Istorazinsko vrednovanje

1. Istorazinsko vrednovanje

U ovom poglavlju daje se teorijski okvir istorazinskog vrednovanja kao i primjeri primjene u kontekstu visokog obrazovanja. Nadalje, pripremljen je i popis digitalnih alata pogodnih za provedbu istorazinskog vrednovanja i prikaz resursa u Moodleu u kojima se može koristiti istorazinsko vrednovanje. 

U nastavku ovog tečaja proučavat ćemo i samovrednovanje. Samovrednovanje (eng. self-assessment) i istorazinsko vrednovanje (eng. peer-assessment) dva su komplementarna, ali različita oblika formativnog vrednovanja. Oba potiču aktivno uključivanje studenata u proces procjene učenja i razvijaju metakogniciju, refleksiju i samoregulaciju, no razlikuju se u tome tko vrednuje i s kojom pedagoškom svrhom. Dok samovrednovanje potiče refleksiju o vlastitom napretku i razvoj samoregulacije, istorazinsko vrednovanje veći naglasak stavlja na razvoj kritičkog mišljenja i sposobnost davanja konstruktivne povratne informacije.

2. Primjena istorazinskog vrednovanja u obrazovanju

Helden i sur. (2023) razlikuju tri vrste istorazinske procjene jer svaka od njih ima drugu funkciju u obrazovnom ishodu.

Bez obzira na vrstu istorazinskog vrednovanja, možemo reći da studenti u vrednovanju preuzimaju ulogu nastavnika. Postoji niz koristi za studente koji sudjeluju u davanju i primanju istorazinske povratne informacije.

Tijekom tog procesa studenti:

• vježbaju procjenu kvalitete
• usklađuju vlastite prosudbe
• razvijaju sposobnost samovrednovanja (Reinholz, 2016)].

Nadalje, Divjak i Matretić (2017) klasificirali su prednosti i nedostatke istorazinskog vrednovanja koji su sumirani u sljedećoj tablici.

 Tablica 1. Prednosti i nedostaci istorazinskog vrednovanja (prema Divjak, Maretić, 2017)

Slika 1. Pozitivne i negativne strane istorazinskog vrednovanja

3. Prijedlozi za (djelomično) rješavanje uočenih nedostataka istorazinskog vrednovanja

1. Logistički izazov – potreba za dodatnim vremenom nastavnika
Pripremiti jasne rubrike i upute prije početka aktivnosti i koristiti primjere procjene za usklađivanje razumijevanja kriterija. Aktivnost se može djelomično automatizirati digitalnim alatima poput Moodle Radionice ili FeedbackFruitsa, čime se smanjuje opterećenje nastavnika.

2. Afektivni izazov – sklonost studenata davanju previsokih ocjena

Kada je moguće, osigurati anonimnost vrednovanja i višestruke recenzente po radu i u vrednovanje uključiti nastavnike s većim ponderom. Studente je važno upoznati s ciljem vrednovanja i naglasiti da ono služi učenju, a ne međusobnom ocjenjivanju kolega.

3. Metakognitivni izazov – nedovoljno razvijene vještine procjenjivanja
Uvesti kraće vježbe vrednovanja s oglednim primjerima prije prave aktivnosti. Postupno razvijati sposobnost studenata da daju argumentirane povratne informacije i reflektiraju o svojem procesu procjene.

4. Analitički izazov – površno vrednovanje bez oslanjanja na kriterije
Koristiti rubrike s jasnim opisima razina postignuća i potaknuti studente da svoje ocjene kratko obrazlože. Nastavnik može provjeriti uzorak procjena i, ako je potrebno, kalibrirati rezultate.

Posebna vrsta vrednovanja je i samovrednovanje ili samoprocjena koje omogućuje da studenti vrednuju svoj rad na temelju unaprijed zadanih kriterija i tako ga unaprjeđuju. Samovrednovanje se često upotrebljava u kombinaciji s istorazinskim vrednovanjem radova kolega.

Istorazinsko vrednovanje i samovrednovanje često se koriste u kombinaciji sa suvremenim metodama učenja i poučavanja kao što su projektno učenje i obrnuta učionica (Van Helden i sur., 2023).

4. Korištenje digitalnih alata u istorazinskoj procjeni

Povećana uporaba digitalnih alata u obrazovnom okruženju omogućila je lakšu provedbu istorazinskog vrednovanja, osobito u kolegijima s većim brojem studenata (više od 50) i onima koji uključuju udaljene sudionike (studente ili nastavnike).

Već i prije pandemije bolesti COVID-19 visokoobrazovne ustanove diljem svijeta počele su uvoditi virtualna obrazovna okruženja (Virtual Learning Environments – VLE) (Heaton-Shrestha i sur., 2009) i sustave za upravljanje učenjem (Learning Management System – LMS).

Iako se razina njihove upotrebe razlikuje među nastavnicima, VLE i LMS sustavi često uključuju razne online alate koji omogućuju provedbu nekog oblika istorazinskog vrednovanja (Bri i sur. 2009). Razvijeni su i posebni dodaci (plug-in/add-on) za pojedine sustave koji podupiru pojedine aspekte istorazinskog vrednovanja, kao što su računanje pravednije konačne ocjene na temelju istorazinskog vrednovanja (Divjak i Maretić, 2017).

Kao alat za samovrednovanje ističe se i e-portfelj sustav. E-portfelj sustav uključuje funkcionalnosti za samorefleksiju, planiranje ciljeva i praćenje napretka, kao što je sustav Mahara koji se posebno koristi u visokom obrazovanju (Balaban i sur., 2012).

Postoji dosta specijaliziranih alata na tržištu koji su pripremljeni za istorazinsko vrednovanje kao što su Spark, FeedbackFruits, Scorion [27] i CATME (Van Helden i sur., 2023). Često su osnovne verzije za manje skupine studenata i s osnovnim funkcionalnostima besplatne, dok se puna funkcionalnost plaća (npr. Peergrade i FeedbackFruits).

5. Moodle

Postoje mogućnosti provedbe istorazinskog vrednovanja u Moodleu. Ako postoje dodatne potrebe, moguće je Moodle dograditi dodatnim vanjskim alatima, ali za to nastavnici najčešće trebaju pomoć administratora sustava.

Moodle kao sustav za upravljanje učenjem (LMS) pruža brojne mogućnosti za provedbu istorazinskog vrednovanja, čime se potiče aktivno učenje, razvoj refleksivnih i metakognitivnih vještina i osnažuje suradničko okruženje u nastavi.

Aktivnost Radionica (Workshop)

Najizravnija podrška istorazinskom vrednovanju u Moodleu je preko aktivnosti Radionica. Ova aktivnost omogućuje studentima da:

• predaju svoje radove
• vrednuju radove svojih kolega, ali i svoje radove, prema definiranim kriterijima
• dobiju povratnu informaciju o vlastitom radu i kvaliteti svojeg vrednovanja
• dobiju povratnu informaciju o kvaliteti svojeg vrednovanja u usporedbi s vrednovanjem koje je napravio nastavnik ili kolege studenti.

Moodle automatski kombinira ocjenu za predani rad i ocjenu za dano vrednovanje, što potiče pažljivo i odgovorno sudjelovanje.

Aktivnost Zadatak (Assignment) uz ručno uparivanje

Iako nije izvorno osmišljena za istorazinsko vrednovanje, aktivnost Zadatak može se prilagoditi za tu svrhu uz ručno dodjeljivanje studentskih radova kolegama na komentiranje ili vrednovanje. Nastavnik tada koristi mogućnost komentiranja i povratnih informacija, dok se studenti mogu poticati da odgovore jedni drugima u komentarima.

Aktivnost Forum

Raspravni forumi omogućuju otvorenu i strukturiranu razmjenu povratnih informacija. Studenti mogu objavljivati svoje radove, koje kolege potom komentiraju prema dogovorenim kriterijima. Iako ne uključuje formalno vrednovanje, ova metoda jača refleksivne i komunikacijske vještine.

Korištenje vanjskih alata integriranih u Moodle

Moodle podržava integraciju s vanjskim alatima za istorazinsko vrednovanje kao što su FeedbackFruits, Peergrade ili Turnitin PeerMark, koji dodatno automatiziraju raspodjelu radova i prikupljanje ocjena i povratnih informacija.

Dakle, Moodle omogućuje provedbu svih glavnih oblika istorazinskog vrednovanja – od recenzije i ocjenjivanja do evaluacije timskog rada. S pomoću pametnog korištenja aktivnosti, poput Radionice, Zadatka, Foruma i integracije s vanjskim alatima, nastavnici mogu učinkovito implementirati istorazinsko vrednovanje u raznim pedagoškim scenarijima.

6. Pitanja za samoprocjenu i promišljanje

Pitanja za samoprocjenu

1. Kako se definira istorazinsko vrednovanje?

2. Koja je osnovna razlika između istorazinskog vrednovanja i samovrednovanja?

3. Koje su glavne pedagoške i metakognitivne koristi istorazinskog vrednovanja za studente?

4. Koje mogućnosti pruža Moodle za provedbu istorazinskog vrednovanja i koja je aktivnost za to najprikladnija?

5. Navedi barem dva digitalna alata (izvan Moodlea) koji omogućuju strukturirano istorazinsko vrednovanje.

Pitanja za promišljanje

1. Na koji način kombinacija istorazinskog i samovrednovanja pridonosi razvoju samoreguliranog učenja?

2. Kako bi nastavnik mogao pripremiti studente za kvalitetno istorazinsko vrednovanje, osobito ako još nemaju razvijene metakognitivne vještine?

3. Koje su četiri skupine izazova istorazinskog vrednovanja (logistički, afektivni, metakognitivni, analitički) i kako ih je moguće ublažiti u praksi?

4. U kojim bi situacijama bilo preporučljivo koristiti anonimno vrednovanje, a kada otvoreno? Obrazloži pedagošku logiku.

5. Kako analitika učenja može pomoći nastavniku da procijeni vjerodostojnost i pouzdanost istorazinskog vrednovanja u digitalnom okruženju?

7. Poveznice na alate za istorazinsko vrednovanje

FeedbackFruits
Platforma za strukturirano istorazinsko vrednovanje i davanje povratne informacije.

Turnitin PeerMark
Dio Turnitin paketa za provjeru autentičnosti koji omogućuje strukturirano istorazinsko vrednovanje.

CATME (Comprehensive Assessment of Team Member Effectiveness)
Alat usredotočen na evaluaciju suradnje u timskom radu (peer evaluation).

SparkPLUS / Spark+
Alat koji podržava kvantitativnu i kvalitativnu evaluaciju suradničkih aktivnosti u timovima.

Scorion
E-portfelj sustav s podrškom za peer assessment, osobito u zdravstvenim i STEM područjima.

Peergrade
Alat posebno razvijen za peer assessment koji omogućuje anonimno vrednovanje prema kriterijima.
Napomena: Peergrade više nije aktivno razvijan kao samostalna platforma, već je funkcionalnosti preuzeo FeedbackFruits.
 

8. Literatura

 Balaban, I., Divjak, B., Grabar, D., Žugec, B. Implementing ePortfolios: From Pilot Project to Full Scale Implementation // E-Portfolios and Global Diffusion: Solutions for Collaborative Education. Hershey (PA): IGI Global, 2012. str. 41–55

Bri, D., Garcia, M., Coll, H., Lloret, J. (2009) A study of virtual learning environments. Wseas Trans. Adv. Eng. Educ., vol. 6, no. 1, pp. 33–43, 2009.

Divjak, B., Maretic, M. (2017). Learning Analytics for Peer-assessment: (Dis)advantages, Reliability and Implementation. Journal of Information and Organizational Sciences, 41(1). 

Heaton-Shrestha, C., May, S., Burke, L. ‘(2009) Student retention in higher education: What role for virtual learning environments? J. Further Higher Educ., vol. 33, no. 1, pp. 83–92, Feb. 2009

Panaderoand, E., Alqassab, M. (2019). ‘An empirical review of anonymity effects in peer assessment, peer feedback, peer review, peer evaluation and peer grading. Assessment Eval. Higher Educ., vol. 44, no. 8, pp. 1253–1278, Nov. 2019

Reinholz, D. (2016) The assessment cycle: A model for learning through peer assessment. Assessment Eval. Higher Educ., vol. 41, no. 2, pp. 301–315, Feb. 2016

Van Helden, G., Van Der Werf, V., Saunders-Smits, G. N., Specht, M. M. (2023). The Use of Digital Peer Assessment in Higher Education – an Umbrella Review of Literature