Uvod u otvorenu znanost i otvoreno obrazovanje

1. Uvod

U vremenu kada je pristup informacijama ključan, razumijevanje koncepata otvorenog obrazovanja i otvorene znanosti postaje sve važnije za razvoj pojedinaca i društva u cjelini. 

Osnovni je cilj otvorenog obrazovanja poticanje dostupnog, nepristranog, inkluzivnog i kvalitetnog obrazovanja, dok je osnovni cilj otvorene znanosti učiniti znanstveno istraživanje i njegove rezultate dostupnima svima kako bi se potaknula transparentnost, suradnja, brži napredak znanosti i veći društveni utjecaj. 

Koncepti poput otvorenog pristupa, otvorene znanosti, otvorenog obrazovanja i otvorenih obrazovnih praksi međusobno su isprepleteni i čine cjelovit pristup prema otvorenosti i širenju informacija. Otvorena znanost osigurava transparentnost i dostupnost istraživačkih rezultata, dok otvoreno obrazovanje teži slobodnom pristupu obrazovnim resursima. Otvorene obrazovne prakse pak prikazuju praktičnu primjenu tih načela u svakodnevnoj nastavi, omogućavajući nastavnicima i studentima da slobodno upotrebljavaju, prilagođavaju i dijele obrazovne materijale. 

Povijesni razvoj otvorenog obrazovanja i znanosti, s naglaskom na ključne deklaracije i inicijative s početka 2000-ih godina, jasno je definirao načela otvorenog pristupa. Početkom 2000-ih, pokret otvorene znanosti definiran je s tri ključne deklaracije: Budimpeštanskom inicijativom za otvoreni pristup (2002.), koja je postavila temelje slobodnog pristupa recenziranim publikacijama te Bethesdanskom izjavom o objavljivanju u otvorenom pristupu (2003.) i Berlinskom deklaracijom o otvorenom pristupu znanstvenom znanju (2003.), koje su proširile načela na sve oblike znanstvenog znanja.

Istodobno, za otvoreno obrazovanje ključne su bile Cape Town Open Education Declaration (2008.) i UNESCO 2012 Paris OER Declaration. Deklaracija iz Cape Towna poziva na slobodnu upotrebu i dijeljenje obrazovnih resursa uz sudjelovanje svih dionika. Pariška deklaracija definira otvorene obrazovne resurse (OER) kao besplatne materijale pod otvorenim licencijama i potiče vlade da osiguraju njihov pristup. Obje su bile presudne za globalni razvoj otvorenog obrazovanja.

2. Otvoreno obrazovanje

Izvor: stranica Otvorena znanost Centra za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković

3. Otvorena znanost

Otvorena znanost skup je načela i praksi kojima je cilj učiniti znanstvena istraživanja iz svih područja i na svim jezicima dostupnima, ponovno upotrebljivima i djeljivima svima za dobrobit znanstvenika i društva u cjelini. 

Otvorena znanost osigurava dostupnost i ponovljivost znanja i rezultata znanstvene djelatnosti, ali i uključivost, pravednost i održivost znanstvene produkcije (izvor: Hrvatski plan za otvorenu znanost u izdanju Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih).

Ona omogućava suradnju i doprinos kako bi istraživački podatci, istraživačke bilješke i drugi istraživački procesi bili slobodno dostupni na način koji omogućava njihovu ponovnu upotrebu, dijeljenje i reprodukciju.  

Otvorena znanost obuhvaća puno više od otvorenog pristupa publikacijama, istraživačkim protokolima i podatcima. Ona potiče cjelokupni otvoreni proces stvaranja i dijeljenja znanja, uključujući:

• otvorenu znanstvenu komunikaciju i popularizaciju znanosti
• otvoreni dijalog i recenzijski postupak
• otvorenu evaluaciju
• otvorene formate, podatke i alate
• otvorene standarde
• otvorenu znanstvenu infrastrukturu i softverske kodove
• otvoreno obrazovanje
• građansku znanost.

Prednosti otvorene znanosti su: 

• ubrzava znanstveni napredak bržom diseminacijom i lakšim pristupom rezultatima
• povećava transparentnost i pouzdanost istraživanja omogućavanjem provjere podataka i metoda
• potiče suradnju i interdisciplinarnost među istraživačima
• smanjuje redundantnost istraživanja i štedi resurse
• demokratizira pristup znanju za širu javnost i znanstvenike iz slabije razvijenih zemalja
• povećava vidljivost i citiranost znanstvenih radova
• potencijal je za inovacije uz ponovnu upotrebu podataka i otkrića
• omogućava veću uključenost javnosti u znanstveni proces (tzv. građansku znanost).

4. Načela otvorene znanosti

Europska komisija, Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i UNESCO navode ključna načela otvorene znanosti, koja obuhvaćaju [9]:

5. Zaključak

Otvoreno obrazovanje i otvorena znanost dijele sličnu viziju: učiniti znanje i obrazovanje široko dostupnima. Otvorena znanost može obogatiti otvoreno obrazovanje nudeći stvarne istraživačke podatke i metode za učenje, dok otvoreno obrazovanje može pomoći u širenju znanja i znanstvenih otkrića široj publici.  

Da bi ovi koncepti zaživjeli, ključno je definirati jasne politike i strategije na svim razinama, razvijati kulturu otvorenosti u cijelom društvu i osigurati potrebne resurse i poštovati prava intelektualnog vlasništva. 

Primjena koncepata otvorenosti obrazovanja i znanosti treba biti jedan od prioriteta definiranih u institucijskim strateškim dokumentima. Upravo se u prvom e-tečaju programa Upravljanje digitalizacijom obrazovne ustanove, koji se zove Strateško planiranje primjene digitalnih tehnologija, obrađuje kako vrijednosti poput otvorenosti i transparentnosti postaju sastavni dio vizije i misije ustanove.

6. Pitanja za samoprocjenu i promišljanje

1. Opišite kako se koncepti otvorena znanost, otvoreno obrazovanje i otvorene obrazovne prakse međusobno odnose i nadopunjuju. Koja je svrha svakog od njih unutar okvira otvorenosti?
2. Koje su tri ključne deklaracije s početka 2000-ih godina definirale načela otvorenog pristupa u znanosti te koja je deklaracija ključna za globalni razvoj otvorenog obrazovanja? Navedite barem jednu svrhu ili načelo koje je definirano u jednoj od tih deklaracija.
3. Opišite što su otvoreni obrazovni sadržaji i navedite barem tri glavne prednosti njihove upotrebe za studente i nastavnike u smislu troškova, fleksibilnosti ili inovativnosti.
4. Objasnite zašto otvorena znanost obuhvaća puno više od samog otvorenog pristupa publikacijama i podatcima. Navedite barem tri komponente koje otvorena znanost potiče (primjerice u vezi s komunikacijom, recenzijom ili infrastrukturom).
5. Koja su ključna načela otvorene znanosti, uključujući i FAIR načela, i opišite ih. Odaberite jedno od spomenutih načela i pokušajte objasniti što biste konkretno mogli učiniti unutar svog područja djelovanja da to načelo podržite i primijenite.

7. Literatura

Berlin Declaration on Open Access to Knowledge in the Sciences and Humanities. Max Planck Society. (22. listopada 2003.).

Bethesda Statement on Open Access Publishing. Peter Suber's Open Access Project. (20. lipnja 2003.).

Budapest Open Access Initiative.  Read the Budapest Open Access Initiative. (14. veljače 2002.).

Cape Town Open Education Declaration.  Unlocking the promise of open educational resources. (22. siječnja 2008.).

European Commission. (n.d.). Open Science.

Hrvatski plan za otvorenu znanost. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih. (2025).

Making Open Science a Reality. OECD. (OECD Science, Technology and Industry Policy Papers, No. 25). OECD Publishing, Paris. (2015)

Otvorena znanost. (n.d.). Otvorena znanost. 

UNESCO Recommendation on Open Science. UNESCO. (2021).