Pregled modela dizajna učenja i instrukcijskog dizajna

1. Samostalno istraživanje modela dizajna učenja i instrukcijskog dizajna

U ovom materijalu nastavljamo s izučavanjem triju suvremenih modela dizajna učenja (ABC, OULDI, BDP) i dvama klasičnim modelima instrukcijskog dizajna (ADDIE, Gagné) na temelju predloženih vodiča za primjenu, znanstvenih referenci, pripadajućih alata za implementaciju modela i prijedloga kriterija za usporedbu.

Cilj je ovog materijala pružiti pregled osnovnih značajki tih modela, njihovih razlika i mogućnosti kao temelja za daljnje samostalno istraživanje. Naglasak ćemo staviti na modele i alate za dizajn učenja s obzirom na to da ćemo se njima koristiti u nastavku e-tečaja.

2. ABC Learning Design

Model ABC Learning Design razvijen je na fakultetu University College London (UCL), kao brza i vizualna metoda za dizajn kolegija u visokom obrazovanju. Temelji se na šest tipova učenja prema Diani Laurillard:

1. acquisition (usvajanje)
2. inquiry (istraživanje)
3. practice (praksa)
4. production (izrada)
5. discussion (diskusija)
6. collaboration (suradnja).

Ključne značajke ovog modela:

• radionice od 90 minuta
• timski dizajn kolegija
• upotreba vizualnih kartica
• fokus na studentu koji je u središtu procesa učenja i poučavanja.

Alati koji podržavaju ovaj model: digitalne verzije u Miro i PowerPoint formatu.

Za daljnje istraživanje preporučujemo:

Predstavljenu ABC metodu za brzi dizajn mješovitih tečajeva, razvijenu na UCL-u:

Young, C., & Perović, N. (2016). Rapid and creative course design: As easy as ABC? Procedia - Social and Behavioral Sciences, 228, 227–232.

Praktični vodič za provođenje ABC radionica u institucijama:

Young, C., & Perović, N. (2018). Introduction to the ABC LD Workshop

Prilagodljivost ABC modela za razne kontekste inkluzivnog obrazovanja:

Gormley, C., & Lowney, R. (2022). Adaptable ABC: Learning design for all

3. OULDI – Open University Learning Design Initiative

OULDI je model razvijen u okviru The Open University u Londonu (UK). Cilj mu je strukturirati dizajn učenja različitim reprezentacijama (tekstualnim, vizualnim, mrežnim). Koristi se alat CompendiumLD, koji omogućuje grafičko mapiranje nastavnih aktivnosti.

Ključne značajke:

• refleksivni dizajn
• vizualizacija
• višeslojni pristup.

Alati koji podržavaju ovaj model: OULDI blog, CompendiumLD

Za daljnje istraživanje preporučujemo literaturu koja detaljno opisuje OULDI pristup, uz studije slučaja:

Conole, G. (2012). Designing for Learning in an Open World. Springer

Larnaca deklaracija ističe ULDI kao dobru praksu za dizajn učenja:

Dalziel, J., Conole, G., Wills, S., Walker, S., Bennett, S., Dobozy, E., Cameron, L., Badilescu-Buga, E. and Bower, M. (2016) ‘The Larnaca Declaration on Learning Design’, Journal of Interactive Media in Education, 2016(1), p. 7.

Usporedba različitih dizajna učenja i pripadnih analitika učenja:

Rienties, B., Balaban, I., Divjak, B., Grabar, D., Svetec, B., Vondra, P. (2023). Applying and Translating Learning Design and Analytics Approaches Across Borders. In: Viberg, O., Grönlund, Å. (eds) Practicable Learning Analytics. Advances in Analytics for Learning and Teaching. Springer, Cham.

4. Balanced learing Design Planning (BDP)

BDP je model razvijen pod koordinacijom Laboratorija za analitiku učenja Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu. Fokusira se na usklađenost ishoda učenja, aktivnosti, vrednovanja i modaliteta izvođenja, a obogaćen je analitikama dizajna učenja u realnom vremenu.

Ključne značajke:

• vizualna reprezentacija
• određivanje težina
• fleksibilnost.

Alat koji podržava ovaj model: BDP

Dodatni izvori za samostalno istraživanje:

Prvi znanstveni rad koji sustavno prikazuje teorijsku i praktičnu osnovu BDP-a te povezanost s postojećim LD modelima poput OULDI-ja i ABC-a:

Divjak, B., Grabar, D., Svetec, B., & Vondra, P. (2022). Balanced learning design planning: Concept and tool. Journal of Information and Organizational Sciences, 46(1), 69–90.

Razvoj BDP koncepta i alata na temelju povratnih informacija korisnika:

Divjak, B., Rienties, B., Bađari, J., & Grabar, D. (2023). Enhancing Learning Design through User Experience Research: Insights from a Survey in Four European Countries. Proceedings of the 34th International Conference CECIIS.

Analiza načina dizajniranja u BDP alatu na temelju 12 749 aktivnosti učenja i poučavanja:

Albuquerque, J., Rienties, B., & Divjak, B. (2025). Decoding Learning Design Decisions: A Cluster Analysis of 12,749 Teaching and Learning Activities. Proceedings of the 15th International Learning Analytics and Knowledge Conference (LAK'25).

Povezivanje BDP alata s Moodleom:

Divjak, B., Grabar, D., Svetec, B., & Vondra, P. (2024). Automating the Comparison of Learning Design and Delivery Using Course Scaffolding in Moodle. IEEE International Conference on Teaching, Assessment and Learning for Engineering (TALE 2024).

Upotreba AI asistenta u BDP alatu:

Divjak, B., Svetec, B., Vondra, P., Bađari, J., Grabar, D. (2025). Learning Design with an AI Assistant. In: Cristea, A.I., Walker, E., Lu, Y., Santos, O.C., Isotani, S. (eds) Artificial Intelligence in Education. AIED 2025. Lecture Notes in Computer Science(), vol 15877. Springer, Cham.

5. ADDIE model

ADDIE je jedan od najpoznatijih modela instrukcijskog dizajna. Akronim je za Analysis, Design, Development, Implementation i Evaluation.

Ključne značajke:

• sekvencijalni model
• razvoj edukacija
• evaluacija
• pogodan za e-learning i kurikulume

Alati koji podržavaju ovaj model: Instructional Design Central

Dodatni izvori za samostalno istraživanje:

Cjeloviti prikaz ADDIE pristupa uključuje primjere i vodič tijekom svih faza modela:

Branch, R. M. (2009). Instructional Design: The ADDIE Approach

Kritički pregled povijesti i uporabe ADDIE modela:

Molenda, M. (2003). In Search of the Elusive ADDIE Model. Performance Improvement, 42(5), 34–36.

6. Gagnéov model

Robert Gagné razvio je model devet koraka koji prate kognitivne faze učenja:

1. Privuci pažnju.
2. Informiraj o ciljevima. 
3. Prisjeti se prethodnog znanja.
4. Predstavi sadržaj.
5. Vodi u učenju.
6. Omogući praksu.
7. Pruži povratnu informaciju.
8. Procijeni učenje.
9. Omogući transfer znanja.

Primjena:

• strukturirano poučavanje
• e-learning
• tehnički kolegiji.

Pregled Gagnéove teorije

Dodatni izvori za samostalno istraživanje:

Temeljna knjiga koja sistematizira Gagnéov model i njegovih devet koraka:

Gagné, R. M., Wager, W. W., Golas, K. C., & Keller, J. M. (2004). Principles of Instructional Design (5th ed.) Belmont, CA: Wadsworth/Thomson Learning. 

Iako govori o Bloomu, Gagné kontekstualizira poglavlje unutar kognitivnih modela poučavanja:

Forehand, M. (2010). Bloom’s Taxonomy: Original and Revised. In M. Orey (Ed.), Emerging Perspectives on Learning, Teaching, and Technology. Dostupna na pod CC.

7. Usporedbe modela i alata za implementaciju dizajna učenja

Usporedba ABC i BDP modela i alata za dizajn učenja

Zadatak za samostalno istraživanje da usporedite OULDI i ABC model i dizajn prema kriterijima iz tablice 2.

 Tablica 4. Usporedba modela ABC i BDP prema kriterijima

8. Pitanja i prijedlozi za promišljanje

Pitanja za samoprocjenu

1. Koji je primarni cilj svakog od modela (ABC, OULDI, BDP, ADDIE, Gagné) i koja se vrsta problema u planiranju nastave njime rješava?

2. Što ABC radi odlično u brzom timskom dizajnu, a gdje vidite ograničenja?

3. Gdje je ADDIE previše linearan, a gdje i dalje donosi strukturu i disciplinu koju drugi modeli ne nude?

4. Usporedite ABC i BDP prema kriterijima: online alat, kolaborativnost, vizualizacija, usklađivanje s IU-om, težine IU-a, izvještaji/tradicija. Gdje koji model pobjeđuje u tom kontekstu i zašto?

5. Usporedite OULDI i ABC: kako biste kombinirali OULDI-jevu reprezentaciju i ABC-ov brzi dizajn u jedinstveni proces?

Prijedlozi za promišljanje

1. Kako se šest tipova učenja (acquisition, inquiry, practice, production, discussion, collaboration) prevodi u konkretne aktivnosti na Vašem kolegiju?

2. Koje bi Vam vizualizacije i analitike u BDP alatu najviše pomogle pri odlučivanju i praćenju izvedbe?

3. Koji bi izvještaji/izvozi (PDF/Excel/Moodle) dostupni u BDP alatu bili najkorisniji Vašem timu i zašto?

4. Koje analitike planirate pratiti tijekom izvedbe kolegija (npr. angažman, ostvarenje IU-a, pravednost opterećenja) i kako će se to reflektirati na dizajn aktivnosti učenja i poučavanja?

5. Na kojim ćete mjestima u odabranom modelu dopustiti/ograničiti korištenje AI alata i kako ćete to transparentno dokumentirati (npr. dnevnik promptova)?

Opća pitanja za svaki odabrani rad

1. Koji je glavni istraživački problem ili pitanje kojim se rad bavi?

2. Kakav je obrazovni kontekst istraživanja (npr. visoko obrazovanje, online okruženje, blended kursevi, konkretni predmeti)?

3. Koje su metode i podatci korišteni (npr. kvantitativne, kvalitativne, analitika učenja, klasterska analiza)?

4. Koji su ključni nalazi i kako doprinose razumijevanju odnosa između dizajna učenja i uspješnosti studenata?

5. Kako bi se spoznaje iz rada mogle primijeniti u Vašoj nastavnoj praksi ili u dizajnu kolegija?

9. Literatura

Biggs, J., & Tang, C. (2011). Teaching for Quality Learning at University (4th ed.). McGraw-Hill.
Conole, G. (2013). Designing for Learning in an Open World. Springer.
Divjak, B., et al. (2022). Balanced Learning Design Planning: Concept and Tool. JIOS, 46(2), 361–375. 
Gagné, R. M. (1985). The Conditions of Learning and Theory of Instruction (4th ed.).
UCL (2018). ABC Learning Design