Dizajn kurikuluma za osiguranje dobrobiti i mentalnog zdravlja

1. Uvod

Dobrobit studenata i zaposlenika sveučilišta treba biti jedan od ključnih prioriteta visokoškolskog obrazovanja. Osim strateških smjernica, politika ili preporuka koje bi visokoobrazovne institucije trebale pripremiti, jedna od ključnih aktivnosti jest dizajn i izvedba kurikuluma koji utječu na osiguravanje dobrobiti studenata, ali i na njihov akademski uspjeh i osobni razvoj. U dokumentu Supporting student wellbeing through curriculum design and delivery navodi se da je najbolji i najvažniji način na koji akademsko osoblje može podržati dobrobit svojih studenata upravo kurikulumom.

Dizajn i izvedba kurikuluma koja direktno ili indirektno obuhvaća teme vezane za dobrobit, digitalnu dobrobit i mentalno zdravlje kao i metode učenja i poučavanja kojima se razvijaju vještine rješavanja problema i kritičkog mišljenja, izravno oblikuju studentsko iskustvo i mogu djelovati preventivno osiguravajući studentima dobrobit i mentalno zdravlje te osobni i profesionalni uspjeh.

Dobrobit i mentalno zdravlje studenata najbolje se podupire kurikulumom koji omogućava studentima pripremu, podršku i refleksiju. Kurikulum i njegova provedba moraju biti takvi da se studenti unaprijed informiraju i pripremaju na zahtjevne zadatke, da im se pruža sigurna mreža podrške u rješavanju njihovih obveza te da se potiče refleksija kojom osvještavaju vlastitu snagu i napredak.

Priprema obuhvaća jasno i pravovremeno iskazivanje očekivanja i osiguravanje potrebnih predznanja prije nego što se postave novi izazovi pred studente. Podrška obuhvaća pružanje pomoći i resursa tijekom procesa svladavanja sadržaja. Refleksija označava pomaganje studentima da osvijeste vlastiti napredak i razvoj vještina, što se dogodio nakon što su svladali izazov.

Navedene tri komponente trebaju biti sastavni dio dizajna kurikuluma kao i njegove provedbe jer najbolji način na koji akademska zajednica može podržati studente u osiguravanju dobrobiti nije samo preuzimanje uloge savjetnika, već promišljeno oblikovanje kurikuluma. Na taj se način stvara okruženje u kojem su akademski integritet, osiguranje dobrobiti i mentalnog zdravlja povezani ciljevi.

Integracija dobrobiti i mentalnog zdravlja u kurikulum može se provesti dvama ključnim aspektima: sadržaj i proces. Aspekt sadržaja obuhvaća povezivanje akademskog sadržaja s temama mentalnog zdravlja i dobrobiti upotrebom literature, raspravama i refleksijom. Iako se na prvi pogled dobrobit i mentalno zdravlje povezuju sa studijem medicine ili socijalnog rada, to je zapravo interdisciplinarno pitanje koje povezuje prirodne i društvene znanosti, umjetnost i humanističke znanosti. Pristup integracije u aspektu sadržaja znači uključivanje tema dobrobiti i mentalnog zdravlja u sva područja na određeni način, primjerice proučavanje poremećaja raspoloženja u sklopu modula o biologiji, korištenje matematičkih modela za objašnjavanje učinaka poremećaja prehrane ili razvoj videoigre u kojoj glavni lik ima određene poremećaje ponašanja.

Integracija dobrobiti i mentalnog zdravlja s aspekta procesa obuhvaća načine učenja i poučavanja, davanja povratnih informacija, udio formativnog i sumativnog vrednovanja, vršnjačkog vrednovanja, timskog rada, inovativne metode u učenju i poučavanju, a sve s ciljem razvoja traženih znanja i vještina, osjećaja pripadnosti, uspjeha, samopouzdanja.

Slika 1. Dva aspekta dizajna i transformacije kurikuluma – sadržaj i proces

(Houghton, A. M. & Anderson, J., 2017)

2. Ključna područja kurikuluma za osiguranje dobrobiti i mentalnog zdravlja s aspekta sadržaja

Dizajn kurikuluma usmjeren na dobrobit i mentalno zdravlje nije tek dodatak nastavi, već sustavna integracija sadržaja i načina učenja i poučavanja uvođenjem interdisciplinarnog pristupa koji treba provoditi u nastavnom procesu na temelju razvijenog ili transformiranog kurikuluma.

Četiri su područja koja se preporučuju uvesti u kolegije na način da ih je potrebno ugraditi u postojeće sadržaje i metode poučavanja koje se primjenjuju:

Socijalna i emocionalna dobrobit u kojoj je težište na razvoju samopouzdanja, vještina komuniciranja i prezentiranja, empatije i upravljanja emocijama. Razvoj tih vještina omogućava studentima da budu spremniji za tržište rada, diže im samopouzdanje, smanjuje stres i doprinosi uspjehu kao i očuvanju dobrobiti i mentalnog zdravlja.

Strategije suočavanja sa stresom koje uključuju integraciju metoda za prepoznavanje stresora i razvoj strategija za njihovo prevladavanje unutar akademskog okruženja, a kasnije i poslovnog okruženja. Važno je podignuti svijest studentima o negativnim aspektima stresa i stresnih situacija, naučiti ih kako ih prevenirati, prepoznati i savladavati. Isto tako, važno je da prepoznaju kad je potrebno potražiti pomoć za sebe ili druge.

Interdisciplinarnost je izuzetno važna, posebno u kurikulumu i njegovoj provedbi jer povezivanje tema poput osiguravanja digitalne dobrobiti, prevencije ovisnosti i digitalne higijene s primarnim područjem studija uvelike doprinosi očuvanju dobrobiti i mentalnog zdravlja, kako na studiju tako i u kasnijem životu. Projekti mogu biti društveni, mogu se provoditi povezivanjem dvaju ili više kolegija, i to s organizacijama ili tvrtkama izvan visokog učilišta.

Prevencija i rano prepoznavanje znakova narušenosti mentalnog zdravlja omogućava pravovremeno upoznavanje studenata s mehanizmima očuvanja mentalnog zdravlja kao i jasno upućivanje na stručne službe poput savjetovališta prije nego što se pojave ozbiljni problemi.

Dizajn kurikuluma koji podržava osiguravanje dobrobiti kod studenata ne smije biti reaktivan, već treba djelovati preventivno stvarajući inkluzivnu i poticajnu akademsku zajednicu u kojoj je briga o mentalnom zdravlju integrirana u srž procesa učenja i poučavanja.

Slika 2. Četiri područja usmjerena na dobrobit i mentalno zdravlje

3. Dobrobit i mentalno zdravlje – odgovornost svakog segmenta akademske zajednice

U okviru Povelje o mentalnom zdravlju sveučilišta (University Mental Health Charter Framework, 2024.) decidirano se navodi da dobrobit i mentalno zdravlje trebaju biti odgovornost svakog segmenta akademske zajednice.

Okvir se sastoji od četiriju osnovnih domena: 1. Učenje, 2. Podrška, 3. Rad i 4. Život koje čine okosnicu pristupa da dobrobit i mentalno zdravlje postanu sastavni dio svakog aspekta sveučilišnog iskustva. Domena Učenje važna je jer ukazuje na to da način na koji se studenti poučavaju i ocjenjuju izravno utječe na njihovo mentalno zdravlje. Fokus je na stvaranju inkluzivnog kurikuluma i pružanju podrške tijekom izvršavanja obveza kako bi se smanjio akademski stres i potaknula otpornost tijekom samog proces obrazovanja. Domena Podrška odnosi se na uspostavu i raspoloživost lako dostupnih, sigurnih i učinkovitih usluga za studente, nastavnike i osoblje koji se suočavaju s poteškoćama povezanim s dobrobiti i mentalnim zdravljem. To uključuje ne samo sveučilišna savjetovališta, već i jasne protokole za upravljanje kriznim situacijama te suradnju s vanjskim zdravstvenim institucijama (poput bolnica i domova zdravlja). Domena Rad naglašava važnost mentalnog zdravlja akademskog i administrativnog osoblja. Zdrava radna okolina, u kojoj se cijeni dobrobit zaposlenika i postiže njihovo zadovoljstvo poslom te im se nudi profesionalni razvoj, preduvjet je za stvaranje funkcionalne akademske zajednice. Domena Život obuhvaća fizičko i društveno okruženje od kvalitete studentskog smještaja do osjećaja pripadnosti zajednici. Promiče se stvaranje prostora (fizičkih i digitalnih) koji potiču zdrave navike, fizičku aktivnost i socijalnu integraciju, čime se smanjuje osjećaj izoliranosti kod studenata (Hughes, G. & Spanner, L., 2024).

Slika 3. Četiri osnovne domene okvira Povelje o mentalnom zdravlju sveučilišta (Hughes, G. & Spanner, L., 2024).

Razvoj okvira temelji se na dokazima i istraživanjima, a njegova je glavna svrha transformirati sveučilišta u mjesta koja proaktivno njeguju dobrobit i doprinose očuvanju mentalnog zdravlja svih dionika. Sukladno Povelji važno je fokusirati se na preventivno djelovanje, kulturu i okruženje za osiguranje dobrobiti i mentalnog zdravlja.

U tom kontekstu sveučilište preuzima odgovornost za vođenje studenata tijekom cijelog njihova akademskog puta, počevši od tranzicije koja započinje i prije same prijave na studij te se nastavlja tijekom prve godine i svih ključnih faza napredovanja pa sve do tržišta rada pripremajući ih za poslovnu karijeru, ali i izazove privatnog života. Cilj je osigurati mjere koje potiču i akademsku integraciju, ali i snažnu socijalnu povezanost te osjećaj učinkovitosti kod svakog pojedinca.

Ključnu ulogu u ovom procesu imaju dizajn kurikuluma i pedagoška praksa. Kurikulum se promatra holistički i inkluzivno, koristeći metode koje studentima omogućuju stjecanje znanja primjerenim tempom, primjenom konstruktivnog poravnanja, ravnomjernog opterećenja i fleksibilnih rokova. Primjenom inovativnih metoda učenja i poučavanja poput projektnog načina rada, učenja temeljenog na radu ili obrnute učionice kod studenata se potiče dubinsko učenje i razvoj akademskog samopouzdanja.

Nastavnom osoblju potrebno je dati jasne smjernice o njihovoj ulozi u podršci mentalnom zdravlju, ali, naravno, uz poštovanje profesionalnih granica. Paralelno s akademskim razvojem  sveučilište treba osigurati i službe podrške koje trebaju biti stručne, raspoložive i responzivne s naglaskom na osiguravanju dovoljnih kapaciteta za sve potrebe koje imaju studenti, nastavnici i osoblje sveučilišta. 

Upravljanje rizicima, uključujući prevenciju kriznih situacija i suicida, potrebno je provoditi primjenom jasnih protokola i stalnom edukacijom osoblja, uz maksimalno poštovanje privatnosti i povjerljivosti podataka.

Dobrobit studenata neodvojiva je od dobrobiti nastavnika i osoblja, zbog čega Povelja naglašava važnost stvaranja psihološki sigurnog radnog okruženja. Sveučilište mora osnažiti zaposlenike da prepoznaju znakove narušenog mentalnog zdravlja kod sebe i drugih te im omogućiti pristup edukacijama o dobrobiti, digitalnoj dobrobiti i mentalnom zdravlju.

Istovremeno, fizičko i socijalno okruženje kampusa od studentskih domova do projekata zgrada, zajedničkih prostora za druženje, sadržaja koji to potiču kao i pristupa prirodi, mora biti osmišljeno tako da smanjuje socijalnu izolaciju i potiče osjećaj pripadnosti. Snalaženje u kampusu i mjere koje tome doprinose uvelike mogu pomoći podizanju samopouzdanja, posebice na prvim godinama studija. Na primjer, važno je dizajniranje prostora koji su pristupačni, sigurni i funkcionalno prilagođeni radu koji se u njima obavlja kao i navigacija koja olakšava snalaženje u kampusu i smanjuje stres pri kretanju.

Inkluzivnost i razumijevanje različitih životnih pozadina ključni su za uklanjanje barijera s kojima se suočavaju marginalizirane skupine. Sveučilišta moraju sustavno raditi na sprečavanju socijalne izolacije i usamljenosti, osiguravajući da se svaki student osjeća kao dio zajednice.

Konačni uspjeh ovakva pristupa ovisi o snažnom vodstvu i strateškom planiranju koje dobrobit i mentalno zdravlje postavlja kao temeljnu misiju institucije. Potrebno je vidljivo vodstvo koje pokazuje predanost dobrobiti u svim politikama i procedurama sveučilišta, a ne samo u izoliranim projektima.

Sve politike i procedure trebaju se kreirati u izravnom partnerstvu sa studentima i osobljem uvažavanjem njihova glasa u svim fazama odlučivanja te omogućavanjem njihove participacije koja podiže svijest o važnosti dobrobiti. Ni studenti ni osoblje ne smiju biti samo korisnici usluga, već partneri. Strategije i usluge podrške moraju se razvijati u suradnji sa studentima i osobljem osiguravanjem da su njihovi stvarni glasovi i iskustva uključeni u proces odlučivanja.

Kontinuirano provođenje aktivnosti kako bi se ostvarili ciljevi osiguranja dobrobiti, provedba inovacija i evaluacija poduzetih mjera osiguravaju da sveučilište bude dinamična i prilagodljiva zajednica koja neprestano uči i unapređuje svoje prakse u svrhu očuvanja dobrobiti te mentalnog zdravlja svih svojih dionika.

U Povelji su naglašene tri komponente koje sveučilišta trebaju osigurati kako bi strateški omogućile očuvanje dobrobiti i mentalnog zdravlja svojih studenata i osoblja:

• graditi snažan osjećaj pripadnosti
• osigurati podršku sustava
• stvoriti okruženje koje poštuje individualne razlike.

4. Holistički pristup u dizajnu i transformaciji kurikuluma s aspekta procesa

Kako bi se osigurala dobrobit i mentalno zdravlje i dizajnirao ili transformirao kurikulum s tim ciljem i svrhom, važno je da se kurikulum razvija i provodi holistički te oslanja na sljedeća tri stupa (StudentMinds, 2019; StudentMinds, 2024):

Dizajn kurikuluma na način da se kolegiji studija povezuju u smislenu cjelinu na razini cijelog studija kako bi se postigla koherentnost kurikuluma uz vertikalnu i horizontalnu integraciju sadržaja i načina učenja i poučavanja.

Kako bi se postigla koherentnost kurikuluma, potrebno je povezivati sadržaje kolegija, izbjegavati redundantne sadržaje i kreirati zajedničke projektne zadatke povezivanjem predmeta koji zahtijevaju primjenu znanja iz više predmeta istovremeno.

Tematsko povezivanje kolegija unutar istog semestra provedbom zajedničkih projekata, zadataka i studija slučaja studentima olakšava uočavanje uzročno-posljedičnih veza, a osim toga razvija vještine rješavanja problema i kritičkog mišljenja.

Interdisciplinarnost omogućava spajanje različitih perspektiva i pomaže u rješavanju problema, a timski rad povezivanje i jačanje osjećaja pripadnosti na način da se student osjeća dijelom grupe, što smanjuje anksioznost povezanu s osjećajem usamljenosti na velikim studijskim grupama.

Vrednovanje radi učenja uz poticanje dubinskog učenja

Vrednovanje radi učenja uz poticanje dubinskog učenja obuhvaća primjenu strategija poput „3R“ – ukloni, smanji, promisli (engl. Remove, Reduce, Rethink) kako bi se smanjilo opterećenje ocjenjivanjem, a potaknulo dubinsko učenje studenata.

U strategiji 3R „Ukloni“ znači da je potrebno ukloniti višestruka testiranja istog znanja različitim formatima, kao i vrednovanje isključivo činjeničnog znanja.

Strategija „Smanji“ znači uvesti više manjih kontinuiranih provjera ili zadataka koji u konačnici doprinose ocjeni iz predmeta.

Strategija „Promisli“ odnosi se na zadavanje zadataka u kojima se simuliraju pravi poslovni problemi, njihovo rješavanje i analiza studija slučaja.

Kao preporuka za dizajn vrednovanja preporučuje se vrednovanje faza rada (nacrta, pilot-istraživanja, refleksija na povratnu informaciju) uz definiran, pravovremeno i otvoreno predstavljen način praćenja za svaki predmet.

Preporučuje se da povratna informacija u vrednovanju bude usmjerena na budući rad i poboljšanja u nastavku rada u sljedećoj fazi, što će smanjiti osjećaj neuspjeha kod studenata i omogućiti im da poboljšaju rezultate rada.

Također, poticanjem samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja razvija se kritičko mišljenje i objektivnost prema vlastitom radu kao i radu svojih kolega.

Osiguravanje inkluzivnosti i podrške svim studentima

• Osiguravanje inkluzivnosti i podrške svim studenticama i studentima obuhvaća inkluzivno poučavanje koje predviđa i rješava fizičke, kulturne i kognitivne barijere.
• Rješavanje barijera dizajnom kurikuluma i njegovom provedbom znači nuditi fleksibilnost, primjerice osiguravanjem digitalno pristupačnih materijala koji su čitljivi čitačima ekrana ili dostupnošću prezentacija prije samog predavanja.
• Važno je omogućiti i različite načine sudjelovanja u nastavi, od asinkrone i sinkrone online nastave, kombinaciju predavanja uživo, snimki, interaktivnih digitalnih materijala, anketa, interaktivnih knjiga i drugih sadržaja.
• Potrebno je osigurati i prilagodbu nastavnih materijala kao i vrednovanja za studente s neurorazličitostima čime se smanjuju kognitivne barijere.
• Nastavni materijali trebaju sadržavati različite perspektive (rodne, kulturne, socioekonomske), što pomaže studentima da se identificiraju s gradivom i osjećaju pripadnost zajednici.

5. Preporuke koje doprinose holističkom pristupu u dizajnu kurikuluma s ciljem osiguravanja dobrobiti i mentalnog zdravlja

Preporuke koje doprinose holističkom pristupu u dizajnu kurikuluma s ciljem osiguravanja dobrobiti i mentalnog zdravlja:

Prezentirati studentima cjelovitost kurikuluma kao i povezanosti unutar njega s ciljem percepcije smislenosti kurikuluma i postizanja ishoda učenja. Na taj način studenti razumiju zašto nešto uče i kako se to nadovezuje na ono što su već naučili.

Dizajnirati kolegije na način da se dijele na manje, logične cjeline – e-tečajeve / teme i da se znanje prenosi postupno. Modularni dizajn daje studentima dojam manjih, savladivih stepenica.

Objasniti na početku svakog sata kako se današnja lekcija / tema / današnji sadržaj nadovezuje na prethodni i kako priprema studente za buduće izazove i teme.

Predstaviti obveze studentima jasno, pravovremeno, transparentno i s razumijevanjem.

Iskoristiti prvi sat kolegija kao „sidro”, što je važno za stvaranje poveznica između predmeta u tom semestru, ali i s budućim profesionalnim životom studenata. Horizontalno sidrenje jest povezivanje kolegija s ostalim predmetima koje studenti slušaju u istom semestru, a vertikalno sidrenje jest povezivanje gradiva s budućim profesionalnim životom. Na taj se način postiže smislenost kolegija, djeluje se motivacijski, povećava se razumijevanje i cjelovitost pristupa.

Identificirati predznanje koje studenti donose, na primjer, iz srednje škole ili od prijašnjih godina, što se može napraviti određenim ispitivanjem predznanja. Naime, na taj se način gradi znanje na dobrim temeljima predznanja studenata, što studentima itekako smanjuje stres i koristi u savladavanju sadržaja.

Osmisliti vrednovanje koje nije samo provjera znanja, već omogućava i poticanje dubinskog učenja. Važno je povezati vrednovanje sa stvarnim problemima iz budućeg profesionalnog života (npr. izrada projekta, studija slučaja).

Koristiti se inovativnim metodama učenja i poučavanja kao što su projektno učenje, učenje temeljeno na radu ili obrnuta učionica kako bi se razvijala praktična znanja i vještine potrebne na tržištu rada, kritičko mišljenje, odlučivanje i rješavanje problema.

Koordinirati termine predaje projektnih i drugih zadataka kao i ispite na razini studijskog programa kako bi se izbjegli periodi u kojima studenti imaju više projektnih zadataka koje moraju predati i obraniti u isto vrijeme ili više zahtjevnih ispita gotovo istovremeno. Takav način dobre organizacije i balansiranja opterećenja doprinosi osiguravanju dobrobiti i mentalnog zdravlja studenata.

Koristiti se tzv. „oglednim primjerima“ u nastavi na način da se studentima pokažu primjeri izvrsnih, prosječnih i loših radova iz prošlih godina. Kad studenti vide konkretan primjer onoga što se od njih očekuje, smanjuje se anksioznost zbog „nepoznatog“.

Izraditi Rječnik pojmova, što studentima omogućuje veću informiranost i bolje razumijevanje sadržaja. Može se izraditi kratki rječnik ključnih termina kolegija, ali i termina povezanih s ocjenjivanjem (npr. što točno znači „kritički analizirati” u odnosu na „opisati”).

Uvoditi postupno izbor počevši od prve godine na način da studentima prve godine većina kolegija, tema, sadržaja bude definirana, no kako napreduju prema višim godinama, treba povećavati slobodu izbora na način da studenti prema vlastitim interesima sami oblikuju teme radova, projekata, istraživačka pitanja.

Kreirati identitet grupe na visokim učilištima kao jedan od načina kojim se doprinosi osjećaju pripadnosti. Osjećaj pripadnosti jedan je od čimbenika koji ponajviše utječe na mentalno zdravlje. Preporuka je iskoristiti uvodne sate kolegija za uspostavljanje socijalnih pravila komunikacije i izgradnju grupnog identiteta. Studentica ili student koji se osjeća prihvaćenim od kolega lakše će potražiti pomoć ako mu bude potrebna.

Osigurati diverzifikaciju materijala u nastavi na način da se koristite primjerima, studijama slučaja i autorima iz različitih kulturnih i društvenih okruženja s ciljem postizanja inkluzivnosti. Kad studenti vide takve primjere i njihovu zastupljenost u materijalima, osjećaju se svakako manje marginalizirano.

Povećati broj formativnih zadataka u ocjenjivanju koji ne nose bodove, ali studenti na taj način rješavaju zadatke i provjeravaju razinu znanja gradiva kako bi s manje straha i većim samopouzdanjem mogli pristupiti sumativnom vrednovanju. Također je važno da im se osigura povratna informacija kako bi znali koje elemente trebaju poboljšati. 

6. Primjeri elemenata dizajna kurikuluma za poticanje dobrobiti i mentalnog zdravlja

Povećati fleksibilnost studenata kod određivanja rokova i odabira zadataka

Pružanje izbora omogućava studentima da osjete kontrolu nad vlastitim učenjem, što u konačnici djeluje na manju vjerojatnost pojavljivanja anksioznosti.

Mogućnost davanja studentima da biraju teme seminarskih radova i formate zadataka (na primjer, esej ili prezentacija) i otvaranje mogućnosti povećanja fleksibilnosti rokova za predaju zadataka (barem onih manje važnosti) studentima pomaže u osiguravanju dobrobiti.

Primjer:

Sveučilišta, ali i nastavnici, mogu uvesti mogućnost odgode manjih zadataka bez potrebe za liječničkom ispričnicom. Na taj se način smanjuje pritisak na studente.

Osigurati jasnoću tijekom zadavanja zadataka i upoznavanja studenata s njihovim obvezama

Anksioznost je često uzrokovana neizvjesnošću, a jasnim zadavanjem zadataka i upoznavanjem studenata s obvezama smanjuje se vjerojatnost njezine pojave.

Primjeri:

Detaljni nastavni planovi: jasan pregled cijelog semestra uključujući sve rokove, način praćenja, metode ocjenjivanja i očekivanja (bez izmjena tijekom akademske godine).

Transparentno ocjenjivanje: korištenje detaljnih rubrika koje studentima jasno pokazuju kako će biti ocijenjeni, na temelju kojih kriterija i bodova.

Primijeniti konstruktivno poravnanje u dizajnu kurikuluma

Dizajn kurikuluma usmjeren na dobrobit studenata aktivno se koristi principima konstruktivnog poravnanja kako bi osigurao da su metode poučavanja, učenja i ocjenjivanja međusobno usklađene. Na taj se način optimizira studentsko iskustvo i smanjuje nepotrebni stres.

Kvalitetnim ocjenjivanjem temeljenim na konstruktivnom poravnanju osigurava se da metode ocjenjivanja:

• testiraju ključno znanje i vještine koje su eksplicitno definirane ishodima učenja
• potiču dubinsko učenje umjesto površnog učenja usmjerenog isključivo na prolaz.

Primjer:

Preporučuje se zamjena jednog opsežnog ispita s nekoliko manjih formativnih provjera. Korištenje evaluacije tipa portfolija posebno je korisno jer prebacuje fokus s krajnjeg rezultata na proces učenja i razvoj vještina tijekom cijelog semestra.

Podići razinu prijenosa znanja i vještina potrebnih za život

Kurikulum treba uključivati i disciplinsko znanje, ali i vještine ključne za studentski život i budućnost njihova poslovnog i privatnog života.

Potrebno je u kurikulum ugraditi i poučavanje tema koje su ključne za kvalitetan studentski život, a kasnije i privatni i poslovni život.

Primjeri:

Podučavanje studenata metakognitivnim vještinama kao što su kako učiti, kako planirati vrijeme i kako upravljati radnim opterećenjem.

Podučavanje studenata o temama poput digitalne dobrobiti i integriranje u nastavu tema o kritičkom korištenju digitalnih tehnologija i utjecaju online okruženja na mentalno zdravlje.

Kao akademsko osoblje imate priliku pozitivno utjecati na dobrobit i učenje studenata, a to možete ostvariti koristeći svoju ulogu u nastavi kako biste povećali samopouzdanje, samoefikasnost, dubinsko učenje, ljubav studenata prema studiju i predmetu. Međutim, ne morate postati njihov savjetnik jer je održavanje vlastitih granica i učinkovito upućivanje na službe podrške ispravan put.

7. Literatura

Houghton, A. M. & Anderson, J. (2017). Embedding mental wellbeing in the curriculum: Maximising success in higher education. Higher Education Academy. 

Hughes, G. Heriot Watt University. Learning + Teaching Academy. Supporting student wellbeing through curriculum design and delivery. 

Pugh, V. (2021). A curriculum for wellbeing: Improving all aspects of wellbeing in curricula & schools. British Educational Research Association (BERA). 

Student Minds. (2019). University Mental Health Charter. 

Student Minds. (2024). University Mental Health Charter Framework. 

University of Bath, Centre for Learning and Teaching. (2023). Designing your curriculum to help support student wellbeing. Learning and Teaching Hub.