Dobrobit u informacijskom društvu

1. Uputa

Proučite pripremljene materijale o dobrobiti u informacijskom društvu, trendovima i budućnosti digitalnih tehnologija i njihovu utjecaju na dobrobit svih dionika u visokom obrazovanju.

2. Uvod

Digitalne tehnologije ubrzano utječu na visoko obrazovanje, a digitalna transformacija donosi nove izazove i mogućnosti za studente, nastavnike i osoblje visokoškolskih ustanova.

Istovremeno, ključno je razumjeti utjecaj digitalnih tehnologija na dobrobit svih dionika u visokom obrazovanju.

Korištenje digitalnih tehnologija u edukaciji, profesionalnom razvoju i komunikaciji pozitivno utječe na svakodnevni život pružajući fleksibilnost pri odrađivanju navedenih zadataka, no pretjeranom upotrebom digitalnih tehnologija dolazi do zasićenja i odbojnosti prema njima. Digitalne tehnologije utječu na dobrobit studenata, nastavnika i ostalog osoblja visokoškolskih ustanova.

Na početku ove uvodne teme važno je definirati i razlikovati osnovne pojmove: dobrobit, digitalna dobrobit i mentalno zdravlje kako bismo što bolje razumjeli ovu temu. Precizno razumijevanje ovih definicija temelj je za daljnje istraživanje.

3. Što je to dobrobit?

Dobrobit podrazumijeva pristup i vlastitim i vanjskim resursima kako bismo se  s izazovima uspješno nosili, čime se osigurava otpornost i sposobnost prilagodbe životnim okolnostima.

Pojam dobrobiti teško je jednoznačno odrediti. Glavni izazovi proizlaze iz njegove višedimenzionalne naravi s obzirom na to da obuhvaća psihičke, društvene, tjelesne i okolišne aspekte. Također dobrobit je prvenstveno subjektivno iskustvo. Naime, ono što čini dobrobit za jednu osobu, ne mora nužno vrijediti i za drugu.

Kako bi se ovaj pojam strukturirao, potrebno je razmotriti dva aspekta teorije dobrobiti:

1. Hedonistička dobrobit (sreća): usredotočena je na užitak, zadovoljstvo, pozitivne osjećaje i odsutnost negativnih proživljavanja. Često se mjeri subjektivnim zadovoljstvom životom. Ključni je cilj maksimiziranje ugode i minimiziranje boli.

2. Eudaimonistička dobrobit (ispunjenost): usredotočena je na smislen i ispunjen život, ostvarivanje osobnog potencijala, rast, svrhu i samorealizaciju. Iako se ispunjenost i ugoda preklapaju, eudaimonistički život uključuje angažman u zahtjevnim i smislenim aktivnostima uz ostvarenje određenih ciljeva.

Iako su oba aspekta važna, visokoškolske ustanove trebaju se usredotočiti primarno na eudaimonističke aspekte dobrobiti s obzirom na zahtjevnu prirodu studentskog i nastavničkog života koji je usmjeren na učenje i razvoj. U tom kontekstu možemo izdvojiti sljedeće komponente eudaimonističkog aspekta dobrobiti:

• Rast i razvoj u akademskom okruženju u okviru kojih eudaimonija potiče studente i nastavnike na suočavanje s akademskim izazovima, na učenje iz neuspjeha i postizanje usredotočenosti u radu i učenju.

• Stabilnost i potpora kod koje je fokus na postizanju dobrobiti kao ravnoteže između resursa i izazova, što omogućuje instituciji da identificira nedostatke u sustavu potpore (resursima) za studente i nastavnike koji se suočavaju s ciljevima povezanim s učenjem, ispitima ili istraživanjem.

• Društvena uključenost koja obuhvaća društvenu povezanost i osjećaj pripadnosti, važne faktore za studente kao i za nastavnike.

Ako želite više saznati o tome, pročitajte stručni članak na „The challenge of defining wellbeing".

Slika 1. Koncept dobrobiti, Izvor: The challenge of defining wellbeing

Dobrobit u visokoškolskoj ustanovi nije univerzalan pojam; ona je prvenstveno subjektivno, situacijsko i višedimenzionalno iskustvo definirano kao točka ravnoteže između individualnih resursa i suočenih izazova. Upravo zbog te inherentne subjektivnosti različite skupine dionika unutar ustanove različito percipiraju ključne faktore koji utječu na njihovu dobrobit. Studenti su često usredotočeni na aspekte poput socijalne povezanosti i fleksibilnosti učenja, dok zaposlenici naglašavaju ravnotežu poslovnog i privatnog života i adekvatno upravljanje radnim opterećenjem (više informacija na pogledajte u izvještaju „Needs and wellbeing of students and staff" u izdanju DIGI-HE projekta).

Na temelju navedenog zaključuje se da svaka visokoškolska ustanova mora razviti vlastiti, prilagođeni program koji uzima u obzir sve tri ključne domene koje utječu na dionike: Zajednica i kultura (npr. osiguravanje psihološke sigurnosti), Pravila i prakse (npr. fleksibilnost studija/rada i sustavi podrške) i Institucionalne vrijednosti (npr. transparentnost i kultura poštovanja).

Ovaj strateški pristup pokreće i pitanje odgovornosti i važno je naglasiti da iako je dobrobit individualna, ustanova snosi ključnu odgovornost za stvaranje okvira u kojem se dobrobit može osigurati. Visokoškolska ustanova mora postaviti strateški okvir i ciljeve i  osigurati dovoljne resurse (poput savjetovališta za mentalno zdravlje i kvalitetne radne uvjete) za njihovo postizanje. Važno je provoditi pravedne i transparentne odluke i uspostaviti politiku koja podržava ravnotežu i fleksibilnost. Institucionalna podrška najučinkovitija je kad stvara poticajne uvjete za rast i razvoj, dok pojedinac ostaje odgovoran za aktivno korištenje tih resursa i održavanje svoje osobne ravnoteže.

Izvor slike: Shutterstock

4. Što je digitalna dobrobit?

Digitalna dobrobit odnosi se na stanje u kojem pojedinac ostvaruje zdravu i uravnoteženu interakciju s digitalnim tehnologijama štiteći svoje fizičko, mentalno, emocionalno i socijalno zdravlje.

Izvor slike: Shutterstock

5. Što je mentalno zdravlje?

Mentalno zdravlje nije samo dio dobrobiti – ono je njezin temelj koji omogućuje da pojedinac učinkovito pristupa životnim izazovima, iskoristi svoje pune potencijale, bude produktivan i aktivno doprinosi svojoj zajednici. Svi ti elementi izravno proizlaze iz stabilnog mentalnog zdravlja i čine srž cjelokupne dobrobiti.

Izvor slike: Shutterstock

Kad smo dobra mentalnog zdravlja, veća je vjerojatnost: 

• da ćemo se osjećati sretnijima i zadovoljnijima životom
• da ćemo imati više energije i motivacije
• da ćemo biti boljeg fizičkog zdravlja
• da ćemo imati kvalitetnije odnose s drugima
• da ćemo biti produktivniji u svojim aktivnostima 
• da ćemo se lakše nositi s izazovima i stresom. 

Važno je naglasiti da dobrobit i mentalno zdravlje ne podrazumijevaju odsutnost neugodnih emocija, već pristup vlastitim i vanjskim resursima kako bismo se s njima uspješno nosili.

6. Uloga visokoškolskih ustanova u osiguravanju digitalne dobrobiti

7. Analitika učenja (LA)

Analitika učenja (engl. Learning Analytics – LA) postaje nezaobilazan alat za optimizaciju nastavnih procesa pružajući uvid u učinkovitost nastave i potrebe studenata.

LA značajno poboljšava dobrobit studenata omogućujući rano prepoznavanje akademskih poteškoća i pružanje personalizirane podrške, čime se smanjuje osjećaj izgubljenosti i poboljšava psihološka dobrobit. Analiza podataka omogućuje im i prilagođene putove učenja i veću kontrolu vlastitog obrazovanja.

Analitika učenja također je korisna i nastavnicima jer diferenciranim i poboljšanim pedagoškim pristupom prilagođava nastavu studentskim potrebama i povećava zadovoljstvo postignutim rezultatima.

Za upravljačko osoblje visokoškolskih ustanova LA pruža ključne uvide za informirano strateško donošenje odluka o unaprjeđenju programa i alokaciji resursa, čime se poboljšava ukupna kvaliteta obrazovanja.

Izvor slike: Shutterstock

8. Integracija dobrobiti u kurikulum i pedagoške prakse

9. Zaključno

Digitalni trendovi u obrazovanju donose brojne koristi kojima se unapređuje iskustvo učenja i rada. Međutim, njihov uspješan i održiv razvoj zahtijeva pažljivo balansiranje između tehnološkog napretka i brige o dobrobiti svih dionika etičkim pristupom i kontinuiranim profesionalnim razvojem. Samo tako visokoškolske institucije mogu osigurati kvalitetno, inkluzivno i motivirajuće obrazovno okruženje za budućnost.

Izvor slike: Shutterstock

Uvođenje dobrobiti u učenje i poučavanje na visokoškolskim ustanovama podrazumijeva holistički pristup koji se ne fokusira samo na akademska postignuća, već i na mentalno, fizičko i socijalno zdravlje. Dobrobit se kao tema može integrirati u kurikulum i u pedagoške prakse, a visokoškolske ustanove trebaju raditi na stvaranju poticajnog okruženja i graditi kulturu temeljenu na empatiji i otvorenosti.

10. Zadatak

Razmislite kako biste u svojoj visokoškolskoj instituciji mogli osigurati balansiranje između tehnološkog napretka i brige o dobrobiti svih dionika. Navedite neke primjere mjera i aktivnosti koje bi se mogle poduzeti s tim ciljem.

11. Literatura

Cuppen, J., Muja, A., & Geurts, R. (2024). Well-being and mental health among students in European higher education (EUROSTUDENT 8 Topical Module Report). EUROSTUDENT. 

Dodge, R., Daly, A. P., Huyton, J., & Sanders, L. (2012). The challenge of defining wellbeing. International Journal of Wellbeing, 2(3), 222–235. 

European University Association. (2023). Needs and wellbeing of students and staff (Learning & Teaching Paper No. 20). 

Europska komisija. (2024). Dobrobit u školi. European Education Area. 

Hrvatski zavod za javno zdravstvo. (2024). Znate li što je mentalno zdravlje? Pojmovnik mentalnog zdravlja.  

Vijeće Europske unije. (2022). Zaključci Vijeća o potpori dobrobiti u digitalnom obrazovanju (2022/C 469/04). Službeni list Europske unije, C 469, 12–15.