Implementacija i evaluacija razvijenih smjernica

1. Uputa

Proučite pripremljene materijale koji sadržavaju načine praćenja i evaluacije ciljeva, aktivnosti i indikatora definiranih u smjernicama.

2. Uvod

Kako bismo sustavno unaprijedili digitalnu dobrobit nastavnika i studenata, ključno je uspostaviti jasnu vezu između zadanih ciljeva, konkretnih aktivnosti koje treba provesti i mjerljivih indikatora pomoću kojih se prati napredak.

Za učinkovitu evaluaciju pripremljenih smjernica i svih definiranih strateških elemenata ključno je pratiti ih putem indikatora. To zahtijeva pravodobno prikupljanje podataka sukladno definiranoj frekvenciji mjerenja i analizu postignutih vrijednosti indikatora unutar zadanih vremenskih okvira.

3. Sveobuhvatna evaluacija kao temelj uspjeha implementacije smjernica

Sustavnim pristupom koji obuhvaća definiranje jasnih ciljeva, osmišljavanje relevantnih aktivnosti, praćenje mjerljivih indikatora, aktivnu edukaciju i podršku i adekvatnu alokaciju resursa visokoškolska ustanova može uvelike doprinijeti digitalnoj dobrobiti svojih studenata, nastavnika i osoblja, stvarajući zdravije, produktivnije i ugodnije akademsko okruženje.

Mjerenje indikatora ne smije biti samo jednokratna provjera, već stalni proces prikupljanja i analize podataka u realnom vremenu sukladno frekvenciji mjerenja i odgovornosti koja je definirana u smjernicama. Redovita, precizna i transparentna mjerenja omogućit će identifikaciju učinkovitih i neučinkovitih strategija i njihovu prilagodbu radi postizanja maksimalne učinkovitosti.

Indikatori zadani u smjernicama i njihovo postizanje služit će kao mjerilo uspjeha i obuhvatit će, između ostalog, sljedeće:

• Povećanje postotka studenata, nastavnika i osoblja koji izvještavaju o poboljšanoj digitalnoj dobrobiti redovitim ispunjavanjem anketa (npr. smanjenje percipiranog stresa, povećanje osjećaja povezanosti).
• Porast broja korisnika usluga podrške (savjetovališta, radionica, tehničke podrške), što ukazuje na prepoznavanje i korištenje dostupnih resursa.
• Povećanje digitalnih kompetencija kod nastavnika i studenata, mjereno samoprocjenama ili testiranjem.
• Pozitivne povratne informacije nakon održanih edukacija i radionica, s ocjenama zadovoljstva sudionika.
• Smanjenje broja incidenata povezanih s digitalnim preopterećenjem ili „izgaranjem" u akademskoj zajednici.

Sustavnim evaluacijskim ciklusima, koji uključuju prikupljanje i analizu podataka uz primjenu navedenih metoda (ankete, analize korištenja resursa, fokus grupe, povratne informacije), osigurat će se dubinski uvid u napredak i omogućiti proaktivno donošenje odluka. Praćenjem promjena u trendovima indikatora tijekom vremena institucija može brzo reagirati na nove izazove i optimalno rasporediti resurse.

Vremenski resursi za praćenje i evaluaciju moraju biti određeni i uključivati specifično definirano vrijeme:

• za periodično prikupljanje podataka (npr. mjesečno, tromjesečno, godišnje)
• za analizu i interpretaciju prikupljenih podataka
• za izradu izvještaja o napretku i postignutim rezultatima
• za redovite sastanke odgovornih tijela za pregled rezultata i donošenje strateških odluka.

Izvor slike: Shutterstock

Odgovornost za praćenje i evaluaciju implementacije smjernica mora također biti jasno definirana i raspodijeljena:

• Odgovorna osoba: prorektor(ica) za studente ili za kvalitetu / voditelj(ica) Ureda za podršku studentima / voditelj(ica) Savjetovališta, koji su krajnje odgovorni za nadgledanje procesa i izvještavanje višeg menadžmenta.
• Nositelj aktivnosti (praćenja i evaluacije): Posebno formiran Odbor za digitalnu dobrobit ili Radna skupina za osiguravanje kvalitete koja uključuje predstavnike nastavnika, studenata, stručnih službi (psiholozi, IT podrška) i administrativnog osoblja. Ova skupina zadužena je za operativno provođenje praćenja, prikupljanje podataka, analizu i izradu izvještaja.
• Uprava visokoškolske institucije (rektor/dekan i prorektori/prodekani): Nadležna za odobravanje planova praćenja i evaluacije, osiguravanje potrebnih resursa i donošenje strateških odluka na temelju izvještaja o evaluaciji.

Cilj je stvoriti dinamičan sustav u kojem se povratne informacije iz evaluacije izravno koriste za daljnje unaprjeđenje digitalne dobrobiti unutar institucije, osiguravajući da smjernice ostanu relevantne i učinkovite u promjenjivom digitalnom okruženju.

4. Praćenje i evaluacija implementacije smjernica za digitalnu dobrobit

Kako bismo utvrdili jesmo li ostvarili postavljene indikatore i svoje ciljeve definirane u smjernicama, možemo se koristiti različitim metodama prikupljanja podataka.

Izvor slike: Shutterstock

Za uspješnu implementaciju aktivnosti, postizanje ciljeva digitalne dobrobiti te njihovo praćenje i evaluaciju neophodna je adekvatna alokacija resursa:

Izvor slike: Shutterstock

5. Alat za samoprocjenu razine dobrobiti i mentalnog zdravlja visokoškolskih ustanova

Kako bi se visokoškolska ustanova mogla i samoevaluirati, razvijeni su i određeni instrumenti za samoprocjenu razine dobrobiti i mentalnog zdravlja visokoškolskih ustanova, a jedan od njih navodimo u nastavku.

Za samoprocjenu razine dobrobiti i mentalnog zdravlja visokoškolskih ustanova možete se koristiti alatom za samoprocjenu.

Ovaj alat za samoprocjenu razvijen je kako bi potaknuo sveučilišta na planiranje i primjenu cjelovitog pristupa mentalnom zdravlju, u skladu s okvirom: Korak prema promjeni: Mentalno zdrava sveučilišta.

Alat je usklađen sa sadržajem i pristupom povelje Student Minds University Mental Health Charter i omogućava samoprocjenu visokoškolskim ustanovama, tj. omogućava da procijene svoje trenutačne prakse i identificiraju područja za napredak u osiguravanju mentalnog zdravlja i dobrobiti svojih studenata i osoblja.

6. Literatura

Hughes, G. Heriot Watt University. Learning + Teaching Academy. Supporting student wellbeing through curriculum design and delivery. 

Klačmer Čalopa, M., Tomičić-Pupek, K. & Begičević Ređep, N. (2018).Strateški plan primjene informacijsko-komunikacijskih tehnologija u školi. Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET. 

Pugh, V. (2021). A curriculum for wellbeing: Improving all aspects of wellbeing in curricula & schools. British Educational Research Association (BERA). 

University of Bath, Centre for Learning and Teaching. (2023.). Designing your curriculum to help support student wellbeing. Learning and Teaching Hub.