O podcastima

Sjedište:	Loomen za stručna usavršavanja
E-kolegij:	Digitalne tehnologije za komunikaciju, suradnju i profesionalni razvoj
Knjiga:	O podcastima

Otisnuo/la:	Gost (anonimni korisnik)
Datum:	ponedjeljak, 25. svibnja 2026., 17:04

Opis

U ovoj aktivnosti bit će predstavljen koncept podcasta u obrazovnom i znanstvenom kontekstu.

Sadržaj

1. Uvod
2. Podcast u obrazovnom i znanstvenom kontekstu
3. Prednosti i nedostaci podcasta u obrazovanju
4. Savjeti za izradu podcasta
5. Zaključak
6. Literatura

1. Uvod

Razvoj digitalnih tehnologija početkom 21. stoljeća otvorio je put novim oblicima prijenosa znanja i informacija, a među njima se posebno istaknula tehnologija podcasta. Sam pojam podcast prvi se put pojavio 2004. godine kao spoj riječi iPod (Appleov uređaj predstavljen 2001.) i broadcast (emitiranje), čime je označen novi oblik komunikacijskog kanala temeljenog na distribuciji zvučnih i videozapisa putem interneta.

Za razliku od tradicionalnog radijskog emitiranja, podcast pruža korisnicima potpunu kontrolu: mogu birati što žele slušati ili gledati, u vrijeme i na mjestu koje im najviše odgovara. Time se pokazao izuzetno prilagodljiv suvremenim obrazovnim praksama.

Tehnološki gledano, podcast se temelji na trima ključnim komponentama: snimanju sadržaja, objavi putem RSS tehnologije i distribuciji kroz digitalne platforme i uređaje. Kao medij koji funkcionira asinkrono, on donosi fleksibilnost, jednostavnost i široku dostupnost, što ga čini vrlo pogodnim i za formalno i za neformalno obrazovanje.

2. Podcast u obrazovnom i znanstvenom kontekstu

Podcast u obrazovanju i znanosti najčešće se koristi kao dopunski izvor znanja, bilo u obliku snimljenih predavanja, intervjua, audiolekcija ili studentskih produkcija ili za promociju znanstvenih ideja. Njegova glavna pedagoška vrijednost leži u prilagodbi individualnim stilovima učenja i raspoloživosti učenja "na zahtjev", odnosno u ritmu i prostoru koji određuje sam student, dok u dijelu popularizacije znanosti, podcasti pomažu širenju informacija o novim znanstvenim spoznajama i istraživanjima.

Brojna istraživanja ukazuju na to da slušanje sadržaja može pozitivno utjecati na motivaciju, razumijevanje gradiva te osjećaj autonomije u učenju. Postoji određena moć izgovorene riječi kao sredstva koje može dublje rezonirati sa studentima i potaknuti emocionalnu i kognitivnu uključenost. Jednako tako, podcasti potiču interes za znanost kroz pripovijedanje, intervjue i stvarne primjere, čime se jača povezanost između znanstvenika i društva. Podcasti također doprinose izgradnji povjerenja u znanost te širenju kulture otvorene i dostupne komunikacije o znanstvenim spoznajama.

Načini primjene podcasta u obrazovanju

U obrazovanju se najčešće koriste dvije vrste podcasta:

podcaste izrađuju nastavnici (kao nastavni resurs)
podcaste izrađuju studenti (kao oblik procjene znanja i vještina).

Kada nastavnici izrađuju podcast

Nastavnik može snimiti vlastiti podcast kao glavni govornik ili voditi intervju s gostom. Neki ga koriste kao zamjenu za predavanja uživo, no pritom je važno da podcast ne bude puko čitanje predavanja, već da se oblikuje u zanimljiv i angažirajući sadržaj.

Poseban oblik su podcast-predavanja (Zijp & Karreman, 2020), kombinacija jedne ili više audiosnimki sa slajdovima ili kratkim videoisječcima, nakon čega slijedi diskusija i pitanja studenata.

Podcaste je korisno koristiti za uvod u temu ili za produbljivanje rasprave. Na primjer, studenti mogu poslušati podcast prije nastave i raspraviti sadržaj tijekom predavanja. Istraživanja pokazuju da to povećava sposobnost refleksije (Andersen & Dau, 2021).

Kako bi podcast imao puni učinak, potrebno ga je integrirati u kolegij: povezati ga sa zadacima poput pisanja eseja, postavljanja i odgovaranja na pitanja ili pripreme rasprave.

Kada studenti izrađuju podcast

Podcast može biti i alat za učenje kroz stvaranje. Kada studenti sami snimaju podcast, oni djeluju na najvišoj razini Bloomove taksonomije, stvaranju (Krathwohl, 2002). To im omogućuje dublje učenje i razvijanje refleksije (Andersen & Dau, 2021).

Zadatak može biti da pojedinac ili manja grupa izradi podcast na temu iz kolegija: primjerice, intervju s ekspertom, razgovor među studentima o određenom problemu ili predstavljanje vlastitih stavova o zadanoj temi. Takva aktivnost studente potiče na istraživanje, kreativnost i povezivanje znanja s praksom.

Načini primjene podcasta u popularizaciji znanosti

Podcasti se mogu primjenjivati na različite načine u popularizaciji znanosti, ovisno o ciljevima i ciljanoj publici:

intervjui sa znanstvenicima i stručnjacima, s razgovorima o aktualnim istraživanjima, društvenom značaju znanosti i osobnim iskustvima istraživača, slušatelji dobivaju autentičan uvid u znanstveni proces i ljudsku stranu znanosti
tematske serije o znanstvenim pojmovima ili otkrićima, podcasti mogu obrađivati određenu temu tijekom više epizoda (npr. klimatske promjene, umjetna inteligencija, genetika), čime se omogućuje dublje razumijevanje i praćenje razvoja znanstvenih spoznaja na zanimljiv i pristupačan način.

3. Prednosti i nedostaci podcasta u obrazovanju

Prednosti podcasta uključuju:

Studentima odgovara fleksibilnost, mogu učiti kada i gdje žele (Evans, 2009).
Osjećaju se bolje pripremljenima za nastavu (Andersen & Dau, 2021).
Mnogi studenti uživaju u slušanju podcasta.
Koristeći podcast, dolaze u dodir sa stručnim jezikom i pojmovima iz svog područja, što im pomaže bolje razumjeti gradivo i kvalitetnije raspravljati o temi.
Imaju dojam da su u češćem kontaktu s nastavnikom, što povećava njihovu motivaciju.
Dobro osmišljeni zadaci povezani s podcastima mogu pozitivno utjecati na motivaciju i akademske rezultate.

Međutim, valja istaknuti i izazove: nedovoljna tehnička pismenost nastavnika, manjak akademski verificiranog sadržaja, tehnička ograničenja integracije s postojećim sustavima te, ponajviše, rizik pasivne recepcije sadržaja bez kognitivne aktivacije.

Nastavnici bi trebali koristiti podcast kao komplementarni alat, a ne zamjenu za didaktičku interakciju, uz mogućnost uključivanja studenata u stvaranje sadržaja kao oblik aktivnog i participativnog učenja.

Prednosti podcasta u popularizaciji znanosti

Podcasti omogućuju pristupačan i fleksibilan način učenja, jer se mogu slušati u bilo kojem trenutku i na različitim uređajima.
Razgovornim i neformalnim stilom približavaju složene znanstvene teme široj publici.
Omogućuju dublje razumijevanje tema putem intervjua, narativa i primjera iz prakse.
Potiču kritičko razmišljanje i interes za znanost, posebno među mlađim generacijama koje preferiraju digitalne medije.

Nedostaci podcasta u popularizaciji znanosti su: nedostatak vizualnih elemenata može otežati objašnjavanje složenih koncepata ili podataka koji bi bili jasniji uz grafički prikaz, kvaliteta podcasta ovisi o stručnosti sugovornika i točnosti informacija, pa postoji rizik od površnog ili netočnog predstavljanja znanstvenih tema, podcasti zahtijevaju vrijeme za planiranje, snimanje i montažu, što može biti izazovno za pojedince bez tehničkog iskustva ili podrške.

Znanstvenici bi trebali koristiti podcast kao alat za komunikaciju svojih istraživanja na jasan, zanimljiv i pristupačan način široj javnosti. Time mogu povećati vidljivost svoga rada, potaknuti interes za znanost i pridonijeti većem razumijevanju znanstvenih tema u društvu.

4. Savjeti za izradu podcasta

Ako planirate izraditi podcast kao nastavnik ili znanstvenik, dobro je unaprijed obratiti pozornost na nekoliko važnih stvari.

Definirajte cilj. Najprije jasno odredite što želite postići podcastom, želite li uvesti novu temu, potaknuti raspravu ili produbiti postojeće znanje.
Osmislite strukturu i publiku. Dobro razradite dijelove podcasta: uvod (tko govori i o čemu se radi), glavni dio (ključni sadržaj koji prenosite) i završetak (sažetak i najava budućih tema).
Koristite pripovijedanje i neformalni ton. Pričanje priče i opuštena atmosfera pomažu zadržati pažnju slušatelja.
Osigurajte kvalitetan zvuk. Audiokvaliteta ključna je za doživljaj, testirajte opremu i postavke prije snimanja.

5. Zaključak

Raznolikost digitalnih alata za multimediju pokazuje koliko su suvremeni procesi učenja i komunikacije ovisni o vizualnim, auditivnim i interaktivnim formatima. Nastavnici i studenti danas imaju pristup resursima koji su prije bili rezervirani za profesionalne produkcijske kuće, a njihova dostupnost otvara prostor za kreativnost i inovativne pedagoške prakse.

Od profesionalne videomontaže do jednostavnih alata za infografike, svaki korisnik može pronaći rješenje primjereno svojim potrebama i tehničkim vještinama. U konačnici, cilj ovih alata nije samo estetska vrijednost, već i poboljšanje kvalitete komunikacije, razumijevanja i suradnje u obrazovnom i profesionalnom kontekstu.