E-infrastruktura

1. Uvod

Učinkovito korištenje digitalnih tehnologija u visokom obrazovanju temelji se na čvrstoj i dobro organiziranoj infrastrukturi. Digitalna povezanost, platforme za učenje, sigurnosni sustavi te stručna tehnička i pedagoška podrška omogućuju pouzdano izvođenje nastave i kvalitetnu komunikaciju među svim sudionicima obrazovnog procesa. Sustavno razvijena infrastruktura ključna je za stabilan rad digitalnog okruženja i uspješnu provedbu suvremenih obrazovnih modela. Ovo su neke od važnih sastavnica e-infrastrukture:

1. mrežna okosnica i povezivost
2. poslužiteljska i infrastruktura u oblaku
3. upravljanje identitetom i sigurnost
4. platforme za učenje i suradnju
5. HyFlex učionice i AV oprema
6. podrška korisnicima.

2. Mrežna okosnica i povezivost

Stabilna i skalabilna mrežna infrastruktura čini osnovu digitalnog obrazovanja. Kvalitetna povezanost osigurava neometan pristup internetskim resursima, obrazovnim platformama, bazama podataka i servisima unutar institucije. Mrežni sustavi uključuju žičnu i bežičnu infrastrukturu, sigurnosne protokole, upravljanje pristupom te kapacitete prilagođene visokom broju korisnika i uređaja. Dodatni izazov čini osiguravanje mrežne pokrivenosti u svim učioničkim i zajedničkim prostorima, kao i pružanje stabilne povezanosti tijekom vršnih opterećenja (npr. ispitni termini, online predavanja).

Preporučene brzine mrežne povezanosti u visokom obrazovanju obično podrazumijevaju žičnu mrežu s kapacitetom od najmanje 1 Gbps po priključku, dok se u jezgrenom dijelu mreže očekuje podrška za 10 Gbps ili više, ovisno o veličini i potrebama institucije. 

Bežična mreža treba biti usklađena s aktualnim standardima poput Wi-Fi 6 (802.11ax) ili novijih, što omogućuje visoke brzine prijenosa podataka, stabilnost i istovremenu povezanost velikog broja uređaja. Pri tome je nužno osigurati potpunu pokrivenost svih učioničkih i zajedničkih prostora, uključujući knjižnice i studentske zone. U kontekstu visokog obrazovanja sve je važnija i primjena rješenja otvorenog koda za nadzor i upravljanje mrežom, jer omogućuju transparentnost, prilagodljivost i smanjenje troškova. 

Korištenje međunarodnih standarda za autentikaciju i sigurnost, poput Eduroama (802.1X), dodatno jamči jednostavan i siguran pristup mreži, čak i kada se studenti i nastavnici povezuju s različitih sveučilišta diljem svijeta. Takav pristup osigurava ne samo tehničku pouzdanost, već i interoperabilnost na europskoj i globalnoj razini.

Primjer: Sveučilišta u Hrvatskoj koriste nacionalnu akademsku mrežu CARNET za stabilan pristup internetu i povezivanje s istraživačkim centrima. Implementacija Wi-Fi 6 mreže u studentskim domovima i knjižnicama omogućuje veću propusnost i manju latenciju, što je ključno za videokonferencije, pristup cloud uslugama i rad u stvarnom vremenu.

3. Poslužiteljska i infrastruktura u oblaku

Digitalno okruženje visokoškolskih ustanova obuhvaća lokalne poslužiteljske sustave i sve više sustava u oblaku, kao fleksibilnog okruženja za pohranu, upravljanje aplikacijama, izradu sigurnosnih kopija te dijeljenje sadržaja među nastavnicima i studentima. Korištenje infrastrukture u oblaku omogućuje veću skalabilnost, dostupnost i sigurnost servisa, kao i smanjenje opterećenja lokalnih IT resursa. Uspostava hibridnih modela koji kombiniraju lokalne servise s oblacima omogućuje veću prilagodljivost.

Institucije poput Srca i CARNET-a igraju ključnu ulogu u razvoju poslužiteljske i oblačne infrastrukture za visoko obrazovanje u Hrvatskoj. Srce je vodeći pružatelj usluga kroz projekt Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak (HR‑ZOO), koji omogućuje razvoj virtualnih podatkovnih centara, cloud resursa, grid i HPC kapaciteta na nekoliko lokacija diljem zemlje. Njihove usluge poput Isabella (HPC klaster) i HTC Cloud temeljene su na tehnologijama otvorenog koda (OpenStack i Ceph) te nude istraživačkoj i akademskoj zajednici virtualne strojeve, veliku pohranu i infrastrukturu za računarstvo visokih performansi. S druge strane, CARNET osigurava cloud usluge i IT infrastrukturu za obrazovni sustav, uključujući hosting, virtualne poslužitelje, obrazovne portale i e-učenje, uz podršku i digitalne transformacije u školama i fakultetima

Primjer: MS Azure platforma koristi se za izradu e-portfolija studenata koji dokumentiraju svoj napredak i razvoj kroz studij. Oblak omogućuje sigurno pohranjivanje portfolija, razmjenu povratnih informacija i uvid u radne zadatke neovisno o lokaciji korisnika.

4. Upravljanje identitetom i sigurnosti

Digitalna sigurnost i upravljanje korisničkim identitetima ključni su elementi pouzdanog informacijskog sustava. To uključuje korištenje federacijskih sustava autentifikacije, upravljanje korisničkim pravima, reviziju pristupa, kontrolu prijava i zaštitu osobnih podataka. Osiguravanje sigurnog digitalnog okruženja uključuje i obrazovanje korisnika o sigurnosnim praksama.

Jedan od ključnih elemenata sigurnog digitalnog okruženja u visokom obrazovanju čini AAI@EduHr, autentikacijska i autorizacijska infrastruktura sustava znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj, zajednički razvijena i održavana od strane Srca i CARNET‑a. Ona omogućuje sustav Single Sign-On (sustav jedinstvene prijave, SSO) koji korisnicima pruža jedinstvenu elektroničku identifikaciju za pristup širokom spektru usluga, od LMS sustava i elektroničke pošte do pristupa mreži eduroam. 

Autentikacija se temelji na distribuiranim LDAP adresarima, uz standardizirane protokole poput SAML 2.0, a AAI@EduHr je integriran u europski identitetni okvir eduGAIN. Ovaj pristup omogućuje pojednostavljeno i sigurno upravljanje pristupom, smanjuje potrebu za višestrukim lozinkama i unapređuje interoperabilnost s drugim akademskim institucijama širom Europe. Pritom se ne zanemaruje niti bitan aspekt edukacije korisnika, sustav uključuje alate za praćenje pristupa, reviziju aktivnosti i podršku za korisnike, čime se podiže svijest o dobrim sigurnosnim praksama.

Primjer: Sustav AAI@EduHr omogućuje studentima i nastavnicima jedinstveni pristup svim e-uslugama (npr. Moodle, repozitoriji, knjižnice) s istim identitetom. Uvođenje dvofaktorske autentifikacije (2FA) za pristup administrativnim aplikacijama smanjuje rizik od neovlaštenog pristupa i povećava razinu zaštite podataka.

5. Platforme za učenje i suradnju

Platforme za e-učenje i digitalnu suradnju predstavljaju središnje alate za planiranje, izvođenje i evaluaciju nastave. Sustavi poput Moodlea omogućuju organizaciju sadržaja, komunikaciju, vrednovanje i analitiku učenja, dok se integracija vanjskih servisa sve češće koristi za unaprjeđenje kolaborativnog okruženja. Suradničko učenje, zajedničko rješavanje zadataka i diskusije u stvarnom vremenu važni su elementi digitalne obrazovne prakse.

Primjeri domaćih sustava koji uspješno koriste Moodle LMS kao temelj su Loomen koji održava CARNET i Merlin koji održava Srce. Loomen je online platforma za e-učenje namijenjena školama, fakultetima i drugim obrazovnim institucijama, omogućuje otvaranje kolegija, provjeru znanja, zadavanje i kontrolu obaveza, evidenciju prisutnosti te komunikaciju među sudionicima. Radi u potpunosti online, prilagođen je svim uređajima te koristeći prednosti modularnosti i otvorenosti rješenja poput Moodle LMS.

S druge strane, Merlin se više koristi od strane od strane visokoškolskih institucija u Hrvatskoj. Povezana je sa sustavom Informacijski sustav visokih učilišta (ISVU), omogućuje automatsko otvaranje kolegija i upis korisnika, a također koristi AAI@EduHr elektronički identitet za prijavu. Merlin ima integriran sustav za e-portfelje i kao i alate za webinare.

Ovi sustavi omogućuju ne samo organizaciju materijala i komunikaciju, već i aktivno suradničko učenje, putem foruma, dijeljenih datoteka, grupnih zadataka i interaktivnih alata. Time se potiče stvaranje zajednice učenja, intenzivna razmjena znanja i podrška među studentima, a nastavnici dobivaju pouzdane mehanizme za evaluaciju i praćenje napretka učenika.

Primjer: Korištenje BigBlueButton sustava unutar Moodle okruženja omogućuje izvođenje videokonferencija, snimanje predavanja, dijeljenje ekrana i rad u manjim grupama kroz tzv. 'breakout rooms'. Studenti sudjeluju u predavanjima i konzultacijama s udaljenih lokacija, a snimke ostaju dostupne za kasniju analizu i učenje.

6. HyFlex učionice i AV oprema

HyFlex model omogućuje istovremeno sudjelovanje studenata koji fizički prisustvuju nastavi i onih koji se priključuju na daljinu. Za provedbu ovakvog modela potrebna je audiovizualna infrastruktura koja omogućuje jasan zvuk, kvalitetan video prijenos, sinkronizirano dijeljenje sadržaja te interaktivnu komunikaciju. Integracija AV opreme s platformama za e-učenje omogućuje fleksibilno izvođenje nastave i veći doseg nastavnih aktivnosti. Jedan od preduvjeta za HyFlex nastavu je i osposobljenost nastavnika, kao i prilagodba nastavnih materijala i aktivnosti za korištenje u takvom modelu. To uključuje razumijevanje tehnologija koje omogućuju istodobno sudjelovanje uživo i na daljinu, kao i pedagoške strategije koje održavaju ravnopravnost svih studenata. Nastavnici pritom trebaju razviti fleksibilnost u planiranju i izvođenju nastave te biti spremni na brzu prilagodbu različitim situacijama. Uz kvalitetnu pripremu i podršku, HyFlex model može rezultirati dinamičnijim i inkluzivnijim učenjem.

Uspostava HyFlex učionica zahtijeva pažljivo planiranje tehničkih rješenja i njihovu integraciju u pedagoški proces. Ključnu ulogu imaju visokokvalitetne kamere s mogućnošću praćenja predavača i prikaza ploče ili prezentacije, višesmjerni mikrofoni koji osiguravaju jasan prijenos glasa te sustavi za poništavanje šuma i jeke. Uz to, potrebno je osigurati stabilnu mrežnu povezanost koja podržava visoku razinu istovremenih video i audio prijenosa bez prekida. Takve učionice često uključuju interaktivne pametne ploče ili zaslone koji omogućuju predavačima i studentima jednostavno dijeljenje sadržaja u stvarnom vremenu. 

Integracija ovih rješenja s platformama za e-učenje (zasnovanima na Moodle LMS, poput Merlina i Loomena) dodatno povećava fleksibilnost jer omogućuje snimanje predavanja, arhiviranje materijala i njihovo kasnije korištenje. Time se osigurava inkluzivnost i kontinuitet nastave jer studenti koji ne mogu fizički prisustvovati predavanju imaju jednake mogućnosti sudjelovanja i praćenja gradiva. HyFlex model tako spaja najbolje od oba svijeta, tradicionalne učionice i online nastave, pružajući studentima veću autonomiju u odabiru načina sudjelovanja.

Primjer: Predavaonice opremljene kamerama s automatskim praćenjem govornika, višesmjernim mikrofonima i integracijom s videokonferencijskom platformom omogućuju uključivanje udaljenih studenata u realnom vremenu, bez narušavanja tijeka nastave. Interaktivne ploče omogućuju snimanje i dijeljenje nastavnog sadržaja za sve sudionike.

7. Podrška korisnicima

Podrška korisnicima u visokom obrazovanju obuhvaća širok spektar aktivnosti koje su usmjerene na osiguravanje nesmetanog i kvalitetnog korištenja digitalnih tehnologija. Ona uključuje tehničku i informatičku pomoć u radu s računalima, mrežom, sustavima u oblaku i sustavima za e-učenje, ali jednako važnu ulogu ima i pedagoška podrška. Uspostava službi za korisničku podršku, dostupnih putem helpdeska, telefona ili online servisa, omogućuje studentima i nastavnicima brzu i pouzdanu pomoć u rješavanju problema, od osnovnih tehničkih poteškoća do složenijih pitanja integracije sustava.

Pedagoška dimenzija podrške jednako je važna. Ona obuhvaća razvoj i dizajn digitalnih nastavnih sadržaja, edukaciju nastavnika o suvremenim metodama poučavanja te savjetovanje o tome kako odabrati i primijeniti odgovarajuće alate u skladu s ishodima učenja. Primjerice, nastavnici dobivaju podršku u osmišljavanju interaktivnih aktivnosti, oblikovanju online kolegija ili uključivanju otvorenih obrazovnih resursa u nastavu. Takve usluge često pružaju specijalizirani centri za potporu na VU ili vanjski stručnjaci iz Srca, CARNET-a ili sveučilišnih cenatara za e-učenje.

Kombinacija tehničke i pedagoške podrške ključna je za kontinuiranu kvalitetu digitalnog učenja. Ona ne samo da osigurava stabilan rad sustava, već i potiče inovativnost u nastavi, podiže digitalne kompetencije nastavnika i doprinosi većem angažmanu studenata. Time se stvara održivo i inkluzivno obrazovno okruženje koje prati razvoj tehnologije i potrebe akademske zajednice.

Primjer: Tim za e-učenje na VU-u pruža nastavnicima podršku u oblikovanju kolegija na Moodleu, izradi H5P aktivnosti, digitalnom vrednovanju i strukturiranju komunikacijskih kanala. Helpdesk sustav omogućuje brzu prijavu problema, dok se kroz cikličke radionice i individualne konzultacije nastavnici osposobljavaju za samostalno korištenje digitalnih alata.

8. Zaključak

Uvođenje i učinkovito korištenje digitalnih tehnologija u visokom obrazovanju ne može se promatrati odvojeno od kvalitete i održivosti e-infrastrukture koja ih podržava. Stabilna mrežna povezanost, pouzdani poslužitelji i rješenja u oblaku čine osnovu za rad digitalnih platformi, dok sigurnosni sustavi i upravljanje identitetom osiguravaju povjerljivost i zaštitu podataka svih sudionika. Ovakva tehnička podloga omogućuje nastavnicima i studentima nesmetano korištenje digitalnih alata, od LMS sustava i komunikacijskih platformi do naprednih HyFlex učionica koje kombiniraju fizičko i virtualno okruženje.

No, tehnologija sama po sebi nije dovoljna. Ključnu ulogu imaju i stručne službe koje pružaju tehničku i pedagošku podršku. One omogućuju da se tehnologija koristi smisleno, u skladu s didaktičkim ciljevima i potrebama studenata. Pedagoška podrška osigurava da digitalni alati ne budu samo tehnički dodatak, već stvarni pokretači inovacija u nastavi, suradnji i evaluaciji.

Stoga, uspješna digitalna transformacija visokog obrazovanja i posljedično osiguranje uvjeta za izvođenje online i hibridne nastave zahtijeva cjelovit pristup: ulaganje u infrastrukturu, razvoj sigurnih i fleksibilnih sustava te kontinuirano jačanje digitalnih kompetencija nastavnika i studenata. Samo takav pristup može osigurati održiv, kvalitetan i uključiv obrazovni proces koji odgovara potrebama suvremenog društva.