Strateško planiranje i razvoj otvorenog pristupa

1. Uvod i elementi strateškog planiranja

Strateško planiranje omogućava jasno definiranje misije, vizije i ciljeva na nacionalnoj razini, ali i na razini visokoškolske ustanove, čime se osigurava usklađenost svih aktivnosti i resursa prema željenoj budućnosti i ostvarenju postavljenih ciljeva u području znanosti i obrazovanja.

Vizija razvoja otvorene znanosti i obrazovanja vezana je za budućnost u kojoj je znanje globalno dostupno i obrazovanje jednako kvalitetno za sve, potičući inovacije i suradnju.  

Misija je aktivno promicati transparentnost, dijeljenje i ponovnu upotrebu znanstvenih rezultata i obrazovnih resursa uz pomoć konkretnih strategija i podrške svim dionicima. 

Na temelju vizije i misije postavljaju se konkretni, mjerljivi, ostvarivi, relevantni i vremenski određeni (SMART) ciljevi. Ti nam ciljevi govore što točno želimo postići uvođenjem otvorenosti, bilo da je riječ o povećanju broja otvorenih obrazovnih resursa, poboljšanju vidljivosti znanstvenih radova ili poticanju suradnje u istraživanjima. 

Slika 1: Grafički prikaz SMART ciljeva

Kako bismo ostvarili te ciljeve, definiramo konkretne aktivnosti – korake i projekte koje ćemo poduzeti. To može uključivati razvoj repozitorija, organiziranje radionica, izradu politika otvorenog pristupa ili poticanje nastavnika na kreiranje otvorenih obrazovnih sadržaja. Ključno je učinkovito alocirati resurse (financijske, ljudske, tehničke) kako bi se realizirale te aktivnosti.  

Da bismo znali jesmo li na pravom putu prema ostvarenju ciljeva, moramo definirati jasne indikatore uspjeha za otvorenu znanost i obrazovanje. Ti indikatori mogu biti kvantitativni kao što su broj objavljenih radova u otvorenom pristupu, broj kreiranih otvorenih obrazovnih sadržaja, broj sudionika u radionicama ili kvalitativni poput percepcije nastavnika i studenata o otvorenosti, razina suradnje u istraživanjima i dr. 

Naposljetku, strateško planiranje uključuje mehanizme evaluacije i praćenja napretka. Redovito praćenje indikatora omogućuje nam da procijenimo učinkovitost implementiranih politika i strategija i da na temelju tih saznanja prilagođavamo buduće korake. 

Bez jasne vizije, misije, ciljeva, konkretnih aktivnosti i mjerljivih indikatora uvođenje otvorenosti može biti stihijsko i neučinkovito. Strateški pristup osigurava da naši napori budu usmjereni, svrhoviti i da vode prema željenoj transformaciji. 

Strateško planiranje osigurava usklađenost napora na svim razinama. Nacionalne politike trebaju stvoriti okvir i poticaje za sveučilišta i fakultete, dok sveučilišne strategije trebaju konkretizirati te politike i prilagoditi ih vlastitim specifičnostima. Fakultetske razine zatim implementiraju te strategije u svoje nastavne i istraživačke prakse.

Slika 2: generirana UI alatom Gemini 

2. Implementacija otvorenog pristupa u politike visokoškolskih ustanova

Uvođenje otvorenog pristupa (engl. Open Access - OA) u politike visokoškolskih ustanova ključno je za modernizaciju znanstvenog i obrazovnog sustava. Otvoreni pristup osigurava da su znanstveni radovi, podatci i obrazovni nastavni materijali dostupni svima, što potiče brži protok informacija, suradnju i inovacije. Da bi se to postiglo, potrebno je strateški pristupiti implementaciji otvorenog pristupa na svim razinama.

Uspješna implementacija otvorenog pristupa zahtijeva jasno definirane strateške elemente unutar politika visokoškolskih ustanova. U nastavku navodimo nekoliko strateških elemenata za visokoškolske ustanove s ciljem implementacije otvorenog pristupa.

• Obvezna politika otvorenog pristupa: ustanove bi trebale donijeti politike koje obvezuju istraživače i nastavnike na objavljivanje recenziranih radova i, gdje je to prikladno, istraživačkih podataka u otvorenom pristupu. To se može postići putem repozitorija ustanove ili tematskih repozitorija.
• Podrška i infrastruktura: osiguravanje adekvatne tehničke infrastrukture, poput pouzdanih institucijskih repozitorija ključno je za provedbu politike otvorenosti. Uz to, visokoškolske ustanove trebaju pružiti podršku istraživačima i nastavnicima edukacijama o otvorenim praksama, pravnim aspektima otvorenog pristupa i upravljanju autorskim pravima.
• Financiranje otvorenog pristupa: u proračunima ustanova trebalo bi predvidjeti sredstva za pokrivanje troškova objavljivanja u otvorenom pristupu. Također planirati i financiranje iz nacionalnih i europskih projekata.
• Integracija u sustave vrednovanja: sustav vrednovanja znanstvenog rada i napredovanja trebao bi prepoznati objavljivanje u otvorenom pristupu i dijeljenje istraživačkih podataka. To bi potaknulo znanstvenike da prihvate OA prakse.

• Otvoreni obrazovni resursi (OER): visokoškolske ustanove trebale bi poticati razvoj i upotrebu otvorenih obrazovnih resursa, što uključuje izradu materijala koji su dostupni, prilagodljivi i ponovno iskoristivi, čime se smanjuju troškovi studiranja i poboljšava pristup kvalitetnom obrazovanju.

Slika 3: generirana UI alatom Gemini

3. Načini uvođenja koncepata otvorenosti u strategije na svim razinama

Koncepti otvorenosti ne bi trebali ostati samo na razini deklaracija, već ih treba integrirati u strategije na svim organizacijskim razinama unutar visokoškolskih ustanova:

Slika 4: Komponente koncepta otvorenosti

Slika 5: generirana UI alatom Gemini

Koncepte otvorenosti moguće je uvesti uz pomoć sljedećih komponenti:

Implementacija otvorenog pristupa složen je, ali neophodan proces koji zahtijeva koordiniranu akciju na svim razinama unutar visokih učilišta. Strateškim pristupom, jasnim politikama i podrškom, visokoškolske ustanove mogu postati predvodnici u promicanju otvorenog znanja i obrazovanja.

Slika 6: generirana UI alatom Gemini

Ova tema izravno se povezuje sa sadržajem tečaja o strateškom planiranju primjene digitalne tehnologije jer strateški dokumenti daju okvir unutar kojeg otvoreno obrazovanje i znanost postaju institucijski prioritet, a ne samo inicijativa pojedinaca. Nadalje, kada se u strateške dokumente uvodi otvoreno obrazovanje i znanost, jednako je važno ugraditi i dimenziju analitike učenja. Analitika omogućuje da se mjere učinci otvorenih praksi i da se donesu odluke utemeljene na dokazima. O analitikama učenja možete naučiti u tečaju Analitike učenja.

4. Primjeri politika i deklaracija visokoškolskih ustanova u Hrvatskoj

Krovni dokument za RH je Hrvatski plan za otvorenu znanost Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih iz 2025. Na sljedećim poveznicama možete proučiti primjere politika i deklaracija visokoškolskih ustanova u Hrvatskoj. 

• Politika otvorene znanosti Sveučilišta u Zagrebu, 2024.
• UniRi - Otvorena znanost, 2023.
• Deklaracija o primjeni načela otvorene znanosti na Sveučilištu u Zadru, 2019.
• Politika otvorene znanosti Sveučilišta u Splitu, 2023.
  
  

5. Pitanja za samoprocjenu i promišljanje

1. Koja je razlika između vizije i misije kada se radi o strateškom planiranju razvoja otvorene znanosti i obrazovanja u ustanovi?
2. Navedite tri mjerljiva (kvantitativna ili kvalitativna) indikatora uspjeha za praćenje implementacije politike otvorenosti na visokom učilištu.
3. Opišite tri ključna strateška elementa koja visokoškolska ustanova treba uvesti u svoje politike kako bi uspješno implementirala otvoreni pristup.
4. Zašto je važno integrirati otvoreni pristup u sustave vrednovanja znanstvenog rada i napredovanja zaposlenika?
5. Navedite dvije konkretne aktivnosti kojima se koncepti otvorenosti uvode na razini pojedinog istraživača/nastavnika.