, dogovorenih termina konzultacija ili posebnih online oblika (Teams, Zoom, Jitsi Meet). Još je važnije unaprijed naglasiti očekivani ritam odgovaranja: na primjer, odgovori na e-poštu mogu se očekivati unutar 48 sati, dok se pitanja postavljena na forumu rješavaju tijekom tjednog sastanka ili predavanja. Na taj način studenti dobivaju realistična očekivanja, a nastavnik jasno definira vlastite radne granice.

6. Upoznavanje studenata provođenjem ankete na početku kolegija

Kvalitetna komunikacija u nastavi počinje boljim poznavanjem studenata. To se može postići kratkim anketama ili upitnicima prije ili na samom početku kolegija. Elektronički alati (poput alata Google Forms, Microsoft Forms, Moodle anketa ili Mentimeter) olakšavaju prikupljanje podataka. Anketom nastavnik može doznati koji su studentima najprikladniji komunikacijski kanali, koje izazove očekuju i što žele postići tijekom semestra. Na taj način lakše se prilagođava nastava i pokazuje briga za različite potrebe. Osim praktičnih informacija anketa studentima šalje i važnu poruku: njihovo mišljenje vrijedi i nastava se temelji na uzajamnom razumijevanju. Takav pristup otpočetka potiče angažman i aktivno sudjelovanje studenata u procesu učenja.

7. Syllabus i orijentacija studenata na kolegiju

Syllabus predstavlja temeljni, formalni dokument koji usmjerava studente i daje im jasnu orijentaciju o sadržaju, ciljevima i pravilima kolegija. On funkcionira kao polazna točka i osnovni referentni okvir kojem se studenti mogu vraćati tijekom cijelog semestra. Ipak, samo pisani dokument često nije dovoljan da bi se postigao dojam dobrodošlice i jasnoće koju studenti trebaju na početku. Upravo zato preporučuje se dopuniti ga dodatnim oblicima orijentacije koji će studentima približiti kolegij na pristupačniji i osobniji način.

Jedan od učinkovitih načina jest snimanje kratkog videozapisa dobrodošlice u kojem nastavnik osobno pozdravlja studente, predstavi sebe i kolegij i ukratko naznači što ih očekuje. Video daje ljudsku dimenziju kolegiju i smanjuje distancu, osobito u online okruženju. Drugi oblik je objava dobrodošlice putem e-pošte ili foruma u Moodle LMS-u, kojom se studentima pruža osjećaj uključenosti već prije prvog susreta. Također se može kreirati posebna orijentacijska stranica na kolegiju u Moodle LMS koja okuplja sve ključne informacije na jednom mjestu.

Takva orijentacija može se shvatiti kao ekvivalent prvog sata nastave u učionici, kada bi nastavnik obično predstavio glavne elemente kolegija. U nju svakako treba uključiti pregled ključnih zadataka i rokova, popis obavezne i preporučene literature i resursa, i jasnu sliku što će studenti naučiti ili otkriti tijekom kolegija. Jednako je važno naglasiti i što studenti mogu očekivati od kolegija i nastavnika, a istovremeno podsjetiti na ranije postavljena očekivanja koja se odnose na njih same (npr. način sudjelovanja, ritam aktivnosti, kriteriji za ocjenjivanje).

8. Poticanje suradnje među studentima

Ako se vaš kolegij oslanja na kontakt među studentima tijekom grupnoga rada ili rasprave u manjim skupinama, razmislite o tome kako ćete poticati suradnju među studentima, bilo uživo ili online.

Odvojite vrijeme da studentima objasnite zašto je suradnja važan dio kolegija, opisujući kako je grupni rad povezan s ciljevima i ishodima učenja. Umjesto da propisujete točno određeni alat za online suradnju, ponudite preporuke korisnih alata koje studenti mogu koristiti (npr. Microsoft Teams), a zatim im ostavite fleksibilnost da odaberu ono što im najbolje odgovara. Imajte na umu da studenti uz sadržaj kolegija možda moraju usvajati i nove tehnologije, stoga nastojte da broj obveznih alata bude što manji.

Grupni rad možete započeti tako da grupe same izrade vlastitu rubriku kojom će definirati kako će mjeriti vlastiti uspjeh. Potaknite ih da se zapitaju: Kako za nas izgleda učinkovita suradnja u grupi?, rubrika koju sami razviju, a pomoći će im u postavljanju vlastitih očekivanja i usmjeravanju angažmana.

9. Radno vrijeme za komunikaciju i kontakt

Bez obzira na to izvodi li se nastava uživo ili online, od iznimne je važnosti studentima pružiti redovite prilike za obraćanje nastavnom timu s pitanjima i nedoumicama. Takvi trenutci omogućuju ne samo razjašnjavanje sadržaja kolegija, nego omogućuju i izgradnju odnosa povjerenja između studenata i nastavnika. Mnoge sastavnice sveučilišta, fakulteti, centri ili odjeli, imaju svoje propisane politike vezane uz obvezne konzultacije, stoga je uvijek dobro provjeriti s pročelnikom ili voditeljem odsjeka postoje li posebne smjernice koje je potrebno poštovati.

Konzultacije se mogu organizirati na različite načine. U tradicionalnom obliku to je unaprijed određeno vrijeme kada nastavnik prima studente uživo u svom uredu. U suvremenom obrazovanju jednako je prihvatljivo organizirati konzultacije putem online platformi za videokonferencije, kao što su Zoom, Microsoft Teams, Jitsi Meet ili BigBlueButton. Na taj način konzultacije postaju dostupne i studentima koji su fizički udaljeni, čime se širi jednakost pristupa, a usput ako je to omogućeno, rade se snimke konzultacija koje su dostupne i onim studentima koji nisu bili u mogućnosti doći na iste.

Važno je studente jasno i pravodobno obavijestiti o terminima konzultacija. Najbolje je poslati poruku e-poštom ili objavu na platformi za učenje (npr. Moodle LMS), s preciznim datumom, vremenom i uputama za pristup. Dosljednost u održavanju istih dana i sati konzultacija tijekom semestra studentima pomaže u planiranju svojega vremena i time da unaprijed znaju kada vas mogu kontaktirati.

Istovremeno, valja pokazati fleksibilnost i razumijevanje prema studentskim obvezama. Ponekad će se dogoditi da ponuđeni termini ne odgovaraju svima, pa je korisno ostaviti mogućnost dogovora za alternativne termine, na primjer, za studente koji rade, studiraju na više kolegija ili se nalaze u različitim vremenskim zonama. Kombinacija jasnoće, dosljednosti i spremnosti na kompromis najbolji je način da konzultacije postanu vrijedna podrška studentima tijekom cijelog kolegija.

10. Zaključak

Učinkovit angažman studenata u online visokoškolskom obrazovanju ne proizlazi isključivo iz kvalitetnog sadržaja, već iz sustavno oblikovanih interakcija koje uključuju sve sudionike i aspekte nastave. Trostruka dinamika, student – student, student – nastavnik i student – sadržaj, tvori funkcionalni okvir za oblikovanje poticajnog i inkluzivnog online obrazovnog iskustva.

Suvremene pedagoške prakse i dostupne tehnologije omogućuju implementaciju načela angažmana koje vode prema većem zadovoljstvu, većim stopama zadržavanja i uspješnijem savladavanju gradiva u digitalnom obrazovnom okruženju.

11. Literatura

• Hy-Flex and Resilient Pedagogy Resources. Innovative Learning. Purdue University. https://www.purdue.edu/innovativelearning/tools-resources/teaching-guides/pedagogy/
• Rogulj, E., Grgač, S. Oblici komunikacije između profesora i studenata // Jezik, književnost i obrazovanje - suvremeni koncepti.  Čakovec: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2020., str. 260.-269.