Dizajniranje vrednovanja

1. Uvod

U kontekstu obrazovanja, osobito u eri nastave na daljinu, a sada vezano uz izazove koje nosi umjetna inteligencije, pitanje vrednovanja postaje jedno od ključnih. Tijekom pandemije mnogi su se nastavnici po prvi put intenzivnije zapitali: Kako ćemo ocjenjivati i hoće li studenti varati? Ova dvojba otvorila je potrebu za dubljim promišljanjem vrednovanja koje se više ne može svoditi na rutinsko ispitivanje znanja, već mora obuhvatiti cijeli proces učenja i poučavanja.

U ovom materijalu opisane su vrste vrednovanja, odgovoreno je na pitanja što i kako vrednujemo i kako ćemo vrednovanje uskladiti s planiranim ishodima učenja. Posebna pozornost posvećena je načinima vrednovanja u online okruženju i davanju povratne informacije studentima. U nastavku se razrađuje tema sumativnog vrednovanja i daju primjeri provjere prema razinama ishoda učenja. U materijal su također ugrađeni testovi za samoprocjenu znanja.

2. Pojam i svrha vrednovanja

• formalno i neformalno
• planirano ili spontano
• sumativno ili formativno. 

U tradicionalnom pristupu vrednovanje dolazi na kraju, nakon što se gradivo obradi. No u suvremenim pristupima, poput obrnute učionice (Flipped classroom) ili problemskog učenja (Problem-based learning), vrednovanje može imati i drukčiju dinamiku i funkciju.

Ocjenjivanje je pak čin mjerenja rezultata vrednovanja – ocjenama, bodovima, kvalitativnim kategorijama ili digitalnim značkama.

Vrednovanje se može promatrati na temelju triju pristupa:

• vrednovanje za učenje – služi dizajniranju i redizajniranju učenja
• vrednovanje kao učenje – aktivno uključivanje studenata u vrednovanje
• vrednovanje naučenog – ocjenjivanje razine postignuća ishoda učenja.

3. Vrste vrednovanja

U donjoj tablici prikazani su pojam i svrha vrednovanja. Povežite vrste vrednovanja s njihovom svrhom.

‎ 

‎

4. Što vrednujemo?

U procesu vrednovanja potrebno je obratiti pažnju na različite dimenzije studentskih postignuća, a ne samo na znanje.

5. Konstruktivno poravnanje

Temelj uspješnog vrednovanja jest konstruktivno poravnanje – usklađenost obrazovnih ciljeva, nastavnih aktivnosti i metoda vrednovanja. Vrednovanje treba mjeriti ono što se planira poučavati i što studenti trebaju usvojiti.

Primjer konstruktivnog poravnanja

6. Online vrednovanje i pitanje varanja

Jedan je od izazova s kojim se susrećemo u online vrednovanju mogućnost varanja uz pomoć dostupnih online alata. Postoji percepcija da studenti lakše varaju online, što može narušiti povjerenje u proces vrednovanja i ocjenjivanja. Međutim, varanje na ispitima prisutno je i u fizičkom okruženju kad se ispit izvodi u učionici, stoga je potrebno razumjeti zašto studenti varaju i koje se strategije mogu primijeniti da se varanje na ispitima smanji.

Zašto studenti varaju?

• Osjećaju pritisak da moraju uspjeti.
• Ne vide smisao zadatka.
• Smatraju da „svi to rade”.

Strategije za smanjenje varanja:

• kompleksni zadatci – traže primjenu znanja, a ne reprodukciju
• rutinski zadatci – u online kontekstu zahtijevaju povećan nadzor i velike baze zadataka
• razvijanje svijesti o etici i akademskom integritetu.

7. Formativno vrednovanje i povratna informacija studentima

Vrednovanje, posebno formativno vrednovanje, služi i davanju povratne informacije studentima o njihovim postignućima, ali i davanju savjeta o tome kako i što učiti.

U formativnom vrednovanju posebno se naglašava vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje za razliku od vrednovanja naučenog (sumativno vrednovanje).

Formativno vrednovanje može doprinijeti ukupnoj ocjeni (bodovima), ali su ti doprinosi (bodovi) uglavnom bitno manji od onih iz sumativnog vrednovanja. Tako se naglašava uloga formativnog vrednovanja kao podrška učenju. Istovremeno se studenti motiviraju da sudjeluju u formativnom vrednovanju s obzirom na to da mogu prikupiti i bodove koji utječu na konačnu ocjenu na kolegiju. Međutim, formativno vrednovanje ne treba sadržavati bodove i može isključivo biti usmjereno na vježbu i davanje povratne informacije studentima.

8. Sumativno vrednovanje

Glavno pitanje koje si svaki nastavnik mora postaviti u kontekstu sumativnog vrednovanja glasi:

Što želim da studenti ponesu sa sobom iz mojeg kolegija?

Sumativno vrednovanje mora se jasno povezati s ishodima učenja jer je to način da se osigura njegova valjanost (validity).

Za matematiku se na primjer može uključivati razumijevanje matematičkog jezika, koncepta algoritma, logičko zaključivanje i rješavanje problema, a ne samo poznavanje formula i rješavanje rutinskih zadataka.

Slično, u jezicima i komunikaciji sumativno vrednovanje treba obuhvatiti sposobnost izražavanja značenja, argumentiranja i prilagodbe poruke kontekstu, a ne samo točnost gramatičkih struktura.

U prirodnim znanostima cilj može biti primjena koncepata na stvarne situacije i interpretacija eksperimentalnih rezultata, a ne samo reprodukcija teorijskih činjenica.

U informatici vrednovanje može uključivati analitičko razmišljanje, rješavanje problema i dizajn rješenja umjesto isključivog fokusiranja na poznavanje sintakse programskog jezika.

9. Primjeri provjere prema razinama ishoda učenja

10. Dizajn vrednovanja u BDP alatu

Vrednovanje se jasno povezuje s ishodima učenja, dijeli na formativno i sumativno, a predviđa se i davanje povratne informacije.

Slika 11: Primjer dizajna sumativnog vrednovanja u BDP alatu 

11. Dodatak: Resursi u Moodleu za vrednovanje

Ovaj dodatak o resursima u Moodleu, izložen je kao izborni sadržaj i polaznici ga mogu izostaviti.

U LMS-u u Moodleu postoji nekoliko resursa koji se mogu upotrebljavati za formativno i sumativno vrednovanje. U nastavku su opisani osnovni resursi za vrednovanje u Moodleu.

Tablica 5. Usporedna tablica resursa za vrednovanje u Moodleu

Moodle omogućuje raznolike pristupe vrednovanju – od automatiziranih testova, preko individualnih i grupnih zadataka, do istorazinskog vrednovanja. Ključ je u usmjerenosti na ishode učenja, jasno definiranim kriterijima vrednovanja i pružanju pravovremene povratne informacije.

12. Literatura

Dokumentacija za Moodle:

MZOM (2020) Smjernice za vrednovanje procesa učenja i ostvarenosti ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju

Sveučilište u Rijeci (2022) SMJERNICE ZA VREDNOVANJE ISHODA UČENJA U VISOKOŠKOLSKOJ NASTAVI

Divjak, B. Provjera konzistentnosti i postizanja ishoda učenja. UNIQInfo br.5 rujan 2014. str. 10–3. 

Tomaš, S. Praćenje i vrednovanje pomoću digitalnih alata. Edutorij CARNET. 

Literatura za napredno istraživanje vrednovanja za one koji žele znati više:

Dokumentacija za Moodle na engleskom jeziku

Divjak, B., Rienties, B., Svetec, B., Vondra, P., Žižak, M.(2024). Reviewing Assessment in Online and Blended Flipped Classroom. Journal of University Teaching and Learning Practice, 21(7). 

Divjak, B., Svetec, B., & Horvat, D. (2024). How can valid and reliable automatic formative assessment predict the acquisition of learning outcomes? Journal of Computer Assisted Learning, 2024;40:2616–2632. 

Divjak, B., Svetec, B., Horvat, D., & Kadoić, N. (2023). Assessment validity and learning analytics as prerequisites for ensuring student-centred learning design. British Journal of Educational Technology, 54, 313–334. 

Divjak, B., Žugec, P., & Pažur Aničić, K. (2022). E-assessment in mathematics in higher education: a student perspective. International Journal of Mathematical Education in Science and Technology, 55(8), 2046–2068.