Digitalne kompetencije nastavnika

1. Uvod

U kontekstu ubrzanih tehnoloških i društvenih promjena, obrazovni sustav ne može ostati statičan. Uloga nastavnika mijenja se iz temelja – više se ne očekuje samo da prenose stručno znanje iz svojeg akademskog područja, već da djeluju kao dizajneri i vodiči procesa učenja u digitalnom okruženju.

Danas su nastavnicima potrebne vještine za planiranje, vođenje i vrednovanje nastave u okruženju koje uključuje digitalne tehnologije, kao i sposobnost da kritički razmišljaju o njihovom utjecaju na učenje. To uključuje znanja o alatima, platformama, sigurnosti na mreži, autorskim pravima, otvorenim obrazovnim sadržajima, ali i poznavanje digitalne pedagogije, odnosno načina kako koristiti tehnologiju na smislen, svrhovit i pedagoški opravdan način.

U tom smislu, kompetencije nastavnika za online poučavanje, osmišljavanje i raspodjelu nastavnog materijala, korištenje sustava za e-učenje (npr. Moodle, Canvas, Blackboard i slični) i digitalnu komunikaciju, postaju kritične vještine za funkcioniranje i napredak cijelog obrazovnog sustava.

Obrazovne institucije koje ulažu u sustavno usavršavanje nastavnog osoblja, prate razvoj njihovih kompetencija i omogućuju fleksibilno profesionalno učenje, imaju veće šanse za održavanje visoke kvalitete obrazovanja, veću angažiranost studenata i spremnost na prilagodbu izvanrednim okolnostima (npr. pandemija, prelazak na online nastavu). 

Kako bi se omogućio usmjereni razvoj nastavničkih digitalnih kompetencija, sudionici edukacije upoznat će se s trima međunarodno priznatim okvirima koji opisuju što nastavnici trebaju znati i moći u digitalnom obrazovanju, te kako postupno napredovati.

Neki od najpoznatijih okvira i standarda za digitalne kompetencije u obrazovanju su:

1. UNESCO-ov okvir za kompetencije nastavnika (ICT-CFT)
2. Okvir za digitalne kompetencije nastavnika – DigCompEdu
3. ISTE standardi za nastavnike.

Uloga nastavnika danas podrazumijeva spremnost na cjeloživotno učenje, digitalnu agilnost i pedagošku refleksiju. Kompetencije za digitalno poučavanje nisu privremeni trend, već trajno relevantna osnova za učinkovit rad u visokom obrazovanju.

Korištenjem okvira kao što su UNESCO, DigCompEdu i ISTE, visokoškolske ustanove mogu razvijati ciljane, personalizirane i učinkovite edukacijske programe koji osnažuju nastavnike i podižu kvalitetu obrazovanja u cjelini.

2. UNESCO-ov okvir za kompetencije nastavnika (ICT-CFT)

UNESCO-ov okvir za digitalne kompetencije nastavnika (ICT-CFT) osmišljen je kao strateško oruđe za države i obrazovne institucije koje žele sustavno razvijati profesionalni razvoj nastavnika kroz integraciju informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT). Ovaj okvir ne samo da pruža jasne smjernice za uključivanje IKT-a u nastavu, već postavlja temelje za formuliranje politika, kurikuluma i programa osposobljavanja nastavnika, kao i institucionalnog kapaciteta za njegovo provođenje.

Okvir razlikuje tri uzlazne razine kompetencija: prva razina, nazvana Tehnološka pismenost (en. Technology Literacy), odnosi se na osnovno korištenje digitalnih alata (IKT) u obrazovanju, druga, nazvana Dublje razumijevanje (en. Knowledge Deepening), uključuje primjenu IKT-a za usmjerenu nastavu koja potiče suradnju i rješavanje problema u stvarnim kontekstima, a treća razina Stvaranje znanja (en. Knowledge Creation), opisuje najnapredniju razinu, gdje se IKT koristi za inovaciju, globalno povezivanje i stvaranje novog znanja unutar obrazovnog procesa.

Svaka od razina UNESCO-ova okvira za digitalne kompetencije nastavnika obuhvaća šest ključnih područja profesionalnog djelovanja. Prvo područje je razumijevanje politike IKT-a u obrazovanju, gdje se od nastavnika očekuje poznavanje nacionalnih i institucionalnih strategija te sposobnost njihove provedbe u svakodnevnoj praksi. Drugo područje čini kurikulum i vrednovanje, koje uključuje integraciju digitalnih tehnologija u nastavne planove, ali i korištenje digitalnih alata za oblikovanje i procjenu studentskog znanja i vještina. Treće područje odnosi se na pedagoške metode, odnosno na osmišljavanje i provođenje nastavnih aktivnosti u kojima se IKT koristi za aktivno, suradničko i problemski usmjereno učenje. Četvrto područje je primjena digitalnih vještina, koje podrazumijeva sposobnost samog nastavnika da koristi različite digitalne alate i resurse, ali i da prenese te vještine studentima. Peto područje obuhvaća organizaciju i administraciju, gdje se naglašava korištenje IKT-a za učinkovitije upravljanje nastavnim procesom, komunikacijom i administrativnim obvezama. I na kraju, šesto područje je profesionalno usavršavanje nastavnika, u kojem digitalne tehnologije služe kao sredstvo za cjeloživotno učenje, praćenje inovacija i razmjenu dobre prakse s kolegama na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Cilj ovoga modela jest potaknuti nastavnike da IKT ne smatraju samim ciljem, već moćnim alatom i potporom za postizanje obrazovnih ishoda, razvoj kritičkog mišljenja i podržavanje kolaborativnog učenja. Na taj način, okvir promiče stratešku, uključivu i inovativnu pedagogiju koja aktivno služi učenicima i širem obrazovnom sustavu.

Integralni tekst dokumenta nalazi se na poveznici.

3. Okvir za digitalne kompetencije nastavnika – DigCompEdu

DigCompEdu (en. (Digital Competence Framework for Educators) je europski okvir koji pruža detaljnu mapu digitalnih kompetencija specifičnih za obrazovni kontekst. Hrvatska inačica okvira DigCompEdu dostupna je u CARNET-ovoj publikaciji na poveznici. Iako je okvir primjenjiv na sve razine obrazovanja, njegova važnost za visokoškolske nastavnike leži u mogućnosti da strukturirano, sveobuhvatno i razvojno pristupe unapređenju vlastite digitalne pismenosti, s posebnim naglaskom na pedagošku primjenu tehnologije. Sastoji se od 6 područja i 22 specifične kompetencije koje obuhvaćaju sve aspekte nastavničkog rada.

Područja uključuju:

1. Profesionalni angažman
2. Digitalni izvori i materijali
3. Učenje i poučavanje
4. Praćenje i vrednovanje
5. Osnaživanje učenika
6. Omogućavanje razvoja i usmjeravanje digitalnih kompetencija studenata.

Unutar svakog od područja popisane su kompetencije.

1. Profesionalni angažman obuhvaća ove kompetencije:

• komunikacija unutar ustanove
• profesionalna suradnja
• refleksija o radu
• kontinuirani profesionalni razvoj uz podršku digitalnih tehnologija.

2. Digitalni izvori i materijali obuhvaća ove kompetencije:

• digitalni izvori i materijali
• izrada i prilagodba digitalnih materijala
• upravljanje digitalnim izvorima i materijalima, njihova zaštita i dijeljenje.

3. Učenje i poučavanje obuhvaća ove kompetencije:

• poučavanje
• vođenje i usmjeravanje
• suradničko učenje
• samoregulirano učenje.

4. Praćenje i vrednovanje obuhvaća ove kompetencije:

• strategije praćenja i vrednovanja
• analiza prikupljenih podataka
• Ppovratne informacije i planiranje daljnjih aktivnosti.

5. Osnaživanje studenata obuhvaća ove kompetencije:

• pristupačnost i inkluzija
• diferencijacija i personalizacija
• aktivno uključivanje studenata.

6.  Omogućavanje razvoja i usmjeravanje digitalnih kompetencija studenata obuhvaća ove kompetencije:

• informacijska i medijska pismenost
• digitalna komunikacija i suradnja
• izrada digitalnog sadržaja
• odgovorna uporaba
• rješavanje problema pomoću digitalnih tehnologija i onih vezanih za digitalnu tehnologiju.

DigCompEdu prepoznaje šest razina napredovanja (od A1 do C2), čime se omogućuje praćenje razvoja i individualno usmjeravanje edukacije:

Početnik (A1)

Početnici su svjesni mogućnosti koje im digitalne tehnologije nude ako žele unaprijediti pedagoške i stručne navike, no relativno su slabo izloženi digitalnim tehnologijama i koriste ih uglavnom za pripremu nastavnog sata, administrativne zadatke ili komunikaciju unutar ustanove u kojoj rade. Treba ih usmjeravati i ohrabrivati kako bi proširili repertoar i u pedagoške svrhe primijenili ono što znaju o digitalnoj tehnologiji.

Istraživač (A2)

Istraživači su svjesni mogućnosti koje im digitalne tehnologije nude i žele dalje istraživati kako bi unaprijedili pedagoške i stručne navike. Započeli su s primjenom digitalnih tehnologija u nekim područjima digitalnih kompetencija, no nisu u tome cjeloviti i dosljedni. Treba ih poticati i nuditi im inspiraciju i uvid u primjere rada kolega, možda u obliku suradničke razmjene iskustava.

Eksperimentator (B1)

Eksperimentatori istražuju mogućnosti digitalnih tehnologija u različitim kontekstima i s različitim namjerama, ugrađujući ih u navike koje su već razvili. Koriste ih kreativno kako bi obogatili različite aspekte svojega profesionalnog angažmana i žele još više proširiti svoj repertoar. Međutim, nisu još u potpunosti shvatili koji su alati najprikladniji u određenim situacijama, niti kako uskladiti pojedine digitalne tehnologije s pedagoškim strategijama i metodama. Treba im još malo vremena kako bi postali Stručnjaci. Do te će razine doći eksperimentirajući i promišljajući, uz suradnju i razmjenu znanja s kolegama.

Stručnjak (B2)

4. ISTE standardi

5. Zaključak

Razvoj digitalnih kompetencija nastavnika danas se promatra kroz više međunarodnih okvira, od kojih smo ovdje obradili 3 najvažnija. ICT-CFT naglašava tri razine: tehnološku pismenost, produbljivanje znanja i stvaranje znanja, te ih povezuje sa šest područja nastavničkog djelovanja, od kurikuluma i vrednovanja do profesionalnog usavršavanja. DigCompEdu pak razvija detaljan model od šest kompetencijskih područja i šest razina napredovanja, nudeći nastavnicima jasnu putanju profesionalnog razvoja te mogućnost samoprocjene i planiranja učenja. ISTE standardi usmjereni su na nastavničku praksu i učenike, naglašavajući ulogu nastavnika kao dizajnera učenja, facilitatora i refleksivnog praktičara.

Iz perspektive nastavnika, ovi okviri nude putokaz za osobni razvoj, potiču kritičko promišljanje o vlastitoj uporabi tehnologije i otvaraju prostor za inovativnu, inkluzivnu i studentu prilagođenu pedagogiju. Iz perspektive visokog učilišta, okviri osiguravaju stratešku osnovu za planiranje edukacije, vrednovanje nastavničkih kompetencija i institucionalnu digitalnu transformaciju. Kombinacijom različitih pristupa moguće je graditi sustave koji istovremeno podupiru profesionalni rast nastavnika i jačaju kvalitetu obrazovanja, čime se visoka učilišta čine otpornijima i konkurentnijima u globalnom digitalnom okruženju.

Sva tri okvira, ICT-CFT, DigCompEdu i ISTE primjenjiva su i korisna u kontekstu visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Njihova usklađenost s europskim i međunarodnim standardima omogućuje integrirano jačanje digitalnih kompetencija nastavnika na razini pojedinca i institucije. Primjena ovih okvira može značajno doprinijeti razvoju kvalitetne, inkluzivne i digitalno osnažene nastave u hrvatskom visokom obrazovanju.