Analiza slučaja prilagodbe literature za OSI

Sjedište: Loomen za stručna usavršavanja
E-kolegij: Planiranje i provedba online i hibridne nastave
Knjiga: Analiza slučaja prilagodbe literature za OSI
Otisnuo/la: Gost (anonimni korisnik)
Datum: nedjelja, 22. veljače 2026., 18:23

1. Uvod

Digitalne tehnologije otvaraju nove mogućnosti za prilagodbu nastavnih sadržaja, komunikacije i podrške studentima s različitim potrebama, ali istodobno postavljaju i niz organizacijskih i tehničkih izazova. U online i hibridnom kontekstu, dostupnost i pristupačnost obrazovnih materijala postaju ključni preduvjeti uspješne participacije studenata s invaliditetom. Stvaranje inkluzivnog digitalnog okruženja zahtijeva suradnju različitih službi i odjela unutar institucije te razvijanje svijesti o važnosti univerzalnog dizajna za učenje (UDL).

Učinkovita inkluzija u visokoškolskom okruženju ne svodi se samo na tehničke prilagodbe, već obuhvaća promjene u pedagoškom pristupu, komunikaciji i planiranju aktivnosti. Ključnu ulogu imaju nastavnici, ali i administrativne i tehničke službe koje osiguravaju potrebnu infrastrukturu i podršku. U tom kontekstu, sustavi e-učenja i digitalne knjižnice imaju važnu ulogu u omogućavanju pristupa sadržajima u različitim formatima i putem prilagođenih tehnologija. Ova tema posebno dolazi do izražaja u institucijama koje nastoje integrirati inkluzivne prakse u svoje digitalne strategije i politike kvalitete.

U ovoj aktivnosti ćete dobiti na uvid analizu slučaja na temu uvođenja sustava prilagodbe tiskane literature i nastavnih materijala za potrebe studenata s invaliditetom koja se provodi na razini velike visokoškolske institucije u suradnji više fakultetskih organizacijskih jedinica: knjižnice, ureda za studente s invaliditetom i centra za potporu e-učenju.

Uvođenje sustava prilagodbe tiskane literature i nastavnih materijala za potrebe studenata s invaliditetom na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu traje od 2015. godine što će biti pojašnjeno kroz ovu studiju slučaja u nastavku. U ovoj aktivnosti bit će pokrivene ove teme:

  1. Uvod i kontekst
  2. Opis slučaja
  3. Metodologija
  4. Analiza i interpretacija
  5. Rasprava.

2. Uvod i kontekst

Prilagodba literature za osobe s invaliditetom (OSI) koja će biti predstavljena u ovoj studiji slučaja je projekt kojeg provodi Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (FFZG). Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu jedna je od najvećih institucija u sustavu znanosti i visokog obrazovanja u RH s više od 7000 studenata na sve tri razine studija: prijediplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj. FFZG sustavno razvija potporu studentima s invaliditetom kroz koordinirani rad triju jedinica: Knjižnice, Ureda za studente s invaliditetom (SSI) i Centra za potporu e-učenju (CPEU). Projekt u ovoj studiji slučaja bavi se uvođenjem i operacionalizacijom prilagodbe tiskane literature i nastavnih materijala za individualne potrebe studenata, ali i za uporabu u onlineobrazovnom okruženju (institucijskom sustavu učenja na daljinu Omega zasnovanom na Moodle LMS).

Cilj projekta: Osigurati jednak pristup gradivu i aktivnostima učenja svim studentima s invaliditetom kroz institucionalizirani, učinkovit i održiv proces prilagodbe materijala.

Istraživačka pitanja koja se postavljaju u ovoj studiji slučaja su sljedeća:

  1. Kako organizirati suradnju tri organizacijske jedinice (Knjižnica–Ured za SSI–CPEU) da bi prilagodbe bile pravovremene i kvalitetne?
  2. Koji su ključni koraci i standardi u pretvorbi materijala u pristupačne formate?
  3. Kako prilagođene materijale učinkovito uključiti u online nastavu (Omega/Moodle LMS)?
  4. Koje su prepreke i kako ih umanjiti (resursi, kvaliteta, svijest nastavnika)?

Ova studija slučaja pokazuje model kako se istraživanjem može uspostaviti sustav prilagodbe određenog aspekta rada VU-a kako bi se omogućila bolja inkluzija. Prvi korak je odabrati metodologiju istraživanja postojećeg stanja. Drugi korak je temeljem analize interpretirati rezultate i predložiti poslovni proces koji će uključivati: organizacijski model, uloge pojedinih jedinica, sveučilišnog i nacionalnog okvira te postupaka digitalne i pedagoške prilagodbe. U nastavku će ta dva koraka biti detaljnije opisana.

3. Metodologija

3.1. Analiza dokumenata i javnih izvora

Za potrebe ove studije slučaja provedena je analiza javno dostupnih dokumenata i izvora. Prvo su pregledane službene web-stranice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, posebno tri ključne organizacijske jedinice: Ured za studente s invaliditetom (SSI), Knjižnica i Centar za potporu e-učenju (CPEU). Na stranicama Ureda za SSI dostupne su informacije o postupcima i obrascima za traženje prilagodbi nastavnog procesa i ispita. Knjižnica nudi podatke o podršci studentima s invaliditetom i dostupnim pomagalima, dok CPEU pruža upute o digitalizaciji i prilagodbi literature. Nadalje, analizirane su i stranice Sveučilišta u Zagrebu, koje sadrže smjernice o oblicima potpore i institucionalnim okvirima podrške studentima. Kroz ovu analizu prikupljeni su podaci o formalnim procedurama, dostupnim resursima te ulozi različitih jedinica u procesu.

3.2. Normativni okvir

Normativni okvir ove studije slučaja čine nacionalni dokumenti i preporuke Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske. Posebno važan dokument su Smjernice za unapređenje sustava potpore studentima s invaliditetom u visokom obrazovanju, koje definiraju standarde i preporuke za sveučilišta i veleučilišta u Republici Hrvatskoj. Smjernice služe kao referentni okvir jer propisuju oblike prilagodbi (nastavni proces, ispiti, literatura), naglašavaju važnost suradnje različitih službi unutar institucije te potiču razvoj univerzalnog dizajna učenja. One osiguravaju da prilagodbe na Filozofskom fakultetu budu usklađene s nacionalnom politikom i međunarodnim standardima u području visokog obrazovanja i pristupačnosti.

4. Analiza i interpretacija

Analiza sustava prilagodbe tiskane literature i nastavnih materijala na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu temelji se na pregledu organizacijskog modela, uloga pojedinih jedinica, sveučilišnog i nacionalnog okvira te postupaka digitalne i pedagoške prilagodbe. U nastavku se pojašnjava svaki od ključnih postupaka u lancu podrške, naglašavajući praktične korake i njihovu važnost za osiguravanje pristupačnosti studentima s invaliditetom.

4.1. Organizacija procesa (tijek usluge)

Postupak započinje podnošenjem zahtjeva putem online obrasca (za što je zadužen Ured za studente s invaliditetom), gdje student navodi potrebnu literaturu. Nakon toga slijedi procjena i planiranje, Knjižnica provjerava dostupne izvore i izdavačka prava, a CPEU određuje formate (u skladu sa zahtjevima studenta koji je podnio zahtjev) i tehničke zahtjeve. Slijedi faza obrade, koja uključuje skeniranje, OCR prepoznavanje teksta i izradu strukturiranog dokumenta prilagođenog čitačima ekrana, odnosno programskom i tehničkom rješenju koje koristi student. Na kraju se materijali dostavljaju studentu koji potom daje povratnu informaciju o kvaliteti provedene prilagodbe i dodatno potvrđuje tehničku kompatibilnost sa specifikacijom koju je dao u inicijalnom zahtjevu.

4.2. Uloge jedinica

Ured za studente s invaliditetom koordinira proces, potvrđuje status studenta, izrađuje službene preporuke o prilagodbi nastavnog procesa. Knjižnica sudjeluje u pronalaženju i pripremi izvornika te pruža pomoć u dokumentiranju i osiguravanju prava korištenja. Centar za potporu e-učenju prima zahtjeve, provodi tehničku prilagodbu, uključujući digitalizaciju, strukturiranje dokumenata i kontrolu pristupa. Suradnja tih jedinica osigurava da studenti pravovremeno dobiju kvalitetno prilagođene materijale.

4.3. Šire sveučilišno okruženje

Sveučilište u Zagrebu kroz svoj Ured za studente s invaliditetom propisuje oblike potpore, pruža edukacije i koordinira rad koordinatora na sastavnicama. Time se osigurava dosljednost u pristupu i pravedna raspodjela resursa među različitim fakultetima. U praksi to znači da fakulteti ne djeluju izolirano, već u okviru šire strategije sveučilišta. Na taj način, sustav potpore na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu dobiva dodatnu težinu i usklađenost sa širim sustavom čiji je dio. 

4.4. Povezanost s digitalnom pristupačnošću i online nastavom

Materijali se ne prilagođavaju samo za pojedine studente, nego se odmah mogu pripremati za uporabu u digitalnom obrazovnom okruženju (Omega/Moodle LMS). To uključuje dodavanje strukture naslova, alternativnih opisa za slike te korištenje formata koji su čitljivi uz pomoć asistivne tehnologije. Integracija u LMS osigurava da svi studenti na nekom e-kolegiju imaju pristup istim sadržajima, a univerzalni dizajn učenja omogućava širu primjenu i izvan ciljne skupine studenata s invaliditetom. Time se prilagodbe pretvaraju u trajnu dodanu vrijednost nastave. To se odvija ako to zatraže nastavnici koji su dobili od Ureda za SSI informaciju kako će u tekućem semestru imati upisane studente s invaliditetom u svoj e-kolegij.

5. Rasprava

Rasprava daje kritički osvrt na sustav prilagodbe literature i nastavnih materijala na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Cilj je sagledati prednosti koje model donosi, izazove s kojima se susreće te preduvjete potrebne za daljnji razvoj i održivost. Analiza pokazuje da se radi o primjeru dobre prakse u visokom obrazovanju u Hrvatskoj, ali i o sustavu koji zahtijeva stalno unapređenje.

5.1. Prednosti modela

Snaga modela leži u institucionalnoj suradnji između Knjižnice, Ureda za SSI i Centra za potporu e-učenju FFZG. Ovakav interdisciplinarni pristup smanjuje mogućnost preklapanja poslova i omogućuje pravovremenu isporuku prilagođenih materijala. Standardizirani tijek postupka (zahtjev studenta > prilagodba > kontrola > isporuka prilagođene literature) osigurava konzistentnost i transparentnost procesa. Moguća integracija materijala u e-kolegij dodatno povećava dostupnost i pruža korist svim studentima, a ne samo onima s invaliditetom. 

5.2. Izazovi u provedbi

Unatoč prednostima, model se suočava s nizom izazova. Najvažniji su ograničeni ljudski i tehnički resursi, jer kvalitetna prilagodba (posebno kod složenih znanstvenih tekstova, grafova i tablica) zahtijeva veliku količinu vremena i stručnosti. Poseban izazov predstavljaju višejezični izvori, jer se na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu studira veći broj studija stranih jezika na kojima je skoro sva literatura na stranom jeziku i pismu. Nastavnici nisu uvijek dovoljno educirani o principima digitalne pristupačnosti, što može dovesti do stvaranja dodatnih prepreka u online i hibridnoj nastavi. Također, financijska sredstva za razvoj i održavanje programskih i hardverskih rješenja su uvijek osigurana, ali ih je potrebno pravovremeno planirati i predvidjeti. 

5.3. Preduvjeti kvalitete i održivosti

Za uspjeh modela potrebno je uvesti jasne standarde formata (npr. DOCX s pravilno označenim naslovima, pristupačni PDF, EPUB ili DAISY). Popisi za provjeru pristupačnosti i smjernice za nastavnike trebale bi biti sastavni dio svakog e-kolegija. Važno je i razviti sustav evaluacije, primjerice praćenje vremena potrebnog za prilagodbu, zadovoljstvo studenata i učinak na ishode učenja. Samo kontinuiranim unaprjeđenjem i edukacijom svih sudionika moguće je osigurati trajnu kvalitetu i održivost sustava.

6. Zaključak

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu je razvio operativan i održiv sustav prilagodbe literature koji je temeljen na suradnji Knjižnice, Ureda za SSI i CPEU te usklađen sa sveučilišnim i nacionalnim smjernicama. Ključne pouke su: potreban je jasan tijek rada i jedinstvena kontakt-točka za studente, kvaliteta pristupačnih formata počiva na standardima i kontroli, integracija u LMS multiplicira učinke takve prilagodbe i za studente bez invaliditeta. Preporučuje se daljnje jačanje edukacije nastavnika i razvoj metrika učinka kako bi se kontinuirano poboljšavala pristupačnost i inkluzivnost nastave.

7. Literatura

Accessibility

Boja pozadine Boja pozadine

Font Font

Veličina fonta Veličina fonta

1

Boja teksta Boja teksta

Font Kerning Font Kerning

Image Visibility Image Visibility

Letter Spacing Letter Spacing

0

Line Height Line Height

1.2

Link Highlight Link Highlight