Rizici primjene digitalnih tehnologija u obrazovanju i njihov utjecaj na dobrobit

1. Uputa

U okviru ove knjige proučite pripremljene materijale o prednostima, nedostatcima i rizicima primjene digitalnih tehnologija i njihovu utjecaju na dobrobit nastavnika, studenata, upravljačkog i administrativnog osoblja.

Izvor slike: Shutterstock

Osvrnut ćemo se i na nastavne materijale i metode učenja i poučavanja u kontekstu postizanja dobrobiti. 

2. Prednosti primjene digitalnih tehnologija i povezanost s dobrobiti

Digitalne tehnologije donose revoluciju u obrazovanje nudeći važne prednosti koje preoblikuju način na koji učimo, poučavamo i pristupamo znanju.

PITANJE

Razmislite koje prednosti primjene digitalnih tehnologija prepoznajete?

U nastavku opisujemo neke od prepoznatih prednosti digitalnih tehnologija.

Slika 4. Prednosti digitalne tehnologije – kreirano uz pomoć alata UI Gemini

3. Nedostatci i rizici primjene digitalnih tehnologija i povezanost s dobrobiti

Uz sve prednosti važno je biti svjestan i potencijalnih nedostataka i rizika primjene digitalnih tehnologija.

PITANJE

Razmislite koje nedostatke i rizike primjene digitalnih tehnologija prepoznajete?

U nastavku opisujemo neke od prepoznatih nedostataka i rizika primjene digitalnih tehnologija.

Jedan je od važnijih rizika digitalni jaz, odnosno nejednak pristup tehnologiji i podizanju digitalnih vještina studenata, nastavnika i osoblja visokoškolskih ustanova. Ako nisu osigurani jednaki uvjeti u primjeni digitalnih tehnologija, to može produbiti socijalne nejednakosti. Pojedinci s ograničenim resursima mogu se osjećati marginalizirano i zakinuto u obrazovnim prilikama, što negativno utječe na njihovo samopouzdanje i osjećaj pripadnosti akademskoj zajednici.

Nepromišljena integracija digitalnih tehnologija može potaknuti prekomjerno korištenje, što vodi do ovisnosti. To može rezultirati zanemarivanjem važnih aspekata života poput sna, tjelesne aktivnosti, socijalnih interakcija uživo i učenja izvan ekrana, čime se narušava fizičko i mentalno zdravlje.

Online platforme mogu postati mjesta za kibernetičko nasilje, uznemiravanje i druge oblike negativnog online ponašanja. Studenti, nastavnici i ostalo osoblje visokoškolskih ustanova mogu postati žrtve i doživjeti znatan stres, anksioznost, depresiju i osjećaj nesigurnosti unutar akademske zajednice.

Izvor slike: Shutterstock

Distrakcije u digitalnom okruženju mogu otežati koncentraciju i dubinsko razumijevanje gradiva. Posljedično, površno učenje i smanjena sposobnost kritičkog razmišljanja mogu dovesti do frustracije i osjećaja nekompetentnosti kod studenata. Također, gotova rješenja ne razvijaju kod studenata tražene vještine poput rješavanja problema, odlučivanja, kritičkog mišljenja, komunikacije, prezentacije, timskog rada i dr.

U ovom kontekstu ključno je naglasiti utjecaj umjetne inteligencije (UI) na učenje i poučavanje. UI modeli podložni su fenomenu „halucinacija”, što znači da mogu generirati uvjerljive, ali potpuno netočne informacije koje se ne temelje na stvarnim podatcima. Zbog porasta dezinformacija i UI „halucinacija” nužnost razvijanja vještina kritičkog mišljenja postaje apsolutni prioritet u učenju i poučavanju. Korisnike generativne umjetne inteligencije – nastavnike i studente –  treba educirati kako kritički sagledati sadržaje koji su generirani umjetnom inteligencijom. Oni moraju biti sposobni analizirati, procijeniti i provjeriti informaciju neovisno o izvoru. Jednako je važno jačanje vještina rješavanja problema kako bi se studenti mogli učinkovito nositi s novim etičkim, socijalnim i tehničkim izazovima koje donosi sve složenije digitalno doba kojim dominira umjetna inteligencija. Više o halucinacijama u primjeni umjetne inteligencije možete pronaći u članku „AI hallucination: towards a comprehensive classification of distorted information in artificial intelligence-generated content".

Digitalno okruženje također može potaknuti stvaranje tzv. „eho komora”, gdje algoritmi izoliraju korisnike unutar zatvorenih krugova istomišljenika, čime se sprječava izloženost različitim mišljenjima i potencijalno se polarizira društvo. Postoji više definicija „eho komora”, a jedna od poznatijih definicija ističe da je to okruženje u kojem se pojedinci susreću samo s mišljenjima i uvjerenjima koja su slična njihovima i zato ne razmatraju alternative. Više o tome možete pročitati u članku o eho komorama.

Nadalje, postoje i različiti rizici povezani s medijskim objavama kao što su clickbait naslovi. Senzacionalnim objavama manipulira se pažnjom korisnika, a radi dobivanja klikova narušavaju kredibilitet medijskog sadržaja. Clickbait je senzacionalistički naslov sročen kako bi namamio čitatelja da klikne na poveznicu često obećavajući šokantan ili ekskluzivan sadržaj koji se ne ispunjava. Glavna mu je svrha povećati broj posjetitelja na mrežnoj stranici kako bi se povećao prihod od oglašavanja. Primjeri uključuju naslov poput: „Nećete vjerovati što se dogodilo sljedeće!” Suočavanje i s ovim vrstama rizika ključno je za zaštitu dobrobiti i poticanje kritičke pismenosti.

Korištenje različitih online alata i platformi nosi rizik od narušavanja privatnosti i sigurnosti osobnih podataka. Osjećaj nesigurnosti u pogledu vlastitih podataka može izazvati anksioznost i nepovjerenje u online okruženje kod svih korisnika.

Izvor slike: Shutterstock

Iako nudi fleksibilnost, preveliko oslanjanje na online interakcije, može smanjiti prilike za stvarne socijalne kontakte. Dugotrajna izolacija negativno utječe na mentalno zdravlje studenata i nastavnika i narušava osjećaj pripadnosti akademskoj zajednici. Pretjerana upotreba digitalne tehnologije smanjuje socijalnu interakciju licem u lice koja je ključna za razvoj odnosa, umrežavanje i suradnju.

Digitalna transformacija ima izniman utjecaj na dobrobit dionika u visokom obrazovanju. Iako može olakšati rad i učenje, istovremeno može dovesti do povećanog stresa, zamagljenja granica između privatnog i poslovnog života i osjećaja izoliranosti. Stoga je važno promicati ravnotežu između digitalnih i stvarnih interakcija i poticati brigu o vlastitom zdravlju, sigurnosti i odnosima u digitalnom okruženju.

Kako bi visokoškolske ustanove ublažile ove rizike, ključno je promicati ravnotežu između digitalnih i fizičkih interakcija. To uključuje edukaciju o zdravoj upotrebi tehnologije, individualno savjetovanje za suočavanje sa stresom i ovisnošću i strategije za osiguravanje dobrobiti i očuvanje mentalnog i fizičkog zdravlja.

Slika 5. kreirana uz pomoć alata UI Gemini

4. Umjetna inteligencija (UI)

Od digitalnih trendova najveći utjecaj na obrazovanje ima umjetna inteligencija (UI) koja omogućuje personalizirano učenje, prilagođava sadržaj i automatizira administrativne zadatke. Ova tehnologija donosi znatno smanjenje stresa za studente jer mogu učiti vlastitim tempom, primati brzu i ciljanu povratnu informaciju i osjećati veću kontrolu nad svojim obrazovnim putom. Takav pristup potiče motivaciju i smanjuje akademsku anksioznost, što je ključno za njihovu psihološku dobrobit.

Slika 6. Digitalni trendovi

S druge strane, upotrebom UI-ja nastavnici i upravljačko osoblje može drastično smanjiti administrativni teret, poput ocjenjivanja i obrade podataka, te osloboditi vrijeme za kreativne i strateške aktivnosti poput mentorstva i razvoja kurikuluma. To povećava njihovu profesionalnu dobrobit i zadovoljstvo poslom.

Ipak, valja biti svjestan i izazova primjene UI-ja, primjerice problema „halucinacija” u UI modelima i osigurati etičku i odgovornu implementaciju. Za studente glavni rizici uključuju potencijalno smanjenje kritičkog razmišljanja zbog pretjeranog oslanjanja na UI alate, probleme s akademskim nepoštenjem (plagiranjem), prenošenje pristranosti iz UI modela, rizik od dezinformacija (UI „halucinacije”) i ugrožavanje privatnosti podataka.

Nastavnici se suočavaju s povećanim radnim opterećenjem zbog potrebe detekcije zloupotreba. Neki pružaju otpor prema promjenama zbog nedovoljne pripremljenosti, a problem je i moguće smanjenje direktne interakcije sa studentima. Otvorena su i pitanja autorskih prava na UI generirani sadržaj.

Dodatno, visokoškolske ustanove moraju se nositi s izazovima kibernetičke sigurnosti kompleksnih UI sustava, sa složenošću upravljanja takvim sustavima i nerazjašnjenim pitanjima odgovornosti u slučaju pogrešaka UI-ja.

 Izvor slike: Shutterstock

5. Virtualna stvarnost (VR) i proširena stvarnost (AR)

Tehnologije virtualne (VR) i proširene stvarnosti (AR) stvaraju realistična i interaktivna okruženja za učenje, što dodatno povećava angažman studenata. Te tehnologije mogu smanjiti anksioznost povezanu s praktičnim vježbama pružajući sigurno simulirano okruženje za usavršavanje prije stvarnih izazova.

Za nastavnike i upravljačko osoblje VR i AR donose osjećaj inovativnosti i angažmana, ali i zahtijevaju usvajanje novih digitalnih vještina te prilagodbu pedagoških pristupa. Iako inicijalno mogu predstavljati izazov, dugoročno doprinose profesionalnom rastu i većoj dobrobiti. Važno je istovremeno pratiti potencijalne rizike poput digitalnog zamora i fizičke nelagode povezane s dugotrajnim korištenjem ovih tehnologija.

6. Literatura

ALL DIGITAL. (2023). Digital Well-Being Report. 

Brkljača, K., Načinović Prskalo, L. & Brkić Bakarić, M. (2024). Pregled prednosti i nedostataka digitalizacije, digitalnih rješenja, tehnologija i aplikacija korištenih u vrijeme pandemije. Zbornik Veleučilišta u Rijeci, 12 (1), 375-393.  

Buda, András & Kovács, Klára. (2024). The digital aspects of the wellbeing of university teachers. Frontiers in Education. 

Organisation for Economic Co-operation and Development. (2024). The impact of digital technologies on well-being. OECD Publishing. 

Oztosun, Latif & Gonzo, Faithfull & Nadda, Vipin. (2023). The Impact of Digital Learning Technology on Higher Education Students' Mental Health.