Razvoj smjernica za osiguravanje dobrobiti zaposlenika i studenata visokoškolskih institucija
| Sjedište: | Loomen za stručna usavršavanja |
| E-kolegij: | Utjecaj digitalnih tehnologija na dobrobit |
| Knjiga: | Razvoj smjernica za osiguravanje dobrobiti zaposlenika i studenata visokoškolskih institucija |
| Otisnuo/la: | Gost (anonimni korisnik) |
| Datum: | utorak, 28. srpnja 2026., 23:07 |
1. Uputa
Proučite pripremljene materijale koji će sadržavati prijedlog strategija za osiguravanje dobrobiti u obrazovnim institucijama i okvir za unapređenje studentske dobrobiti na sveučilištima. Sastavni dio materijala bit će i sadržaji koji će Vam pomoći da se definira prijedlog strateških područja, ciljeva, aktivnosti i odrede indikatori.
2. Uvod
Razvoj smjernica za mentalno zdravlje i dobrobit zaposlenika i studenata visokoškolskih institucija od iznimne je važnosti jer izravno utječe na akademski uspjeh, osobni razvoj i cjelokupno iskustvo studenata i zaposlenika.
U današnjem dinamičnom okruženju suočavanje s akademskim pritiscima, društvenim izazovima i osobnim problemima može u velikoj mjeri utjecati na mentalno zdravlje, stoga je proaktivan i sustavan pristup ključan za stvaranje podržavajućeg i inkluzivnog okruženja unutar visokoškolske ustanove.
Smjernice trebaju poslužiti kao temelj za osiguravanje sveobuhvatne podrške i jačanje otpornosti na izazove, što u konačnici doprinosi zdravijoj i produktivnijoj akademskoj zajednici te osiguravanju dobrobiti i mentalnog zdravlja studenata i zaposlenika.
U uvodnom dijelu ove knjige možete pogledati i dokument pod nazivom STRATEŠKI OKVIR RAZVOJA MENTALNOG ZDRAVLJA DO 2030., koji je pripremilo Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske, a donesen je u studenom 2022. godine. U njemu su na nacionalnoj razini definirane mjere za očuvanje i unaprjeđenje mentalnog zdravlja u predškolskim, školskim ustanovama i akademskoj zajednici.
3. Okvir za izradu Smjernica za osiguravanje dobrobiti zaposlenika i studenata visokoškolskih institucija
Za pripremu Smjernica za mentalno zdravlje i dobrobit na visokoškolskoj ustanovi preporučuje se oslanjanje na The Stepchange: Mentally Healthy Universities Framework. Ovaj sveobuhvatni okvir razvijen je u Velikoj Britaniji, a osmišljen da služi kao predložak za izradu smjernica čiji je cilj osigurati dobrobit zaposlenika i studenata. Okvir je prilagodljiv različitim kontekstima i potrebama i usklađen s najboljim praksama.
Korištenjem ovog okvira može se osigurati sustavan i učinkovit pristup implementaciji mjera podrške mentalnom zdravlju unutar Vaše institucije.
Sadržava četiri osnovne domene: Učenje i poučavanje, Podršku, Posao i Život. Naglašava integraciju dobrobiti u akademsko iskustvo, dostupnost podrške, važnost dobrobiti zaposlenika i stvaranja zdravog okruženja.
Ovakva sveobuhvatna struktura omogućuje visokoškolskim ustanovama da kreiraju svoje smjernice i da na holistički način pristupe promicanju mentalnog zdravlja i dobrobiti cijele akademske zajednice.
Pogledajte više informacija o četirima osnovnim domenama: Učenje, Podrška, Posao i Život.
Više o modelima učenja radom možete pronaći u priručniku za osmišljavanje i provedbu modela učenja kroz rad u visokom obrazovanju „Modeli učenja kroz rad" koji je nastao kao rezultat projekta Study4Career.
4. Zaključno
Ostvarenje vizije o mentalno zdravim i dobrobiti posvećenim visokim učilištima zahtijeva da visoka učilišta usvoje mentalno zdravlje i dobrobit kao strateški prioritet i izrade smjernice za dobrobit zaposlenika i studenata.
Ovaj okvir naglašava ključnu važnost izrade konkretnih smjernica prilagođenih svakom visokom učilištu. Te bi smjernice trebale jasno definirati područja, ciljeve, aktivnosti i indikatore napretka u promicanju mentalnog zdravlja i dobrobiti zaposlenika i studenata. Sustavnim i planskim pristupom može se stvoriti podržavajuće okruženje koje osigurava dobrobit cijele akademske zajednice.
5. Operacionalizacija ciljeva
Operacionalizacija razlaže ciljeve na konkretne aktivnosti koje je potrebno poduzeti da bi se taj cilj ostvario, a indikatori pružaju konkretne, mjerljive pokazatelje uspjeha. Kad su definirane aktivnosti, lakše je odrediti odgovornosti za njihovu provedbu (tko je zadužen za koju aktivnost i u kojem vremenskom roku). Bez jasnih aktivnosti i odgovornosti strateški ciljevi mogu ostati na razini planova bez stvarne implementacije.
Tablica 3. Predložak za operacionalizaciju ciljeva
Plan aktivnosti
| Oznaka i naziv strateškog cilja | Aktivnost provedbe | Mehanizmi praćenja / KPI | Ciljana vrijednost KPI | Rok za jednokratne aktivnosti Frekvencija mjerenja |
Odgovorna osoba | Nositelj aktivnosti | Potrebni resursi |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| CILJ 1. |
Operacionalizaciju strateških ciljeva potrebno je provesti poštujući sljedeće korake:
1. određivanje aktivnosti kojima će se strateški cilj ostvariti
2. određivanje mehanizama praćenja razine ostvarenja cilja (ključni pokazatelji uspješnosti, engl. key performance indicators, KPI).
3. postavljanje rokova u kojima je potrebno provesti aktivnosti
4. određivanje odgovorne osobe i nositelja aktivnosti za ostvarenje pojedinog cilja
5. alociranje ili predviđanje resursa potrebnih za ostvarenje aktivnosti.
Tablica 4. Primjer operacionalizacije ciljeva
Plan aktivnosti
| Oznaka i naziv strateškog cilja | Aktivnost provedbe | Mehanizmi praćenja / KPI | Ciljana vrijednost KPI | Rok za jednokratne aktivnosti Frekvencija mjerenja |
Odgovorna osoba | Nositelj aktivnosti | Potrebni resursi |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| CILJ 1. Uspostaviti i osigurati operativnost Savjetovališta za studente do kraja akademske godine 2026./2027. |
|
|
|
30. rujna 2026. (za formiranje radne skupine i izradu plana rada). 31. prosinca 2026. (za edukaciju osoblja i opremanje prostora). Mjesečno praćenje napretka aktivnosti. Godišnje mjerenje broja korisnika nakon pokretanja. |
Prorektor za studente / Uprava visokoškolske ustanove | Radna skupina za uspostavu savjetovališta | Ljudski resursi (radna skupina, savjetnici), financijska sredstva (za edukaciju, opremanje), prostor. |
Zaključno
Kao što smo vidjeli, strateško planiranje pruža strukturiran pristup izradi smjernica za osiguravanje dobrobiti naše akademske zajednice. Definiranjem strateških područja, jasnih ciljeva, konkretnih aktivnosti i mjerljivih indikatora postavljamo temelje za sustavno unaprjeđenje kvalitete života svojih zaposlenika i studenata. Osim ciljeva određujemo i aktivnosti, rokove, odgovornost i dodjeljujemo im resurse. Također pratimo i mjerimo zadane indikatore i na taj se način ciljevi ostvaruju.
Ovaj proces predstavlja kontinuirani ciklus planiranja, provedbe, praćenja i evaluacije koji će nam omogućiti da se prilagođavamo potrebama svoje akademske zajednice i radimo na stvaranju boljeg i poticajnijeg okruženja.
6. Primjer smjernica prema sveučilištu The Open University
Jedan od izvrsnih primjera smjernica izradilo je sveučilište The Open University pod nazivom Strategija mentalnog zdravlja i dobrobiti studenata i zaposlenika 2020. – 2023.: promicanje institucionalnog pristupa.
Strateško planiranje
Cilj je strateškog planiranja donošenje temeljnih odluka i poduzimanje temeljnih aktivnosti u skladu s postavljenim ciljevima, misijom i vizijom. Procesom strateškog planiranja organizacija utvrđuje svoje ciljeve, prioritete i strategije i definira mjere za procjenu uspješnosti ostvarenja tih ciljeva.
Obilježja strateškog planiranja:
- Strateško planiranje sustavno je usmjereno na realizaciju ciljeva i produktivnost akcija.
- Uključuje izbor prioriteta, što podrazumijeva donošenje odluka o strateškim ciljevima i sredstvima.
- Odgovara na okolnosti dinamične, turbulentne okoline.
- Strateško planiranje znači izgradnju obvezanosti svih dionika u istom procesu.
Određivanje strateških područja ključan je korak u procesu strateškog planiranja. Strateška područja predstavljaju tematske cjeline ili fokuse na koje će se organizacija usmjeriti kako bi ostvarila svoju viziju i misiju. Jednom kad su strateška područja definirana, ona služe kao okvir za postavljanje konkretnih strateških ciljeva. Ciljevi trebaju biti usklađeni sa strateškim područjima i doprinositi njihovu ostvarenju.
S obzirom na temu smjernica za osiguravanje dobrobiti zaposlenika i studenata visokoškolskih institucija mentalno zdravlje i psihološka podrška bio bi izvrstan primjer strateškog područja. Mentalno zdravlje temeljan je aspekt cjelokupne dobrobiti pojedinca. Osiguravanje podrške u tom području izravno doprinosi sretnijem, zdravijem i produktivnijem akademskom okruženju.
Strateški ciljevi
Strateški su ciljevi željena stanja ili ishodi i predstavljanju ono što organizacija želi i planira ostvariti u određenom periodu. Usmjereni su na rezultate, a prate ih aktivnosti. Strateški ciljevi definiraju se na temelju utvrđenih strateških pitanja i predstavljaju središnji element procesa strateškog planiranja.

Slika 10. Dijagram SMART ciljeva
Strateški ciljevi trebaju biti određeni prema SMART principu, što znači da trebaju biti konkretni, mjerljivi, ostvarivi, stvarni i vremenski definirani.
S obzirom na određeno strateško područje primjer cilja može biti: Uspostaviti sveučilišno / fakultetsko savjetovalište s punim radnim vremenom do početka akademske godine 2026./2027.
Primjeri ciljeva definirani u spomenutom dokumentu smjernica „Strategija mentalnog zdravlja i dobrobiti studenata i zaposlenika 2020. – 2023.: promicanje institucionalnog pristupa” The Open Universityja, a usmjereni na promicanje mentalnog zdravlja i dobrobiti unutar sveučilišne zajednice su:
- implementirati cjelovit pristup mentalnom zdravlju i dobrobiti unutar cijele institucije, integrirajući podršku za studente i osoblje
- osnažiti studente i osoblje vještinama, alatima i osjećajem pripadnosti koji potiču pozitivna mentalnozdravstvena ponašanja i inkluzivnu kulturu
- proaktivno djelovati u podršci studentima i osoblju koji su u riziku od narušenog mentalnog zdravlja, aktivno smanjujući stigmu povezanu s tim izazovima
- pružiti raznolik i učinkovit raspon usluga podrške koje zadovoljavaju specifične potrebe studenata tijekom cijelog njihova studija
- podržati studente u uspješnom prolasku ključnim tranzicijama u studiju kako bi se postigao uspjeh i maksimalno iskoristio potencijal, uz očuvanje dobrog mentalnog zdravlja i dobrobiti
- osigurati proaktivno prepoznavanje i rješavanje potreba svih kategorija osoblja u vezi s mentalnim zdravljem i dobrobiti
- koristiti se podatcima, analitikom učenja i istraživanjem za sustavnu evaluaciju učinkovitosti i utjecaja intervencija i podrške mentalnom zdravlju i dobrobiti
- uspostaviti snažnu suradnju unutar sveučilišta i utjecajna vanjska partnerstva radi informiranja i pružanja učinkovite podrške mentalnom zdravlju i dobrobiti studenata i osoblja.
U dokumentu su također definirane aktivnosti i određeni su indikatori.
7. Literatura
Baik, C., Larcombe, W. & Brooker, A. (2016). A framework for promoting student mental wellbeing in universities. Melbourne Centre for the Study of Higher Education (MCSHE), The University of Melbourne.
Centar za podršku studentima i razvoj karijera (CPSRK). Fakultet organizacije i informatike (FOI). (2023). Modeli učenja kroz rad.
Klačmer Čalopa, M., Tomičić-Pupek, K. & Begičević Ređep, N. (2018). Strateški plan primjene informacijsko-komunikacijskih tehnologija u školi. Hrvatska akademska i istraživačka mreža - CARNET.
The Open University. (2020). Student and staff mental health and wellbeing strategy 2020-2023: Promoting an institutional approach.
Universities UK. (2021). StepChange: Mentally healthy universities.
University of York. (2021). Student mental health and wellbeing strategy 2021–2025.
Boja pozadine
Font
Veličina fonta
Boja teksta
Font Kerning
Image Visibility
Letter Spacing
Line Height
Link Highlight