Video - Otvorena znanost i vidljivost znanstvenika - razgovor sa stručnjacima

Intervjuirane osobe: dr. Sc. Aleksandra Pikić Jugović, Iva Melinščak Zlodi Otvorena znanost više nije novi trend, već je to europski i hrvatski standard znanstvenog djelovanja. Iza tog pojma stoji niz konkretnih praksi i alata kojima se znanstvenici mogu koristiti za povećanje vidljivosti, transparentnosti i dostupnosti svojeg rada. U ovom videu ćemo istražiti što o toj temi kažu stručnjaci koji se već dugi niz godina bave ovim područjem, ali i razvijaju te sustave. No, prije nego što porazgovaramo sa stručnjacima iz informacijskih sustava znanosti i visokoškolskih knjižnica, objasnimo i osnovne alate. U Hrvatskoj se sustavno razvijaju alati koji omogućuju povezivanje znanstvenika, radova i institucija u digitalnom prostoru. Tu govorimo o ORCID-u, CroRIS-u i Dabru. ORCID vas identificira globalno, CroRIS vodi evidenciju vaših publikacija, a Dabar omogućuje njihovu dostupnost javnosti. Ti su sustavi međusobno sinkronizirani i u kontekstu vrednovanja znanstvenih aktivnosti te su sve češće uvjet za financiranje, napredovanje i sudjelovanje u međunarodnim projektima. P: Koje su prednosti vođenja osobnog bibliografskog profila u CroRIS-u? O (APJ): Prednosti CroRIS-a je to što na jednom mjestu možete evidentirati sve podatke svih znanstvenih aktivnosti. CroRIS osigurava identifikaciju i vidljivost hrvatskih znanstvenica i znanstvenika i pored toga također i provjerava povezanost rezultata znanstvenog rada. P: Na koji se način CroRIS koristi u evaluaciji znanstvenog rada? O (APJ): Temeljem podataka koji su uneseni u CroRIS generiraju se izvještaji potrebni za procese reakreditacije visokih učilišta. Osim toga, u pripremi su i za reakreditacije znanstvenih instituta, a osim toga, ažurirani profili u CroRIS-u propisani su za napredovanje znanstvenika i znanstvenica u sustavu znanosti. P: Kako funkcionira razmjena podataka između sustava CroRIS i Dabar, ORCID…? O (APJ): Razmjena podataka između CroRIS-a i Dabra odvija se putem rest-upi arhitekture i putem trajnog identifikatora pomoću kojeg se mogu preuzimati zapisi iz Dabra u CroRIS. CroRIS ne nudi mogućnost razmjene sa ORCID-om, ali se može evidentirati na profilu. P: Što biste preporučili znanstvenicima koji još ne koriste CroRIS aktivno? O (APJ): Preporučila bi im da još danas se registriraju ili prijave u CroRIS i započnu unos i ažuriranje vlastitih podataka. Time će pojačati svoju vidljivost i omogućiti si povezanost sa domaćim i stranim članovima znanstvene zajednice kako bi se okupili oko zajedničke istraživačke teme. P: Što je Dabar i zašto je važan za otvorenu znanost u Hrvatskoj? O (IMZ): Dabar je hrvatska mreža otvorenih repozitorija koja je nastala prvenstveno zato da bi se svim ustanovama u sustavu znanosti i visokog obrazovanja omogućilo da zasnuju vlastite institucijske repozitorije na što lakši način i da pohranjuju radove koji nastaju na tim ustanovama, po mogućnosti u otvorenom pristupu. P: Koje se vrste radova mogu pohraniti u repozitorij? O (IMZ): U repozitorij je moguće tehnički pohraniti bilo koju vrstu rada, međutim vlasnik repozitorija odlučuje o tome što zapravo želi pohranjivati i moguće je pohranjivati od studentskih radova, docentskih radova do naravno znanstvenih radova, radova u časopisima, knjigama i sl., predavanja i svih, naravno svih formata zvučnih, tekstualnih ili slikovnih. P: Kako znanstvenik zna koju verziju smije objaviti – preprint, postprint…? O (IMZ): Uobičajena je situacija takva da znanstvenik uvijek smije pohraniti preprint verziju i najčešće smije pohraniti postprint verziju, to jest onu verziju koja je uređena nakon recenzije, ali nije još grafički prelomljena, vrlo često uz vremenski embargo. Ali točnu informaciju o tome znanstvenik, odnosno autor, može pronaći ili u svom ugovoru koji je potpisao s izdavačem ili na stranicama izdavača ili u jednom alatu koji se zove Open Policy Finder. P: Što znači kada se rad nalazi i u časopisu i u repozitoriju? O (IMZ): U idealnoj situaciji rad će u časopisu biti objavljen u otvorenom pristupu, bilo tako da znanstvenik plati za otvoreni pristup ili u najboljem slučaju tako da objavi u dijamantnom otvorenom časopisu. Međutim, ako je rad u zatvorenom pristupu, onda je vrlo važno kroz repozitorij omogućiti otvoreni pristup. Čak i kad je rad objavljen originalno u otvorenom pristupu u časopisu, opet je za ustanove važno da u svom repozitoriju okupe sve ono što predstavlja produkciju te znanstvene ustanove i zato je uvijek važno jednu kopiju spremiti i u repozitorij. P: Zašto je važno da svaki znanstvenik ima ORCID identifikator? O (IMZ): ORCID ima dvojaku funkciju. S jedne strane, on je identifikator i omogućuje na međunarodnoj razini da se prepozna ako se radi o istom autoru koji objavljuje pod različitim varijantama imena ili da se radi o različitim autorima koji imaju isto ime i prezime. S druge strane, ORCID služi i za izradu znanstvenog profila koji opet ima međunarodnu vidljivost i prepoznatljivost i zato je dobro da svaki znanstvenik uloži u trud ne samo u otvaranje ORCID identifikatora, nego i u uređivanje profila. P: Na što trebaju paziti prilikom unosa podataka u ORCID profil? O (IMZ): Kod započinjanja ORCID profila vrlo je važno povezati ga sa svojom znanstvenom ustanovom, odnosno upisati ispravnu e-mail adresu koja će povezati autora sa ustanovom na kojoj trenutno radi i aktivan je. Osim toga je važno što detaljnije opisati sve svoje aktivnosti i odrediti im vidljivost. Dakle, za svaku informaciju koja se unese, moguće je odrediti hoće li biti svima vidljiva ili sakrivena, a zatim je važno u taj profil povući i prikazati što više svojih znanstvenih radova, aktivnosti i sl. i naravno deduplicirati ih i urediti. P: Kako povezati ORCID s drugim sustavima kao što su CROSBI, WoS, Scopus? O (IMZ): Povezivanje ORCID-a sa CROSBI-jem ili CroRIS-om trenutno funkcionira isključivo tako da se u CroRIS profil može upisati ORCID identifikator i isto tako da se u ORCID profil može upisati i CroRIS identifikator. S druge strane, sa sustavima poput WoS-a i Scopusa moguća je i funkcionalna integracija, što znači da je moguće povlačiti zapise o radovima iz recimo Scopusa i WoS-a u ORCID profil ili obratno u recimo WoS profil upisati CroRIS identifikator i na taj način opet povući neke informacije koje će se prikazivati kroz Web of Science ili Scopus. P: Koliko se koristi u Hrvatskoj i što još treba poboljšati? Zahvaljujući prvenstveno tome što Hrčak stimulira korištenje ORCID identifikatora u hrvatskim znanstvenim časopisima, ORCID se koristi u prilično velikoj mjeri, međutim ono što bi se moglo poboljšati jest da prvo zaista svi znanstvenici urede svoje ORCID profile, a drugo da ustanove počnu u većoj mjeri koristiti registre ORCID identifikatora kako bi pratile znanstvenu produkciju svojih znanstvenika. Također, bilo bi važno ne koristiti samo ORCID identifikator, nego uvijek i identifikatore na ostalim razinama, znači i za radove poput DOI oznake ili identifikatore na razini ustanove ili financijera znanstvenih istraživanja kao što je ROI. I povezivanje i praćenje svih tih identifikatora pomoglo bi u praćenju znanstvene produkcije na našim ustanovama. Alati kao što su ORCID, CroRIS i Dabar postoje kako bi vam pomogli da vaš rad postane dostupniji i prepoznat u znanstvenoj zajednici. No, važno je imati na umu da je te alate potrebno redovito ažurirati. Za početak, krenite od otvaranja barem jednog profila i uređivanja svojih podataka. Na taj ste način napravili prvi korak na svom putu prema otvorenoj znanosti.