Važnost autorskog prava i intelektualnog vlasništva u akademskom kontekstu

1. Uvod

Razumijevanje uloge autorskih prava u otvorenom obrazovanju i znanosti ključno je za sve dionike koji stvaraju, upotrebljavaju i dijele znanje u digitalnom dobu, osiguravajući pritom poštovanje tuđeg i vlastitog intelektualnog doprinosa.

Slika 1: generirana UI alatom GEMINI

Intelektualne tvorevine prikladne za zaštitu nekim pravom intelektualnog vlasništva nastaju na visokim učilištima znanstveno-istraživačkim radom u sklopu određenog istraživanja, projekta, suradnji, pružanja savjetodavnih usluga i drugih aktivnosti. One se u pravnom sustavu štite na različite načine i s različitim učincima.  

Prava intelektualnog vlasništva dijele se na: 

• autorska i srodna prava
• industrijsko vlasništvo. 

Izvori:

• Autorsko pravo
• Intelektualno vlasništvo
• Trajanje autorskog prava

2. Autorsko djelo

Autorsko djelo je originalna intelektualna tvorevina iz književnog, znanstvenog ili umjetničkog područja koja ima individualan karakter, bez obzira na način i oblik izražavanja, vrstu, vrijednost ili namjenu.  

Svako djelo koje udovoljava ovoj definiciji može biti zaštićeno autorskim pravom pri čemu je bitno naglasiti da se autorskim pravom štite izražaji, dakle realizacije, a ne ideje, postupci, metode rada ili matematički koncepti.

Slika 2: generirana UI alatom GEMINI

Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima nabraja neke karakteristične primjere autorskih djela kao što su jezična djela koja obuhvaćaju i računalne programe, glazbena djela, dramska i dramsko-glazbena djela. 

Na visokim učilištima autorska djela nastaju u svim oblicima rada, a poglavito u nastavi, primjerice predavanja, prezentacije, drugi nastavni i didaktički materijali koji su originalna intelektualna tvorevina iz znanstvenog, književnog ili umjetničkog područja i imaju individualni karakter. 

Ostali su primjeri autorskog djela na visokim učilištima: stručni ili znanstveni članak, knjiga ili druga vrsta pisanog teksta koji nastaje u znanstvenom radu i istraživanju, karte, grafikoni, tablice, planovi, skice, crteži i drugi prikazi znanstvene ili tehničke prirode, kada su originalne intelektualne tvorevine svojih autora.  

Na pojedinim visokim učilištima nastaju i posebne vrste autorskih djela kao što su računalni programi, dizajn, arhitektonska djela, baze podataka, što također spada u autorska djela. 

Autor je fizička osoba koja je stvorila autorsko djelo. U znanstvenom i istraživačkom radu pri stvaranju autorskih djela često sudjeluje više osoba, pri čemu zakon razlikuje: 

• koautorsko djelo koje nastaje zajedničkim radom više autora čiji se doprinosi ne mogu samostalno upotrebljavati (npr. znanstveni članak više autora bez jasne podjele autorstva po dijelovima). Koautori imaju zajedničko autorsko pravo
• sastavljeno djelo koje nastaje spajanjem zasebnih autorskih djela više autora u jednu cjelinu (npr. knjiga s poglavljima različitih autora). Cijela je knjiga sastavljeno djelo, a svako poglavlje zasebno. Odnosi autora uređuju se ugovorom, a u sumnji se smatra da imaju jednaki udio u naknadi.

Slika 3: generirana UI alatom GEMINI

3. Važnost upravljanja intelektualnim vlasništvom i autorska prava 

Autorsko pravo sastoji se od imovinske i moralne komponente.

Osnivanje prava iskorištavanja autorskog djela ostvaruje se ugovorom, davanjem odobrenja za upotrebu ili drugim pravnim poslom. Ugovorom u kojem autor za drugu osobu osniva pravo iskorištavanja njegova autorskog djela naročito je bitno urediti sljedeća pitanja:

• može li druga osoba upotrebljavati autorsko djelo na svaki ili samo na određeni način (navesti način)
• stječe li druga osoba isključivo ili neisključivo pravo iskorištavanja
• na kojem je području druga osoba ovlaštena koristiti se autorskim djelom (npr. samo u Hrvatskoj, u cijelom svijetu ili dr.)
• koliko je dugo druga osoba ovlaštena koristiti se autorskim djelom (npr. na neko vrijeme određeno u godinama ili za sve vrijeme trajanja autorskog prava)
• ima li autor za ustupljena prava iskorištavanja pravo na naknadu i, ako ima, u kojem iznosu (naknada može biti određena u paušalnom iznosu ili u postotku od neke objektivno utvrđene vrijednosti, npr. od cijene primjerka). 

Više o toj temi možete pronaći u dokumentu Upravljanje intelektualnim vlasništvom na sveučilištu.

Autorsko pravo kao cjelina je neotuđivo i neprenosivo, što znači da je autor, fizička osoba koja je stvorila djelo, uvijek nositelj tog prava. Kako bi se sastavnice ili sveučilište mogli koristiti autorskim djelima svojih zaposlenika, suradnika ili studenata, moraju steći pravo iskorištavanja putem ugovora ili posebne izjave. 

Iznimka su računalni programi nastali u radnom odnosu; u tom slučaju, autorska prava pripadaju poslodavcu (sastavnici ili sveučilištu) po zakonu. 

Ako se sveučilište ili sastavnica odluči da će status autorskih djela stvorenih u izvršavanju obveza iz ugovora o radu urediti pravilnikom o radu, kolektivnim ugovorom ili drugim aktom kojim se uređuju odnosi između poslodavca i autora – zaposlenika, tada autora – zaposlenika takva pravila obvezuju samo onda ako im je izričito pristupio ili ih je na drugi način prihvatio. To može učiniti npr. izjavom koja je sastavni dio ugovora o radu, zasebnim ugovorom ili zasebnom izjavom, pri čemu je bitno da prihvat bude u pisanom obliku.

Pitanje autorstva nad djelima stvorenima umjetnom inteligencijom (UI) vrlo je izazovno, a trenutačno je najbolje osloniti se na smjernice Ureda za autorska prava SAD-a (US Copyright Office – USCO) koji smatra da je djelo koje je stvorila umjetna inteligencija (UI) podložno zaštiti autorskim pravima ako čovjek može dokazati da je uložio znatan kreativni napor u kreiranje konačnog sadržaja. Na primjer, ako se primjenjuje generativna umjetna inteligencija na temelju vrlo jednostavnih uputa/upita („prompta“) za stvaranje slike, glazbe ili teksta, rezultat se ne smatra autorskim djelom. UI je u ovom slučaju stvaratelj na temelju postojećih podataka, ali nedostaje ljudska kreativnost potrebna za autorsko djelo, što potvrđuju i primjeri sudskih odluka. Međutim, UI se smatra alatom, a ne neovisnim autorom, kada ljudski doprinos prelazi granice jednostavne upute. Ljudsko autorstvo postoji kada čovjek modificira tvorevinu stvorenu UI s dostatnim stupnjem originalnosti ili kada radi kompilacije ili znatno utječe na konačan izgled tvorevine svojim kreativnim doprinosom. U takvim slučajevima, ljudski doprinos je autorski, a umjetna inteligencija služi kao alat čovjeku za stvaranje originalnog djela. Ključ za priznavanje autorskog prava leži isključivo u dokazivom znatnom kreativnom naporu ljudskog autora. 

4. Zašto je važno poštovanje autorskih prava? 

Poštovanje autorskih prava u obrazovanju i istraživanju iznimno je važno iz nekoliko razloga. Prvo, radi se o poštovanju intelektualnog vlasništva autora. Drugo, osigurava se akademska čestitost i izbjegava plagiranje. Treće, poznavanje i poštovanje autorskih prava štiti vas kao korisnike od potencijalnih pravnih problema. 

Poštovanje autorskih prava ključno je za integritet obrazovnog i istraživačkog procesa. Uvijek budite svjesni izvora materijala kojim se koristite i nastojte to činiti na etičan i zakonit način. Ako imate bilo kakvih dvojbi, uvijek je bolje provjeriti ili zatražiti savjet od pravne službe vaše ustanove ili stručnjaka za autorska prava. 

Slika 4: generirana UI alatom GEMINI

5. Pitanja za samoprocjenu i promišljanje

1. Objasnite temeljnu razliku između onoga što autorsko pravo štiti (npr. realizacija/izražaj) i onoga što ne štiti (npr. ideje/metode).
2. Navedite barem tri specifična primjera autorskog djela koja nastaju u radu na visokim učilištima.
3. Moralna autorska prava nisu prenosiva za vrijeme autorova života. Objasnite zašto je to važno za akademsku čestitost i navedite dvije konkretne obveze koje korisnik ima prema autoru prilikom korištenja tuđim autorskim djelom.
4. Autorska imovinska prava uključuju pravo reprodukcije i prerade. Navedite tri ključna pitanja koja se moraju urediti ugovorom prilikom osnivanja prava iskorištavanja autorskog djela.
5. Objasnite temeljnu razliku između koautorskog i sastavljenog djela u smislu prirode autorskih doprinosa. Kako se autorska prava zakonski reguliraju u slučaju računalnih programa nastalih u radnom odnosu?
6. Opišite kako jasna regulacija autorskih prava osigurava priznanje autora i integritet djela, čime se dugoročno potiče, a ne koči, stvaranje kvalitetnih otvorenih sadržaja u kontekstu otvorene znanosti.