Dostupnost asistivne tehnologije studentima s invaliditetom

1. Izazovi u dostupnosti asistivne tehnologije

Prema članku 4. Zakona o potvrđivanju Konvencije o pravima osoba s invaliditetom (NN 6/2007) države potpisnice dužne su „poduzeti ili promicati istraživanje i razvoj te promicati dostupnost i uporabu novih tehnologija, prihvatljivih osobama s invaliditetom, dajući prednost tehnologijama koje su po cijenama dostupne; pružiti osobama s invaliditetom dostupne informacije o novim tehnologijama, kao i o drugim oblicima pomoći, uslugama potpore i pogodnostima; promicati obučavanje stručnjaka i osoblja koje radi s osobama s invaliditetom o pravima priznatim ovom Konvencijom kako bi bili osposobljeni za bolje pružanje pomoći i usluga zajamčenih tim pravima“.

Međutim, brojna istraživanja pokazuju da postoje poteškoće u osiguravanju svih usluga vezanih za asistivnu tehnologiju (AT), a tako i njezinu dostupnost. U istraživanju Ureda Svjetske zdravstvene organizacije za Europu (WHO, 2021) prepoznate su prepreke u dostupnosti usluga vezanih za asistivnu tehnologiju, a koje su zajedničke mnogim zemljama EU-a, poput:

• manjak edukacija stručnjaka
• ograničene informacije o dostupnom AT-u i načinima financiranja
• ograničene mogućnosti javnog financiranja
• dugotrajni i nepravovremeni postupak nabave AT-a
• društvena stigma korisnika AT-a.

Na globalnoj razini ne postoji jedinstveni, univerzalni sustav ili proces za dostupnost AT-a. Trenutačni pristupi kreću se od sveobuhvatnih i besplatnih javno vođenih usluga za sve do potpunog nedostatka usluga. U zemljama s opsežnim univerzalnim programima javnog zdravstva i širim programima socijalne skrbi vlade osiguravaju potpuno ili djelomično financiranje asistivne tehnologije ne samo u zdravstvenom sektoru, već i u okviru programa socijalne skrbi i podrške, obrazovanja i zapošljavanja. Mnogi također pružaju javne usluge koje procjenjuju potrebe ljudi i pomažu im da odaberu iz niza povratnih ili nepovratnih asistivnih proizvoda uzimajući u obzir individualne preferencije. U zdravstvenom okruženju to će često dovesti do recepta, dok će u socijalnom ili obrazovnom okruženju biti dostupni proračuni i troškovi će biti odobreni. Nije neuobičajeno da pružanje asistivnih proizvoda bude u rukama privatnih tvrtka kojima se nadoknađuju troškovi. Kako bi se dobio pravi proizvod, neke zemlje imaju neovisne centre za asistivnu tehnologiju u kojima se mogu pronaći procjene, personalizacija, osposobljavanje i druga podrška (WHO, 2022).

2. Iskustva studenata s invaliditetom s dostupnošću asistivne tehnologije

Kvaliteta usluga povezanih s asistivnom tehnologijom temelj su njezina korištenja. Čimbenici poput:

• nedostatka informacija
• nedostatka praćenja učinkovitosti
• neadekvatne edukacije
• nerealnih očekivanja

mogu utjecati na zadovoljstvo korisnika AT-a i na stupanj korištenja i/ili napuštanja AT-a (Larsson i Lidström, 2019). Pregled istraživanja McNicholl i sur. (2021) pokazao je da nedovoljna edukacija, nedostupnost odgovarajućih uređaja, nedostatak vanjske podrške i poteškoće u procesuiranju velikog broja informacija imaju negativan utjecaj na korištenje AT-a u visokom obrazovanju. Edukacije o AT-u trebalo bi provesti i za nastavno i za nenastavno osoblje visokih učilišta.

Unatoč povećanoj upotrebi i prednostima AT-a studenti s invaliditetom i dalje se suočavaju s nepristupačnim obrazovnim resursima i prilagodbama. Mnogi studenti suočavaju se s nezadovoljenim potrebama zbog ograničene dostupnosti AT-a, ograničenja financiranja i nedovoljnih mogućnosti usavršavanja. Unatoč jednakoj motiviranosti za sudjelovanjem u visokom obrazovanju poput svojih vršnjaka bez invaliditeta studentima s invaliditetom često nedostaju potrebni resursi i znanje. Nošenje sa specifičnostima svojeg invaliditeta uz studij često rezultira time da studenti s invaliditetom osjećaju da moraju raditi više od drugih (prema Zorec i sur., 2024).

Istraživanje McNicholl i sur. (2023) pokazalo je da pristup odgovarajućoj asistivnoj tehnologiji ima važnu ulogu, kako iz obrazovne tako i iz psihosocijalne perspektive za studente s invaliditetom. Rezultati ovog istraživanja pokazuju da pristup odgovarajućem AT-u može utjecati na učenje studenata, povećati dobrobit i akademsku učinkovitost i imati pozitivan utjecaj u područjima kompetencije, prilagodljivosti i samopoštovanja.

Sudjelovanje studenata s invaliditetom u istraživanjima provedenim s ciljem stjecanja uvida u kvalitetu usluga i dostupnost AT-a tijekom studija pruža uvid u stvarnu situaciju o tom čimbeniku koji je važan jer doprinosi kvaliteti studiranja. U Hrvatskoj je takvih istraživanja zasad jako malo.

U istraživanju B. Bašić i L. Bilandžić (2023) studenti s mišićnom distrofijom istaknuli su da je procjena za odabir odgovarajućeg AT-a otežana zato što postoji manjak kvalificiranih stručnjaka koji bi olakšali cjelokupan proces osobama kojima je AT potreban. Sudionici ističu kako nerijetko ostaju prepušteni sami sebi i osobnom angažmanu i edukaciji pri odabiru AT-a. Također, kao čimbenike koji onemogućuju nabavu željenog asistivnog uređaja ističu:

• financijske poteškoće
• dugo čekanje na isporuku
• nemogućnost isprobavanja AT-a koja njima odgovara
• uglavnom samostalno informiranje o dostupnom AT-u.

Osobe s invaliditetom u Hrvatskoj imaju pravo na pomagala, među kojima je i asistivna tehnologija (iako se izrijekom ne spominje), i to pravo ostvaruju na temelju Pravilnika o ortopedskim i drugim pomagalima (NN 62/2019). Pravilnik ne uključuje npr. AT za komunikaciju (augmentativnu i alternativnu komunikaciju) kao ni druge oblike AT-a kojima se danas koriste osobe s invaliditetom, pa ih financiraju samostalno ili uz pomoć donacija, stoga je nužna njegova dopuna.

3. Osiguravanje dostupnosti asistivne tehnologije studentima s invaliditetom na nekim hrvatskim visokim učilištima

Na temelju podataka dostupnih na mrežnim stranicama, u okviru nekih visokih učilišta, postoji mogućnost posudbe određene asistivne tehnologije. 

Od oko 69 000 studenata koji studiraju na Sveučilištu u Zagrebu, prema službenim podatcima Sveučilišta u Zagrebu, 435 je studenata s invaliditetom. Sveučilište u Zagrebu osiguralo je AT za potporu u studiranju studentima s oštećenjima vida i studentima sa specifičnim teškoćama u učenju i raspolaže sljedećim uređajima: brajična bilježnica, brajični printer, elektronička povećala, džepni ručni skeneri, govorni kalkulatori, čitači ekrana, govorne jedinice i laptopi. Na temelju iskazanih potreba studenata navedeni uređaji dani su na korištenje Filozofskom fakultetu, Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu i Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.

Ured za studente s invaliditetom u okviru Sveučilišnog savjetovališnog centra Sveučilišta u Rijeci nudi mogućnost korištenja ručnog skenera, stolnog ili ručnog elektroničkog povećala, brajične bilježnice, malog prijenosnog računala s ugrađenom govornom jedinicom i čitačem ekrana...

Za studente s invaliditetom Sveučilište u Zadru osiguralo je asistivnu opremu koja je nabavljena sudjelovanjem Studentskog savjetovališta u dva međunarodna TEMPUS projekta. Dostupna je sljedeća AT: govorna jedinica, džepni ručni skener za unos manje količine teksta, elektroničko ručno povećalo, brajična bilježnica, projektor, digitalni fotoaparat, stroj za uvez, diktafoni.

Ured za studente s invaliditetom Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku nudi mogućnost korištenja sljedeće asistivne tehnologije: računala, elektroničkog povećala/kamere, brajične bilježnice, govorne jedinice, čitača ekrana, ABBY FineReader 10.0 Professional Edition, elektroničkog ručnog povećala, ručnog skenera teksta, reading pena, diktafona, specijaliziranih kalkulatora.

Studenti koji se nisu koristili asistivnom tehnologijom tijekom prethodnog školovanja, a primijetili su tijekom studiranja da bi im bilo potrebno neko pomagalo, mogu se informirati kod koordinatora za studente s invaliditetom na visokom učilištu ili se javiti Uredu za studente s invaliditetom sveučilišta ili visokog učilišta.

Za informacije, savjet, preporuku te potencijalnu procjenu za odgovarajuću asistivnu tehnologiju studenti se mogu javiti u Laboratorij za asistivnu tehnologiju i Laboratorij za potpomognutu komunikaciju Sveučilišta u Zagrebu Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta.

E-Glas d.o.o. za inteligentne računalne sustave i asistivnu tehnologiju, vodeće hrvatsko poduzeće u području asistivne tehnologije, osim distribucije asistivne tehnologije i inoviranja novih tehnologija također pruža i savjete vezane za primjenu asistivne tehnologije. 

4. Literatura

Bašić, B. i Bilandžić, L. (2023) Asistivna tehnologija i kvaliteta života mladih s mišićnom distrofijom. Rad nagrađen Rektorovom nagradom Sveučilišta u Zagrebu u ak. godini 2022./2023. (mentorica: Pinjatela, R.). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet.

Larsson Ranada, Å. i Lidström, H. (2019). Satisfaction with assistive technology device in relation to the service delivery process-A systematic review. Assistive technology : the official journal of RESNA, 31(2), 82–97. 

McNicholl, A., Casey, H., Desmond, D. i Gallagher, P. (2021). The impact of assistive technology use for students with disabilities in higher education: a systematic review. Disability and rehabilitation. Assistive technology, 16(2), 130–143. 

McNicholl, A., Desmond, D. i Gallagher, P. (2023). Assistive technologies, educational engagement and psychosocial outcomes among students with disabilities in higher education. Disability and rehabilitation. Assistive technology, 18(1), 50–58. 

Pravilnik o ortopedskim i drugim pomagalima (NN 62/2019).

Studensko savjetovalište Sveučilišta u Zadru (nepoznat datum) 

Ured za studente s invaliditetom Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (nepoznat datum).

Ured za studente s invaliditetom Sveučilišta u Rijeci (nepoznat datum) 

Ured za studente s invaliditetom Sveučilišta u Zagrebu (nepoznat datum). 

WHO (2022). Global report on assistive technology.

WHO Regional Office for Europe (2021). Prevalence of coverage of assistive technology in the WHO European Region: a scoping review. Ur. Abdi, S., Spann, A., Laplante-Lévesque, A., Mishra, S., de Witte, L.

Zakon o potvrđivanju Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i Fakultativnog protokola uz Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom. Narodne novine, 6/2007, 3/2008, 5/2008.

Zorec, K., McNicholl, A., Desmond, D., Boland, T., O’Connor, A. i Gallagher, P. (2025). Fostering technology-inclusive transitions in Irish higher education for students with disabilities. Higher Education Research & Development, 1–15.