Uvod u otvoreno obrazovanje, preporuke i dokumenti

1. Uvod u otvoreno obrazovanje, preporuke i dokumenti

U ovoj lekciji govorit će se o otvorenom obrazovanju, a naglasak će se staviti na praktične smjernice o otvorenom obrazovanju u visokoškolskom sustavu koje su pripremljene na temelju izvora „Practical Guidelines on Open Education for Academics: Modernising Higher Education via Open Educational Practices (based on the OpenEdu Framework". Cilj je ovih smjernica potaknuti nastavnike, istraživače i ostale djelatnike u visokoškolskom sustavu na primjenu praksi otvorenog obrazovanja uz podršku institucijskih politika. U dokumentu su opisane i osnovne dimenzije otvorenog obrazovanja, kao i otvorene obrazovne prakse koje se mogu primijeniti na visokom učilištu. 

Otvorene obrazovne prakse (engl. Open educational practices – OEP) prakse su suradnje koje osim izrade, upotrebe i dorade otvorenih obrazovnih sadržaja uključuju i pedagoške prakse uz primjenu tehnologije i društvenih mreža, a sve radi suradnje, vršnjačkog učenja, stvaranja znanja i osnaživanja studenata.

Otvoreno obrazovanje (engl. Open Education – OE) prije svega odnosi se na uklanjanje svih vrsta prepreka u obrazovanju, omogućujući svima da uče bilo gdje, u bilo koje doba i uz bilo čiju potporu, često uz potporu digitalnih tehnologija. Prema definiciji iz OpenEdu okvira JRC-a cilj mu je proširiti pristup obrazovanju uklanjajući prepreke i čineći učenje pristupačnim i prilagodljivim za svakoga. Otvoreno obrazovanje nudi različite načine poučavanja, učenja i dijeljenja znanja i povezuje formalno i neformalno obrazovanje.

O temi otvorenog obrazovanja pročitajte više na članku Otvoreno obrazovanje Centra za e-učenje Srca. Za više informacija o tome što su otvoreni obrazovni sadržaji možete pogledati kratki video Edukativni video o otvorenim obrazovnim sadržajima koji je dio istog članka Otvoreno obrazovanje. (transkript).

  Što su otvoreni obrazovni sadržaji? Otvoreni obrazovni sadržaji ili Open Educational Resources materijali su za poučavanje, učenje i istraživanje u javnoj domeni ili su dostupni pod licencom koja omogućava njihovo slobodno korištenje, prilagodbu i distribuciju. Oni mogu uključivati cijele tečajeve, kolegije, materijale za učenje, zbirke, časopise i softver. Sadržaji objavljeni na taj način doprinose razvoju otvorenog obrazovanja kojemu je cilj omogućavanje pristupa obrazovanju svim zainteresiranima bez obzira na njihovu zemljopisnu lokaciju i financijske mogućnosti.

Gdje mogu pronaći ili objaviti otvorene obrazovne sadržaje? Pretražujući Internet pronaći ćete velik broj obrazovnih sadržaja. Prije uporabe, izmjene ili daljnje distribucije obrazovnih materijala preporuka je provjeriti vrstu licence i eventualna ograničenja vezana uz njihovu uporabu. Ako ste izradili obrazovne materijale i želite ih javno objaviti, to možete učiniti na bilo kojem mrežnom mjestu. Poznati specijalizirani repozitoriji za otvorene obrazovne sadržaje su: Jorum, OER Commons, Curriki i mnogi drugi. Primjer specijaliziranog repozitorija u Republici Hrvatskoj je Dabar.

Ipak, prije objave ne zaboravite zaštititi Vaša autorska prava i odrediti uvjete korištenja. U tome Vam može pomoći sustav licenci Creative Commons, koji je jednostavan za korištenje i međunarodno prepoznat, a upravo pod tim licencama dostupan je sve veći broj obrazovnih materijala. Sveučilišni računski centar (Srce) podržava otvoreni pristup i otvorene obrazovne sadržaje pridonosi izgradnji i održavanju otvorenih i održivih nacionalnih infrastruktura uspostavilo je i provodi politiku otvorenog pristupa Srca u skladu s načelima otvorenog pristupa te objavljuje obrazovne sadržaje nastale kao rezultat rada Srca, u otvorenom pristupu.

Ovaj video snimljen je u sklopu Tjedna otvorenog obrazovanja 2015. s ciljem promoviranja i poticanja otvorenog obrazovanja u Hrvatskoj.

2. Dimenzije otvorenog obrazovanja

Okvir (izvještaj EU: Opening up Education: A Support Framework for Higher Education Institutions)  i smjernice (smjernice EU: Practical Guidelines on Open Education for Academics: modernising higher education via open educational practices) razvijeni su s ciljem podizanja svijesti i motivacije nastavnika, istraživača i vodećeg osoblja da iskoriste potencijal digitalnih tehnologija, kao i otvorenog obrazovanja i otvorenih obrazovnih praksi u visokoškolskim ustanovama kako bi:

• omogućili i povećali pristup obrazovanju
• potaknuli inovacije u poučavanju
• poboljšali pristup cjeloživotnom učenju
• prenijeli nove (digitalne) vještine i kompetencije ključne za zapošljavanje i društvenu uključenost.

3. OpenEdu okvir i 10 dimenzija otvorenog obrazovanja

OpenEdu okvir za visokoškolske ustanove sadrži 10 dimenzija otvorenog obrazovanja. Okvir je holistički pogled na otvoreno obrazovanje, obuhvaćajući različita područja u kojima visokoškolske ustanove mogu povećati svoju otvorenost. U razvoj i evaluaciju okvira bila su uključena 43 stručnjaka za otvoreno obrazovanje iz Europe i svijeta i menadžeri sa sveučilišta iz 19 europskih država članica.

Deset dimenzija okvira podijeljeno je u dvije kategorije: temeljne dimenzije i transverzalne dimenzije. Iako su sve dimenzije međusobno povezane i jednako važne, dijele se po svojoj ulozi:

Unutar svake dimenzije okvir sadrži deskriptore mogućih praksi i institucijskih politika. Na taj način, pružajući uvid u dimenzije uključene u otvoreno obrazovanje, okvir služi kao potpora ustanovama prilikom osmišljavanja strategija za otvaranje obrazovanja.

4. Preporuke za strateško planiranje

Osobe uključene u strateško planiranje visokoškolskih ustanova trebale bi uzeti u obzir sljedeće preporuke:

• razviti holističku strategiju za otvaranje obrazovanja koja obuhvaća svih 10 dimenzija OpenEdu okvira
• učiniti strategiju otvorenog obrazovanja dijelom cjelokupne institucijske strategije
• promicati internu, međuinstitucijsku i prekograničnu suradnju, kao i partnerstva radi postizanja ciljeva otvorenog obrazovanja
• istraživati nove prakse i biti otvoren za promjene
• revidirati svoje prakse na svim razinama kako bi se prihvatila otvorenost: od izjave o misiji i viziji, preko trenutačnih organizacijskih struktura i odluka, pa sve do uloge ustanove u zajednici i globalno.

Više informacija pogledajte u članku Opening up Education: A Support Framework for Higher Education Institutions.

U nastavku prikazujemo i opisujemo svih 10 dimenzija otvorenog obrazovanja.

Slika 1: Deset dimenzija otvorenog obrazovanja, (Izvor:  Opening up Education: A Support Framework for Higher Education Institutions)

5. Dimenzija Otvaranje pristupa obrazovanju (engl. Access)

Otvaranje pristupa obrazovanju znači uklanjanje ekonomskih, tehnoloških, geografskih i institucijskih prepreka do znanja i obrazovanja. Odnosi se na stvaranje uvjeta koji svakome omogućuju formalno ili neformalno učenje, uz potporu digitalnih tehnologija ili bez nje.

Iz perspektive obrazovne ustanove, otvaranje pristupa obrazovanju može se promicati na četiri razine:

• pristup otvorenim programima koji vode do diplome ili kvalifikacije
• pristup otvorenim tečajevima, didaktički pripremljenim sadržajima radi poučavanja o nekoj temi, kao što su masovni otvoreni online tečajevi (MOOC-ovi)
• pristup sadržaju, odnosno različitim vrstama otvorenih licenciranih obrazovnih materijala, poput tekstova, slika, podcasta itd.
• pristup na transverzalnoj razini (pristupačnost), čineći sadržaj lako razumljivim i pristupačnim svima, uključujući osobe s posebnim potrebama u učenju ili posebnim fizičkim potrebama. To također podrazumijeva povećani pristup mrežama i zajednicama prakse, uključujući sve primjenjive obrazovne usluge koje nude obrazovne ustanove.

Slika 2

6. Dimenzija Pedagogija i otvorene obrazovne prakse (engl. Pedagogy)

Otvorene obrazovne prakse (OEP)

Otvorene obrazovne prakse (OEP) čine niz različitih pristupa poučavanju i učenju transparentnijim, lakšim za dijeljenje i vidljivijim. OEP se odnosi na specifične nastavne i obrazovne prakse koje ne samo da se koriste otvorenim obrazovnim sadržajima (OER), već su također otvoreni promjenama, prilagodbama i suradnji.

Otvorene obrazovne prakse povezuju se i s formalnim priznavanjem certifikata stečenih otvorenim učenjem i temelje se primarno na upotrebi digitalnih tehnologija. OEP podržava upotrebu otvorenih obrazovnih resursa, kurikuluma, snimljenih predavanja i planova lekcija, kao i dijeljenje iskustava i strategija učenja i poučavanja. Cilj je OEP-a pomaknuti fokus s resursa i usmjeriti se na prakse i metode koje su dio poučavanja i učenja određenog predmeta ili cjeline.

Osim toga, OEP potiče dijeljenje silabusa, lekcija, nastavnih zadataka, procjena i očekivanih ishoda učenja, kako bi se povećala transparentnost nastavnih i obrazovnih praksi i potaknulo vršnjačko učenje. OEP je također namijenjen primjeni na način koji motivira studente u osmišljavanju vlastitih načina i pristupa učenju, uz širok izbor obrazovnih resursa, čime se potiče otvoreno učenje.

Upotreba OEP-a u poučavanju i učenju promiče kulturu dijeljenja. To dovodi do povećane dostupnosti otvorenih obrazovnih resursa i nastavnih i obrazovnih praksi koje su usmjerene na studenta i temelje se na vršnjačkom učenju i suradnji.

Slika 3

7. Dimenzija Otvoreni obrazovni sadržaji (engl. Content)

Što su otvoreni obrazovni sadržaji (OER)?

Otvoreni obrazovni sadržaji (OER) obrazovni su materijali za poučavanje i učenje u bilo kojem formatu ili mediju, kao i rezultati istraživanja, podatci i književna djela, koji su besplatni i licencirani kao otvoreni ili su u javnom vlasništvu.

OER pomaže u povećanju pristupa obrazovanju omogućujući da se obrazovni materijali slobodno dijele, prilagođavaju i ponovno upotrebljavaju bez kršenja autorskih prava.

Prednosti objavljivanja sadržaja nastavnika i istraživača kao OER-a uključuju povećanje vidljivosti njihovih nastavnih materijala izvan visokoškolske ustanove, što povećava vlastitu vidljivost kao i reputaciju ustanove.

Objavljivanjem OER-a u obliku pisanih tekstova, videa, zvuka ili drugih vrsta medija pokazuju vlastiti način poučavanja drugima, čime pridonose otvorenosti i dijeljenju znanja.

Kvaliteta objavljenih OER-a može porasti jer njihova otvorenost javnosti može donijeti korisne komentare, preporuke, revizije i ažuriranja.

Nastavne prakse također se mogu poboljšati upotrebom OER-a (npr. objavljivanjem, ponovnom upotrebom) jer će nastavnici i istraživači biti izloženi znanju i praksi i nastavnim metodama drugih kolega iz različitih sredina.

Primjeri OER-a su: nastavni planovi i programi, materijali za tečajeve, lekcije, knjige i udžbenici, videozapisi, podcasti, multimedijske aplikacije, nastavni radovi, predlošci za vrednovanje, fotografije, brošure, izvješća, podatci istraživanja, znanstveni radovi, setovi istraživačkih podataka, mrežne stranice, blogovi i bilo koji drugi resurs ili alat koji je osmišljen za poučavanje, učenje i istraživanje, a ima vidljivu otvorenu licenciju.

Slika 4

8. Dimenzija Priznavanje otvorenog učenja (engl. Recognition)

Priznavanje otvorenog učenja ključno je za formalizaciju znanja stečenog u fleksibilnim i otvorenim okruženjima i ima dva glavna aspekta.

Izdavanje formalne akreditacije proces je koji obično provodi akreditirana ustanova, a odnosi se na izdavanje certifikata, diplome ili titule koji imaju formalnu vrijednost, čak i ako se učenje odvijalo neformalno. Ovaj proces uključuje formalnu procjenu stečenog znanja i vještina pojedinca.

Drugi je aspekt proces formalnog prihvaćanja poput digitalnih znački, certifikata ili diploma koje je izdala neka treća ustanova. Takvo prihvaćanje služi kao dokaz da je skup ishoda učenja (znanje, vještine i/ili kompetencije) koje je pojedinac postigao procijenilo nadležno tijelo.

Slika 5

9. Dimenzija Suradnja u otvorenom obrazovanju (engl. Collaboration)

Suradnja podrazumijeva razmjenu znanja i iskustva, kao i zajedničko dijeljenje strategija i inicijativa, radi unapređenja učenja i poučavanja.

Ona se postiže promicanjem aktivnosti podizanja svijesti, stvaranjem mreža između ustanova i sporazumima koji podržavaju otvorene obrazovne prakse (OEP) na različitim razinama: među pojedincima, regionalnim i nacionalnim ustanovama i na međunarodnoj razini.

Različiti dionici (npr. nadležna tijela (vlada), ustanove i nastavnici) moraju surađivati u otvorenom obrazovanju kako bi promicali podizanje svijesti o važnosti otvorenosti kao i dijeljenje praksi.

Suradnja u otvorenom obrazovanju promiče razmjenu znanja, zajedničku produkciju OER-a i tečajeva, zajedničku ponudu otvorenih online tečajeva i MOOC-ova, zajedničko certificiranje i priznavanje, razvoj otvorenih digitalnih okruženja za učenje te stjecanje i podizanje digitalnih kompetencija. Također može smanjiti financijsko opterećenje u pripremi obrazovnih sadržaja.

10. Dimenzija Istraživanje (engl. Research)

Otvorenost u istraživanju odnosi se na uklanjanje prepreka pristupu podatcima i rezultatima istraživanja, kao i na proširenje sudjelovanja u istraživačkim procesima, čime se prihvaća pristup otvorene znanosti (engl. Open Science).

Otvorena znanost pristup je znanstvenim procesima utemeljen na suradnji i novim načinima širenja znanstvenog znanja, uz upotrebu digitalnih tehnologija i kolaborativnih alata. Ona obuhvaća otvoreni pristup (engl. Open Access), otvorene podatke (engl. Open Data), otvorene istraživačke procese i politike i alate otvorene znanosti.

Otvoreni pristup odnosi se na besplatan online pristup recenziranom znanstvenom sadržaju s ograničenim restrikcijama autorskih prava i licenciranja.

Otvoreni podatci odnose se na podatke koji se mogu besplatno upotrebljavati, ponovno upotrebljavati i distribuirati, podložno samo zahtjevima njihove otvorene licencije.

Slika 6

11. Dimenzija Strategija (engl. Strategy)

Strategija otvorenog obrazovanja

Strategija visokoškolske ustanove trebala bi uključivati obvezu integracije otvorenih obrazovnih praksi (OEP) u kontekstu pokretača vizije i misije za razvoj, modernizaciju i transformaciju visokoškolske ustanove u aspektima:

• akademskih programa
• dosega, pristupa i fleksibilnosti
• istraživanja
• transfera znanja i tehnologija
• doprinosa društvu.

Ova preporuka mora biti vidljiva u planu strateške implementacije u obliku specifičnih i mjerljivih aktivnosti.

Slika 7

12. Dimenzija Tehnologija (engl. Technology)

Tehnologija u otvorenom obrazovanju

Tehnologija funkcionira kao pokretač svih ostalih dimenzija otvorenosti kada se temelji na otvorenim standardima i tehnologijama otvorenog koda koji su interoperabilni s drugim platformama i uslugama.

Otvoreni standardi dokumenata odnose se na softverske norme koje korisnicima daju dopuštenje da kreiraju, kopiraju, distribuiraju i upotrebljavaju dokumente pod određenim uvjetima. Ti standardi moraju biti dokumentirani, javno dostupni i besplatni za upotrebu. Otvoreni standardi dokumenata moraju biti kompatibilni s rješenjima otvorenog koda (engl. open source) i rješenjima zaštićenim vlasničkim licencijama (engl. proprietary licensed solutions).

Besplatne i otvorene tehnologije otvorenog koda podrazumijevaju softveri koji su otvoreni i besplatni, a izvorni kod korišten za stvaranje programa također je dostupan za pregledavanje, uređivanje i redistribuciju. Takvi softveri otvorenog koda obično se razvijaju i održavaju suradnjom različitih dionika, uključujući i širu javnost.

13. Dimenzija Kvaliteta (engl. Quality)

Ustanove su odgovorne za definiranje i ispunjavanje vlastitih ciljeva, praksi i standarda kvalitete u otvorenom obrazovanju.

Visokoškolske ustanove moraju biti odgovorne za definiranje i postizanje:

• cilja kvalitete primjene praksi otvorenog obrazovanja
• standarda kvalitete za osmišljavanje i implementaciju praksi otvorenog obrazovanja
• procedure kvalitete za njihovu realizaciju i evaluaciju.

Standardi kvalitete trebaju pokrivati sve razine otvorenog obrazovanja:

• otvorene obrazovne resurse i tečajeve (dizajn kurikuluma, dizajn tečaja i izvođenje tečaja)
• otvorene obrazovne usluge (podrška nastavnicima, istraživačima, zaposlenicima i podrška studentima)
• upravljanje otvorenim obrazovanjem (strateško planiranje i razvoj) i doprinos društvu.

Ustanove mogu razviti vlastite ciljeve, standarde i procedure kvalitete za otvoreno obrazovanje ili prilagoditi postojeće kako bi osigurale kvalitetu u praksama otvorenog obrazovanja.

14. Dimenzija Vodstvo (engl. Leadership)

Vodstvo u otvorenom obrazovanju jest promicanje otvorenih obrazovnih praksi uz pretvaranje tih praksi u institucijske politike.

Vodstvo koje uključuje promicanje otvorenosti u sva tri područja djelovanja visokoškolskih ustanova treba definirati politiku otvorenog obrazovanja i znanosti i/ili smjernice koje će se provoditi primjenjujući pristup:

• od vrha prema dolje (od uprave do osoblja i studenata)
• od dna prema gore (od osoblja i studenata prema upravi sveučilišta)
• društvo.

Vodstvo ustanove treba voditi brigu o kreiranju strategije, ali i provedbi delegiranjem zadataka i odgovornosti. Također se preporučuje identificiranje ambasadora za otvoreno obrazovanje, na svim razinama, koji će preuzeti vodstvo u različitim dimenzijama otvorenog obrazovanja unutar ustanove.

Vodstvo u otvorenom obrazovanju treba provoditi politiku otvorenosti na način koji promiče prihvaćanje smjernica otvorenosti u cijeloj visokoškolskoj ustanovi.

15. Pitanja za promišljanje

Opći koncepti i ciljevi

1. Što je otvoreno obrazovanje prema definiciji iz OpenEdu okvira i koji je njegov primarni cilj?
2. Što su otvorene obrazovne prakse (OEP)?
3. Koji su ključni ciljevi smjernica JRC EC-a, a koji se odnose na primjenu otvorenog obrazovanja u visokoškolskim ustanovama?

OpenEdu okvir i strateško planiranje

1. OpenEdu okvir sadrži 10 dimenzija podijeljenih u dvije kategorije. Koje su te dvije kategorije i koje dimenzije pripadaju kojoj kategoriji?
2. Koja je uloga temeljnih dimenzija u odnosu na ulogu transverzalnih dimenzija?
3. Koje se tri ključne preporuke trebaju uzeti u obzir pri strateškom planiranju otvorenog obrazovanja i znanosti u visokoškolskoj ustanovi?

Temeljne dimenzije

1. Koje su četiri razine na kojima se može promicati otvaranje pristupa obrazovanju iz perspektive visokoškolske ustanove?
2. Navedite definiciju OER-a i navedite barem dvije prednosti koje objavljivanje OER-a donosi nastavnicima i istraživačima.
3. Koja su dva glavna aspekta priznavanja otvorenog učenja?
4. Što je otvorena znanost i što obuhvaćaju otvoreni pristup i otvoreni podatci?

Transverzalne dimenzije

1. U koja tri ključna aspekta visokoškolske ustanove moraju integrirati otvorene obrazovne prakse kako bi ispunile svoju viziju i misiju otvorenosti?
2. Koja je uloga tehnologije kao pokretača ostalih dimenzija i na čemu se mora temeljiti tehnologija da bi podržala otvoreno obrazovanje?
3. Koja se tri pristupa preporučuju vodstvu za uspješnu implementaciju politika otvorenog obrazovanja?

16. Literatura

Inamorato dos Santos, A. Practical Guidelines on Open Education for Academics: Modernising Higher Education via Open Educational Practices (based on the OpenEdu Framework), EUR 29672 EN, Publications Office of the European Union, Luxembourg, 2019, ISBN 978-92-76-00194-2, doi:10.2760/55923, JRC115663

Inamorato Dos Santos A, Punie Y and Castaño Muñoz J. Opening up Education: A Support Framework for Higher Education Institutions. EUR 27938. Luxembourg (Luxembourg): Publications Office of the European Union; 2016. JRC101436