Otvorene znanstvene publikacije i istraživački podatci

1. Otvorene znanstvene publikacije

Otvorene znanstvene publikacije odnose se na slobodan, trenutačan, online pristup recenziranim znanstvenim istraživanjima, bez ikakvih financijskih, pravnih ili tehničkih prepreka. To su znanstveni članci, poglavlja knjiga, konferencijski radovi i drugi oblici objavljenih istraživanja koji su besplatno dostupni svima za čitanje, preuzimanje, kopiranje, distribuciju, ispisivanje, pretraživanje ili povezivanje s punim tekstovima i za njihovu upotrebu u bilo koju zakonitu svrhu, uz obvezno navođenje izvornog autorstva.

2. Otvoreni znanstveni podatci

Otvoreni znanstveni podatci su istraživački podatci koje drugi istraživači mogu slobodno preuzimati, analizirati, kombinirati s drugim podatcima i koristiti se njima u svojim istraživanjima. Dijeljenje podataka povećava transparentnost istraživanja, omogućuje replikaciju rezultata, potiče nove analize i otkrića i maksimizira povrat ulaganja u istraživanje. Otvoreni znanstveni podatci postaju uistinu korisni kada su popraćeni kvalitetnim otvorenim metapodatcima. 

3. Metapodatci

Metapodatci su 'podatci o podatcima' – oni opisuju karakteristike, kontekst, kvalitetu i uvjete upotrebe samih istraživačkih podataka. Standardizirani i otvoreni metapodatkovni formati osiguravaju da se podatci mogu lako pronaći, razumjeti i citirati, što je ključno za njihovu ponovnu upotrebu i integraciju u šire znanstveno znanje. Metapodatci su ključni za primjenu istraživačkih podataka jer osiguravaju da potencijalni korisnik može u potpunosti razumjeti što ti podatci predstavljaju, kako su prikupljeni, tko ih je prikupio, kada su prikupljeni i koja je bila svrha studije. Također, metapodatci jasno definiraju kako se podatci smiju upotrebljavati te ističu njihova potencijalna ograničenja. 

Primjer metapodatka može biti matični broj znanstvenika u CroRIS-u. Matični broj znanstvenika je podatak koji opisuje i identificira subjekt (znanstvenika) povezanog s određenim istraživačkim podatcima ili publikacijama u informacijskom sustavu CroRIS.

Primjer metapodataka za znanstveni članak mogu biti Naslov, Autori, Ključne riječi, DOI, Izvor financiranja.

4. Otvoreni kod

Otvoreni kod podrazumijeva da je izvorni kod određenih alata javno dostupan pod otvorenom licencijom. To omogućuje drugim istraživačima da provjere metodologiju, identificiraju potencijalne pogreške, prilagode alate svojim specifičnim potrebama i pridonesu njihovu daljnjem razvoju, čime se znatno unaprjeđuje transparentnost i pouzdanost znanstvenih rezultata. Prednosti otvorenog koda u znanstvenom istraživanju jesu: transparentnost metodologija, mogućnost provjere i unaprjeđenja alata, olakšana suradnja. 

Dobar primjer repozitorija otvorenog koda je GitHub. GitHub je web platforma koja služi kao središnje mjesto za razvoj softvera. Njegova je primarna uloga omogućavanje praćenja verzija programskog koda i učinkovite kolaboracije na njemu. Upotrebom alata Git, GitHub pomaže programerima, bilo da rade samostalno ili u timu, da sustavno upravljaju svojim projektima.

GitHub korisnicima omogućuje pohranu projekata u repozitorije, čime ih čini lako dostupnima za dijeljenje i suradnju. On nudi širok spektar funkcionalnosti, od kojih su najvažnije:

• upravljanje verzijama – GitHub bilježi svaku promjenu u kodu tijekom vremena. To vam omogućuje da se vratite na bilo koju prethodnu verziju projekta, usporedite nastale promjene i točno vidite tko je i kada nešto izmijenio
• zajednička suradnja – platforma je dizajnirana za timski rad. Omogućuje da više programera istovremeno radi na istom projektu, olakšavajući razmjenu ideja i doprinosa.

Sve navedene značajke čine GitHub neizostavnim alatom u profesionalnom timskom razvoju bilo kojeg softvera. 

5. Otvorena istraživačka infrastruktura

Otvorena istraživačka infrastruktura ključna je za razvoj znanosti i inovacija. Ona ne obuhvaća samo tehničke sustave poput znanstvene opreme, računalnih mreža, arhiva i podatkovnih repozitorija, već i organizacijski okvir za njihovo učinkovito upravljanje. Srž otvorene infrastrukture čine repozitoriji – digitalne platforme za prihvat, pohranu i diseminaciju istraživačkih podataka. Oni mogu biti institucijski, nacionalni, regionalni ili disciplinarni. Prednost disciplinarnih repozitorija leži u povećanoj vidljivosti podataka, jer su prepoznati kao središnje mjesto za specifična znanstvena područja, osiguravajući da podatci dođu do relevantne publike.

Učinkovito upravljanje istraživačkim podatcima složen je proces. On uključuje podršku istraživačima tijekom cijelog ciklusa rada s podatcima, pripremu podataka za arhiviranje i ponovnu upotrebu, promociju sadržaja repozitorija te stalnu edukaciju korisnika.

Plan razvoja istraživačke infrastrukture u Republici Hrvatskoj (2023. – 2027.) naglašava da se hrvatske istraživačke infrastrukture moraju temeljiti na sljedećim načelima:

• FAIR načela za podatke – podatci se trebaju moći lako pronaći (Findable), moraju biti dostupni (Accessible), interoperabilni (Interoperable) i ponovno iskoristivi (Reusable), uz obveznu primjenu otvorenog upravljanja istraživačkim podatcima (engl. Open Research Data Management – ORDM)
• otvoren i transparentan pristup svim dionicima pod jednakim uvjetima
• jačanje međunarodne suradnje i vidljivosti hrvatskih znanstvenika
• poticanje znanstvene izvrsnosti i okrupnjivanje istraživačke zajednice na nacionalnoj razini
• primjena načela održivog razvoja, kružnog gospodarstva i biogospodarstva te promicanje ravnopravnosti i jednakih mogućnosti.

U skladu s tom vizijom, jedan je od ključnih prioriteta do 2027. godine da istraživačke infrastrukture aktivno promiču otvoreni pristup i suradnju s raznim dionicima, uključujući druge istraživačke infrastrukture, visokoškolske ustanove, poduzeća i civilno društvo.

6. Otvoreni postupak recenziranja

Otvoreni postupak recenziranja ključna je praksa otvorene znanosti koja teži većoj transparentnosti i odgovornosti u evaluaciji znanstvenih radova, čime pridonosi otvorenosti cjelokupnog znanstvenog procesa. 

Tradicionalni postupak recenziranja često je anoniman, što može dovesti do pristranosti ili manje konstruktivnih komentara. Otvoreno recenziranje uvodi veću transparentnost u ovaj ključni korak znanstvene komunikacije. Postoje različiti modeli otvorenog recenziranja, od otkrivanja identiteta autora i recenzenata do javnog objavljivanja recenzentskih izvještaja.

Cilj je poboljšati kvalitetu recenzija, povećati odgovornost svih uključenih i pružiti bogatiji kontekst za objavljene radove. 

7. FAIR načela

Ključ učinkovite uporabe otvorenih istraživačkih podataka leži u primjeni FAIR načela (engl. Findable, Accessible, Interoperable, Reusable), koja osiguravaju da je podatke lako pronaći i da budu dostupni, interoperabilni i ponovno iskoristivi za širu znanstvenu zajednicu. 

S podatcima treba postupati prema FAIR smjernicama koje obuhvaćaju niz koraka za njihovo pravilno upravljanje pristup dokumentaciji potrebnoj za razumijevanje podataka i protokolima, instrumentima i softverskom kodu pomoću kojih su podatci prikupljeni i pripremljeni za analizu. Nužno je i izraditi standardni metapodatkovni opis, dodijeliti trajne identifikatore i, kad god je moguće, upotrebljavati otvorene licencije.

U slučajevima kada otvorene licencije nisu primjenjive, podatci i dalje mogu biti FAIR, pod uvjetom da su zatvoreni samo koliko je potrebno. To je najčešće kako bi se smanjio rizik od nanošenja štete sudionicima istraživanja ili zaštitile osjetljive informacije. Čak i tada, metapodatci bi trebali biti javno dostupni i trebalo bi jasno navoditi uvjete za pristup podatcima.

Sveučilišta i njihove sastavnice moraju osigurati sveobuhvatnu potporu istraživačima u upravljanju istraživačkim podatcima tijekom cijelog projekta. Istraživači bi podatke trebali pohranjivati u vjerodostojne disciplinarne ili tematske repozitorije, ako su takvi dostupni i relevantni za njihovo područje. To povećava vidljivost podataka unutar specifičnih znanstvenih zajednica. Kada specijalizirani repozitoriji nisu opcija, podatci se pohranjuju u institucijske repozitorije. U oba slučaja, prednost bi se trebala dati repozitorijima koji su dio nacionalne infrastrukture, što osigurava dugoročnu održivost, interoperabilnost i usklađenost s nacionalnim smjernicama za otvorenu znanost.

8. Institucijski repozitoriji u Hrvatskoj 

Institucijski repozitoriji predstavljaju ključnu infrastrukturu za osiguravanje otvorenog pristupa znanstvenim radovima, podatcima i drugim istraživačkim rezultatima. U Hrvatskoj, oni igraju vitalnu ulogu u povećanju vidljivosti hrvatske znanosti omogućujući istraživačima jednostavnu pohranu i distribuciju svojih radova.

DABAR (Digitalni akademski arhivi i repozitoriji) nacionalna je platforma koja služi kao središnja infrastruktura za institucijske repozitorije. Omogućuje akademskim ustanovama sigurnu pohranu i dijeljenje digitalnih objekata, od znanstvenih radova do istraživačkih podataka. DABAR podržava različite vrste sadržaja i osigurava usklađenost s načelima otvorene znanosti, čime znatno povećava dostupnost informacija i resursa za istraživače. 

PUH je sustav koji Sveučilišni računski centar (Srce) nudi akademskoj i znanstvenoj zajednici za pouzdano pohranjivanje i dijeljenje datoteka na spremišnim sustavima Srca. PUH omogućava fleksibilnu pohranu i dijeljenje:

• podataka tijekom istraživačkih projekata
• većih količina obrazovnih sadržaja/materijala povezanih sa sustavima za e-učenje (Srca ili ustanova)
• podataka vezanih za proces obrazovanja ili istraživanja unutar sustava znanosti i visokog obrazovanja
• podataka za interne potrebe Srca.

Edutorij je hrvatski nacionalni repozitorij digitalnih obrazovnih sadržaja i služi kao središnje mjesto za pohranu, objavu, razmjenu, ocjenjivanje i dohvat digitalnih obrazovnih materijala. Njegova je glavna svrha učiniti digitalne obrazovne materijale dostupnima svim učenicima, nastavnicima i roditeljima u Republici Hrvatskoj, u skladu s načelima otvorenog obrazovanja.

9. Zaključak

Otvorena znanost je sveobuhvatan koncept koji nadilazi samo slobodan pristup znanstvenim publikacijama. On obuhvaća i otvorene istraživačke podatke, čija je učinkovita uporaba omogućena primjenom FAIR načela (Findable, Accessible, Interoperable, Reusable). Ova načela osiguravaju da su podatci ne samo dostupni, već i smisleno dokumentirani, uz standardizirane metapodatke i trajne identifikatore, što omogućuje njihovu ponovnu upotrebu i integraciju. Važnost otvorenog koda leži u transparentnosti metodologija i poticanju suradnje, dok otvorena istraživačka infrastruktura, uključujući sustave kao što su DABAR i PUH u Hrvatskoj, osigurava tehničku i organizacijsku potporu za dugoročnu pohranu i dijeljenje.

Strateško planiranje i ulaganje u ove segmente ključni su za Hrvatsku kako bi se promicala izvrsnost, jačala međunarodna suradnja i osigurao puni potencijal znanstvenog doprinosa društvu.

Naime, tradicionalni (zatvoreni) model podrazumijeva da su znanstveni radovi i podatci dostupni putem naknade, što ima određenu prednost zbog kontrole kvalitete, ali mu je glavni nedostatak ograničavanje dostupnosti i usporavanje napretka. Otvoreni model zagovara slobodnu dostupnost znanja i resursa svima. Njegove su prednosti veća transparentnost, dostupnost kao i brža diseminacija. Previranja oko otvorenog modela u Hrvatskoj uključuju raspravu oko skupih naknada za objavljivanje (APC), sustava vrednovanja i ograničenih resursa za izgradnju i održavanje potrebne infrastrukture. Iako je otvorena znanost neizbježan globalni trend koji Hrvatska mora pratiti, ključno je realno prilagoditi politike kako bi se osigurala potrebna financijska i tehnička podrška.

Planiranje infrastrukture i ostalih resursa potrebnih za otvorene publikacije i istraživačke podatke ne može se provoditi ad hoc – već ono zahtijeva strateški pristup. Zato je važno povezati otvorenu znanost s procesima strateškog planiranja primjene digitalne tehnologije, a o tome možete naučiti u e-tečaju Strateško planiranje primjene digitalnih tehnologija.

10. Pitanja za samoprocjenu i promišljanje

1. Što točno podrazumijevamo pod „otvorenim znanstvenim publikacijama“ i koje su njihove glavne karakteristike? Kako se otvoreni znanstveni podatci razlikuju od otvorenih publikacija i zašto je dijeljenje podataka korisno za istraživanje?
2. Objasnite ulogu metapodataka u kontekstu otvorenih znanstvenih podataka. Zašto su metapodatci ključni za primjenu istraživačkih podataka?
3. Što je „otvoreni kod“ i koje su tri glavne prednosti njegove upotrebe u znanstvenom istraživanju?
4. Objasnite pojam „otvorena istraživačka infrastruktura“. Koja je njezina srž i koje vrste repozitorija obuhvaća?
5. Što su DABAR i PUH te koja je njihova uloga u podržavanju otvorene znanosti i istraživačke infrastrukture u Hrvatskoj?
6. Navedite barem tri načela na kojima se mora temeljiti razvoj hrvatske istraživačke infrastrukture prema Planu razvoja za 2023. – 2027. godinu.
7. Što je „otvoreni postupak recenziranja“ i kako on pridonosi transparentnosti i odgovornosti u znanosti u usporedbi s tradicionalnim recenziranjem?
8. Koja su glavna načela FAIR načela i kako ona osiguravaju optimalnu iskoristivost istraživačkih podataka?
9. Kada otvorene licencije nisu primjenjive na podatke, kako podatci unatoč tome i dalje mogu biti FAIR?

11. Literatura

Otvorena znanost u Hrvatskoj. (b.d.). Otvoreni pristup.

Otvorena znanost u Hrvatskoj. (b.d.). Otvorena istraživačka infrastruktura.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja. (2023). Plan razvoja istraživačke infrastrukture u Republici Hrvatskoj 2023. – 2027.

Končić, I. (2021). FAIR principi ili kako biti FAIR s istraživačkim podacima. Knjižnica Instituta
Ruđer Bošković.

Sveučilište u Zagrebu, Sveučilišni računski centar (Srce). (b.d.). Dabar – Digitalni akademski arhivi i repozitoriji.

Sveučilište u Zagrebu, Sveučilišni računski centar (Srce). (b.d.). Pohrana i upravljanje podacima Puh.