Uloga licencija u prijenosu znanja

1. Uvod

Otvorena licencija način je na koji nositelj autorskih prava (autor ili drugi nositelj prava) može odobriti uporabu svojih djela široj javnosti. Ona se može naznačiti na djelu ili mjestu na kojem se djelo distribuira. Najpoznatija otvorena licencija je Creative Commons (CC) licencija, no postoje i druge licencije poput primjerice GNU General Public License (GPL), MIT licencije i Apache licencije. Ove su licencije često primjenjivane za softver i druge digitalne proizvode, omogućujući njihovu slobodnu upotrebu, modificiranje i distribuciju.

Za nastavnike, znanstvenike i studente, Creative Commons (CC) licencije predstavljaju ključan alat za učinkovito upravljanje i dijeljenje znanja u digitalnom okruženju. Naime, informacijske tehnologije nude velike mogućnosti za pristup i širenje sadržaja, no istodobno donose izazove u zaštiti intelektualnog vlasništva. CC licencije nude jednostavan i fleksibilan način za reguliranje upotrebe digitalnih materijala, osiguravajući da autori zadrže kontrolu nad svojim radom, a korisnici znaju točne uvjete korištenja.

Visokoškolske ustanove uvelike ovise o brzoj razmjeni informacija i sadržaja i njihovoj otvorenosti, od nastavnih materijala i znanstvenih članaka do istraživačkih podataka i studentskih radova. Upravo u tom kontekstu, CC licencije ključne su za snalaženje u složenom svijetu intelektualnog vlasništva u digitalnom dobu. 

One omogućuju autorima da jasno naznače kako se njihovim radovima može koristiti – smiju li se dijeliti, preoblikovati, upotrebljavati u komercijalne svrhe. To olakšava studentima i nastavnicima pristup obrazovnim resursima i njihovo dijeljenje, a znanstvenicima dijeljenje istraživačkih rezultata, potičući suradnju i brži razvoj.

Autori pomoću CC licencija mogu odabrati stupanj zaštite koji im odgovara, osiguravajući da im se uvijek prizna autorstvo (moralno pravo), čak i ako dopuštaju široku upotrebu svog rada.

CC licencije također pružaju transparentan okvir za legalnu upotrebu. One pomažu u borbi protiv neovlaštenog kopiranja, ali istodobno promiču otvorenu znanost i pristup obrazovanju.

2. Što su Creative Commons (CC) licencije i kako funkcioniraju?

Creative Commons (CC) skup je licencijskih ugovora dizajniran upravo kako bi potencijalnim korisnicima zaštićenog sadržaja omogućio da brzom provjerom dobiju informaciju pod kojim je uvjetima zaštićeno djelo dostupno za upotrebu.

Ako želimo definirati CC licencije s aspekta autora, tada su to standardizirani ugovori koji autorima omogućuju da jednostavno definiraju kako se njihovim autorskim djelima smije koristiti u digitalnom okruženju. 

One ne zamjenjuju tradicionalno autorsko pravo, već ga nadopunjuju. To znači da autori zadržavaju svoja prava, ali istodobno daju određene slobode upotrebe drugima, čime se olakšava i ubrzava iskorištavanje digitalnih djela.

Postoji ukupno šest tipova CC licencija, a svaka je nazvana prema svojim ključnim elementima koji definiraju prava i obveze korisnika. Sve one imaju zajednički element: Attribution (BY), što znači da je uvijek obvezno navesti autora djela. Modeli CC licencija omogućuju distribuciju, mijenjanje i preradu autorskoga djela uz imenovanje izvornog autora (BY) u nekoliko oblika – daljnje dijeljenje kao nekomercijalno djelo (NC), dijeljenje bez prerade (ND), dijeljenje pod istim uvjetima kao i izvorno djelo (SA) ili pod drugim uvjetima.

Da dodatno pojasnimo, razlike među licencijama proizlaze iz kombinacije tri navedena dodatna elementa:

• NoDerivatives (ND) – ne dopuštaju se izmjene ili prerade djela
• NonCommercial (NC) – djelo se smije upotrebljavati samo u nekomercijalne svrhe
• ShareAlike (SA) – ako se djelo prerađuje, nova verzija mora biti licencirana pod istim uvjetima kao i original.

3. Modeli CC licencija

Kombiniranjem ovih elemenata nastaju specifične CC licencije koje autorima omogućuju precizno određivanje uvjeta korištenja njihovim djelima i koje su prikazane u sljedećoj tablici.

U istoj tablici opisujemo CC0 kao alat za odricanje autorskih prava te šest modela licencija (Izvor tablice: Portal Otvorena znanost).

Tablica 1: Modeli CC licencija

Slika 1: Preuzeto s Wageningen University & Research. (n.d.). What are Creative Commons licenses? 

4. Kako označiti svoj materijal CC licencijom?

Prije svega, potrebno je odabrati odgovarajuću CC licenciju za materijal koji se želi označiti, a sukladno uvjetima koji se žele dozvoliti. Kada se odabere odgovarajuća CC licencija, važno je na sam materijal staviti CC ikonu (ili više njih, ovisno o licenciji) i tekstualnu oznaku u skladu s odabranom licencijom.

Mjesta označavanja CC licencijom za određene vrste materijala navodimo u nastavku:

• na dokumentu ili prezentaciji – na prvoj stranici, na dnu svake stranice ili u fusnoti
• na slici – u opisu slike, u kutu same slike (ako ne smeta sadržaju) ili u metapodatcima datoteke
• na videozapisu – na početku ili kraju videa ili u opisu videa na platformi (npr. YouTube)
• na web stranici – u podnožju stranice (footer), kraj sadržaja na koji se licencija odnosi.

Oznaka obično uključuje:

1. ikone licencije – to su oznake (npr. CC BY za „navedi autora”, NC za „nekomercijalno”, ND za „bez prerada”, SA za „dijeli pod istim uvjetima”). Mogu se preuzeti s Creative Commons web stranice
2. puni naziv licencije – npr., „Creative Commons Attribution 4.0 International Public License”
3. poveznicu na licenciju – važno je staviti poveznicu na službeni tekst licencije na Creative Commons web stranici, tako da korisnici mogu pročitati sve detalje 
4. naziv autora i godina – „© [Godina] [Ime Autora]” ili „Autorska prava [Godina] [Ime Autora]”.

Primjer oznake: © 2024. Ana Horvat, licencirano pod Creative Commons Attribution-ShareAlike (CC BY-SA)

Oznake licencija te njihov opis može se pronaći na web stranici Creative Commonsa.

U nastavku navodimo oznake različitih tipova licencija.

5. Zaštita multimedije s pomoću Creative Commons licencija

Creative Commons (CC) licencije jednostavan su i standardiziran način na koji autor multimedijskog sadržaja (kao što su fotografije, videozapisi, glazba, tekstovi i grafike) može jasno naznačiti javnosti pod kojim uvjetima dopušta korištenje svojim djelom. One predstavljaju fleksibilnu alternativu potpunoj autorskoj zaštiti („All Rights Reserved”).

Evo kako možete zaštititi svoju multimediju i odabrati pravu CC licenciju.

1. Odaberite pravo koje želite zadržati

Prvo morate odlučiti koja prava želite zadržati za sebe, a koja ustupiti drugima. Creative Commons nudi četiri osnovna uvjeta (elementa) koja možete kombinirati:

2. Kombinirajte i odaberite licenciju

Kombinacijom ovih elemenata dobivate konačnu licenciju. Najčešće i preporučene kombinacije su:

Postavljanje licencije na multimediju

Nakon što ste odabrali licenciju (npr. CC BY), slijedite ove korake da biste zaštitili multimedijski sadržaj koji ste kreirali:

1. Generirajte kod: upotrijebite službeni Creative Commons License Chooser na njihovoj web stranici. Alat će vam pomoći odabrati uvjete i generirati ispravnu ikonu i tekst.
2. Označite djelo:
• Online djelo (primjerice web stranice/YouTube): „zalijepite” generirani HTML kod blizu multimedije. Na taj će se način pojaviti ispravne ikone i poveznica na puni pravni tekst licencije.
• Offline (primjerice dokumenti ili slike): dodajte tekstualnu oznaku izravno na djelo ili u podatke o datoteci.
3. Primjer oznake:

Ova fotografija je licencirana pod oznakom CC BY 4.0. Autor: [Vaše Ime/Naziv]

Preporuka:

Ako želite da se vaše djelo maksimalno primjenjuje u obrazovne svrhe, koristite se oznakama CC BY ili CC BY-SA.

6. Pitanja za samoprocjenu i promišljanje

1. Ako je cilj maksimalno širenje obrazovnih ili znanstvenih sadržaja i djela, uz poticanje adaptacije i preoblikovanja za sve svrhe, koju licenciju treba odabrati (CC0, CC BY, ili CC BY-SA) i zašto je baš ta licencija najprikladnija za postizanje tog cilja?
2. Licencija CC BY-ND dopušta slobodnu upotrebu sadržaja i djela, ali strogo zabranjuje izmjene. Kada i zašto bi autoru u akademskoj ili obrazovnoj zajednici moglo biti važno da zadrži tu klauzulu (NoDerivs)?
3. Licencija CC BY-NC često se primjenjuje za zaštitu od komercijalne zloupotrebe. Što mislite zašto ograničavanje komercijalne upotrebe (NonCommercial) može otežati ili onemogućiti širenje djela i zašto se smatra manje usklađenom s temeljnim načelima otvorenog obrazovanja?
4. Na koji se način Creative Commons licencije nadopunjuju, a ne zamjenjuju tradicionalno autorsko pravo te zašto je taj transparentni okvir ključan za snalaženje u svijetu intelektualnog vlasništva u digitalnom dobu?
5. Zašto je postavljanje poveznice na službeni tekst licencije ključno, a nije dovoljno samo prikazati CC ikone na materijalu?