Procjena potreba za asistivnom tehnologijom

1. Procjena potreba za asistivnom tehnologijom

Asistivna tehnologija (AT) ima pozitivan utjecaj na zdravlje i dobrobit osobe i njezine obitelji kao i društvo u cjelini. Usprkos svim prednostima procjenjuje se da samo 10 % ljudi kojima je potrebna trenutno ima pristup asistivnoj tehnologiji, čak i onoj osnovnoj, poput slušnih ili optičkih pomagala. Podatci WHO-a i UNICEF-a (2022) govore da više od 2,5 milijarde ljudi u svijetu treba jedan ili više oblika AT-a, a do 2050. godine taj broj će dostići 3,5 milijarde.

Kako bi se osiguralo da su asistivni uređaji prikladni za svoju namjenu, WHO preporučuje četiri vrste usluga:

1. procjenu
2. podešavanje (fitting)
3. edukaciju korisnika
4. praćenje.

Dobrobit i sigurnost mogu biti ugrožene u slučaju poteškoća u bilo kojem od ovih koraka. Kad su dostupnost uređaja i povezane usluge neadekvatne ili nisu dostupne, potrebno je više vremena i financijskih sredstava za AT usluge. Negativno iskustvo s dostupnošću AT usluga može odvratiti korisnike od traženja AT usluga. Izostanak ranog probira – poput probira sluha ili vida – rezultira nezadovoljenim potrebama za AT-om. Za one kojima su AT usluge dostupne, kvaliteta dostupnih proizvoda i usluga ovisi o educiranosti stručnjaka, standardima usluge, vremenu isporuke, potrebnom broju posjeta i nabavi sigurnih i učinkovitih proizvoda (WHO i Unicef, 2022, str. 44.).

Procjena potreba korisnika s ciljem odabira i eventualne prilagodbe asistivne tehnologije nužno je za učinkovito korištenje AT-a i smanjenje mogućnosti odbacivanja asistivnog uređaja. Procjena potreba za AT-om višekratni je proces (Delzotto, 2022). Osim procjene sposobnosti i potreba korisnika procjena potreba za AT-om treba uključivati i određivanje ciljeva, odabir rješenja kojima će se koristiti, nabavu AT-a, implementaciju i podešavanje AT-a, kontinuirano praćenje napretka te pružanje podrške za korištenje AT-a u okolini (Delzotto, 2022, Pinjatela i Vinceković, 2023).

Stručnjaci u Republici Hrvatskoj koji se u svojem radu koriste AT-om smatraju da ne poznaju dovoljno instrumente procjene za odabir AT-a i smatraju da nisu dovoljno educirani za primjenu AT-a u radu s korisnicima (Stančić i Pinjatela, 2023). Rezultati upućuju na potrebu dodatne edukacije stručnjaka u ovom području.

U Hrvatskoj još ne postoji standardizirani model ili instrument procjene potreba za asistivnom tehnologijom. Međutim, stručnjaci u pojedinim centrima za rehabilitaciju razvili su vlastite modele procjene potreba za asistivnom tehnologijom. Jedan od njih je Protokol Veruda, autorice Ines Delzotto, univ. mag. rehab. educ., specijalistice AT/AAK. U pripremi je sveobuhvatan model procjene potreba za asistivnom tehnologijom koji bi bio standardiziran za područje Republike Hrvatske.

2. Modeli procjene potreba za asistivnom tehnologijom

Procjena potreba za asistivnom tehnologijom proces je kojim se prikupljaju i analiziraju informacije o osobi s invaliditetom kako bi joj se preporučila odgovarajuća asistivna tehnologija.

Temeljita procjena obuhvaća:

• procjenu funkcionalnih sposobnosti i potreba osobe
• određivanje aktivnosti za koje će se koristiti
• odabir asistivne tehnologije koju želimo primijeniti
• nabavu i implementaciju potrebne opreme
• praćenje i ponovnu procjenu.

Važno je da se procjena potreba za asistivnom tehnologijom provede pravovremeno i transdisciplinarno.

Pri procjeni se koriste odgovarajući modeli i instrumenti procjene.

Usklađenost tehnoloških rješenja s potrebama pojedinca mora se pažljivo procijeniti – jednostavnija tehnološka rješenja često su učinkovitija i lakše se „ugrađuju” u životni stil osobe.

Slika 43. Modeli procjene potreba za asistivnom tehnologijom

3. CAT model

Sveobuhvatni model asistivne tehnologije (engl. Comprehensive Assistive Technology – CAT) razvijen je kako bi pružio zajedničku terminologiju i definicije ugrađene u jedinstveni, objedinjeni okvir za definiranje, opis, specificiranje, razvoj i procjenu rješenja asistivne tehnologije. 

Model ima hijerarhijsku strukturu temeljenu na četiri komponente: Osoba (Person), Kontekst (Context), Aktivnosti (Activities) i Asistivna tehnologija (Assistive Technology). Stoga je model usmjeren na osobu (person centred) i predstavlja osobu ili određenu skupinu ljudi koja se koristi asistivnom tehnologijom za obavljanje određenih aktivnosti u zadanom kontekstu.

4. MPT model

MPT (Matching Person and Technology) model razvila je upraviteljica Institute for Matching Person & Technology dr. sc. Maria Scherer 1989. godine.

Srž ovog modela jest individualiziran pristup osobi, izbor najadekvatnije asistivne tehnologije i njezino uspješno korištenje.

Model je fokusiran na tri glavna područja:

1. osobne i psihosocijalne karakteristike korisnika
2. čimbenici sredine u kojoj se AT koristi
3. funkcije i značajke predloženog AT rješenja.

Karakteristike unutar ova tri područja povezane su i od iznimne su važnosti za procjenu, a mogu imati pozitivan i negativan utjecaj na upotrebu tehnologije. Iako se određena tehnologija može činiti kao savršeno rješenje za neku osobu, ako ona ne odgovara potrebama osobe ili osoba ne dobiva potrebnu podršku, tada će tehnologija biti beskorisna, odbačena ili neadekvatno korištena (Matching Person & Technology).

MPT ukazuje i na prepreke koje mogu postojati za optimalnu upotrebu tehnologije, na ciljana područja edukacije za optimalnu upotrebu i potencijalnu dodatnu podršku koja može poboljšati korištenje. Nakon što osoba dobije najprikladniju tehnologiju za svoje potrebe, MPT obrasci daju se ispunjavaju više puta nakon nabavljanja AT-a kako bi se procijenile promjene u percipiranim sposobnostima, kvaliteti života / subjektivnom blagostanju i različitim psihosocijalnim čimbenicima kao što je sudjelovanje, podrška, raspoloženje korisnika i sl.

Ovaj model procjene temelji se na suradnji stručnjaka i osobe. Sastoji se od niza instrumenata procjene, radnih listova, listova za opservaciju i evaluaciju.

Svaki instrument podijeljen je u dva dijela:

• prvi dio namijenjen je pružatelju usluge (stručnjaku)
• drugi dio namijenjen je korisniku.

Instrumenti su pokazali visoku pouzdanost i valjanost, pa se često koriste u istraživanjima. MPT instrumenti procjene namijenjeni su osobama s invaliditetom starijima od 15 godina. Na poveznici su dostupne upute za primjenu i liste procjene na engleskom jeziku.

5. HAAT model

HAAT model (engl. The Human Activity Assistive Technology) u središte stavlja čovjeka, a ne asistivnu tehnologiju i svrha mu je da se pojedinac ne prilagođava asistivnoj tehnologiji, nego obratno (Cook i Hussey 1995; Cook i Polgar 2015). 

HAAT model sastoji od četiri komponente: čovjek, aktivnost, kontekst i asistivna tehnologija. Komponente koje čine HAAT model važno je proučiti zasebno i u njihovu međudjelovanju. 

Čovjek se odnosi na fizičke, emocionalne i kognitivne funkcije tijela koje su važne i potrebne za izvršavanje aktivnosti, djelovanje u zajednici i korištenje asistivne tehnologije.

Aktivnost se odnosi na djelovanje pojedinca.

Kontekst se odnosi na okolinu i njezine komponente koje utječu na rad pojedinca. 

Asistivna tehnologija odnosi se na pomagala i uređaje kojima se pojedinac koristi kad zbog određenih uvjeta ne može uspješno izvesti aktivnost. 

HAAT model procjene sadržava šest koraka: upućivanje u mogućnosti asistivne tehnologije, inicijalna procjena, preporuka i izvještaj, implementacija, praćenje i evaluacija te ponovna procjena nakon dužeg perioda korištenja asistivne tehnologije.

6. SETT okvir

• Korištenjem SETT okvira osobe s invaliditetom aktivno sudjeluju u donošenju odluka o asistivnoj tehnologiji i pružanju usluga.
• Ključni čimbenik SETT okvira u planu usmjerenom na osobu jest uključenost pojedinca u izražavanje vlastitih snova, ideja, ciljeva, snaga i potreba.
• Svi članovi tima surađuju kako bi stvorili atmosferu u kojoj se cijene i poštuju informacije, vještine, zapažanja i misli osoba s invaliditetom, obitelji i stručnjaka.
• Članovi tima koji surađuju nastoje izgraditi zajedničku viziju o tome koja bi tehnologija mogla biti potrebna i kako će se koristiti; prvo izgradnjom zajedničkog razumijevanja osobe s invaliditetom, okruženja i zadataka.
• Razgovor se nastavlja sve dok se ne postigne konsenzus da postoji dovoljno zajedničkog znanja za donošenje informirane, razumne odluke koja se može potkrijepiti podatcima (The SETT Framework).

Kontinuiranim praćenjem i prikupljanjem podataka stručnjaci osiguravaju da je odabrana asistivna tehnologija prilagođena potrebama osoba s invaliditetom u različitim okruženjima i prilikom obavljanja različitih zadataka.

7. WATI model

Iz inicijative se razvio i WATI (Wisconsin Assistive Technology Initiative) model procjene. WATI model prvenstveno je namijenjen za primjenu u obrazovnom sustavu, ali također je, uz određene prilagodbe, dostupan i za primjenu u zdravstvenom sustavu. WATI model procjene uključuje SETT okvir koji omogućuje jednostavno prikupljanje i grupiranje informacija na temelju kojih tim odabire odgovarajuću asistivnu tehnologiju (WATI, 2009).

Instrumenti i kontrolni popisi u WATI modelu procjene dijele se u četiri veće skupine:

1. WATI liste za prikupljanje informacija o korisniku

Liste su namijenjene prikupljanju općih podataka o korisniku, procjeni njegovih sposobnosti i potreba i prethodnom iskustvu korištenja asistivne tehnologije. Na početku je potrebno ispuniti općenite podatke o korisniku (osobni podatci, podatci o poteškoći, vrsta terapije koju pohađa, medicinsko stanje, podatak o tome kojim se AT-om trenutno koristi, a kojim se AT-om prethodno koristio). U ovim listama ispituje se i 12 područja: sjedenje, pozicioniranje i mobilnost; komunikacija; pristup računalima i uređajima; motorički aspekt pisanja; kompozicija pisanih materijala; čitanje; matematika; organizacija; slobodno vrijeme; vid; sluh; općenito.

2. WATI liste za prikupljanje podataka o okolini

Liste su namijenjene opisivanju korisnikova okruženja, senzornih stimulacija, prisutnih osoba, pristupa asistivnoj tehnologiji, načina izvršavanja zadataka i poteškoća prisutnih prilikom izvođenja zadataka. Sva pitanja u ovim listama podložna su promjenama s obzirom na okruženje.

3. WATI liste za donošenje odluka o AT-u

U ovoj listi sažimaju se sve prethodno prikupljene informacije. Identificiraju se specifični problemi i predlažu rješenja, a zatim se od predloženih rješenja odabire najpogodnije, kreira se i provodi plan i program te se, na kraju, članovi ponovno sastaju kako bi evaluirali AT rješenje.

4. WATI kontrolni popis za AT

Sastoji se od popisa AT-a prema namjeni, a služi članovima tima kao podsjetnik na moguća AT rješenja.

Upute za provedbu i liste procjene WATI instrumenta prevedene su na hrvatski jezik i dostupne u radu Pinjatela, R. i Vinceković, I. (2023). Procjena potreba za asistivnom tehnologijom. ATTEND e-tečaj: Vodič do ostvarenja jednakih mogućnosti za učenike s teškoćama u razvoju. Preuzeto pod licencom CC BY-NC-SA 4.0 međunarodna.

8. Literatura

Delzotto, I. (2022). Kvalitetna procjena potreba za primjenom AT-a. ATTEND konferencija na naš način (objavljena prezentacija). Opatija: CARNET.

Matching Person & Technology.

Pinjatela, R. i Vinceković, I. (2023). Procjena potreba za asistivnom tehnologijom. ATTEND e-tečaj: Vodič do ostvarenja jednakih mogućnosti za učenike s teškoćama u razvoju. Preuzeto pod licencom CC BY-NC-SA 4.0 međunarodna.

Stančić, Z. i Pinjatela, R. (2023). Asistivna tehnologija iz perspektive stručnjaka. U Mirić, M., Miholić, D. (Ur.) Asistivna tehnologija u 21. stoljeću – stanje i perspektive. Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, str. 45-70.

The SETT Framework. 

WATI (2009) Assessing Students’ Needs for Assistive Technology (ASNAT) Process. 

World Health Organization i United Nations Children's Fund (‎UNICEF)‎. (‎2022)‎. Global report on assistive technology. World Health Organization. License: CC BY-NC-SA 3.0 IGO

Zabala J. (2005). Ready, SETT, go! Getting started with the SETT framework.