Videolekcija: Što su otvoreni znanstveni i istraživački podatci?

Dobro došli! U ovoj videolekciji istražit ćemo ključnu ulogu strateškog planiranja u uspješnom uvođenju koncepta otvorenog obrazovanja i otvorene znanosti u visokoškolsku ustanovu. Bez jasnog plana i promišljenog pristupa, potencijal koncepta otvorenog obrazovanja i otvorene znanosti neće biti ostvaren. U okviru ove teme istražit će se važne politike, strategije, smjernice za uvođenje koncepta otvorenog obrazovanja i otvorene znanosti na međunarodnoj i nacionalnoj razini. Strateškim planiranjem, korak po korak, otključavamo puni potencijal otvorenog obrazovanja i znanosti, gradeći temelje za pravednije, inovativnije i naprednije društvo. Zašto je strateško planiranje toliko važno kada govorimo o otvorenom obrazovanju i znanosti? Strateško planiranje omogućava jasno definiranje vizije i ciljeva na nacionalnoj razini kao i na razini visokog učilišta. Što točno želimo postići uvođenjem otvorenosti? Želimo li povećati dostupnost obrazovanja, ubrzati znanstveni napredak, potaknuti inovacije ili smanjiti troškove? Jasno definirani ciljevi usmjeravaju sve daljnje korake. Strateško planiranje uvođenja otvorenosti počinje definiranjem jasne vizije budućnosti i misije za njezino ostvarenje. Vizija razvoja otvorene znanosti i obrazovanja vezana je za budućnost u kojoj je znanje globalno dostupno i obrazovanje jednako kvalitetno za sve, potičući inovacije i suradnju. Misija je aktivno promicati transparentnost, dijeljenje i ponovnu upotrebu znanstvenih rezultata i obrazovnih resursa konkretnim strategijama i podrškom svim dionicima. Na temelju vizije i misije postavljaju se konkretni, mjerljivi, ostvarivi, relevantni i vremenski određeni (SMART) ciljevi. Ti nam ciljevi govore što točno želimo postići uvođenjem otvorenosti, bilo da je riječ o povećanju broja otvorenih obrazovnih resursa, poboljšanju vidljivosti znanstvenih radova ili poticanju suradnje u istraživanjima. Kako bismo ostvarili te ciljeve, definiramo konkretne aktivnosti, korake i projekte koje ćemo poduzeti. To može uključivati razvoj repozitorija, organiziranje radionica, izradu politika otvorenog pristupa ili poticanje nastavnika na kreiranje otvorenih obrazovnih sadržaja. Ključno je učinkovito alocirati resurse (financijske, ljudske, tehničke) kako bi se realizirale te aktivnosti. Da bismo znali jesmo li na pravom putu prema ostvarenju ciljeva, moramo definirati jasne indikatore uspjeha za otvorenu znanost i obrazovanje. Ti indikatori mogu biti kvantitativni, kao što su broj objavljenih radova u otvorenom pristupu, broj kreiranih otvorenih obrazovnih sadržaja, broj sudionika u radionicama ili kvalitativni, poput percepcije nastavnika i studenata o otvorenosti, razina suradnje u istraživanjima i drugi. Na posljetku, strateško planiranje uključuje mehanizme evaluacije i praćenja napretka. Redovito praćenje indikatora omogućuje nam da procijenimo učinkovitost implementiranih politika i strategija te da na temelju tih saznanja prilagođavamo buduće korake. Bez jasne vizije, misije, ciljeva, konkretnih aktivnosti i mjerljivih indikatora, uvođenje otvorenosti može biti stihijsko i neučinkovito. Strateški pristup osigurava da naši napori budu usmjereni, svrhoviti i da vode prema željenoj transformaciji. Strateško planiranje osigurava usklađenost napora na svim razinama. Nacionalne politike trebaju stvoriti okvir i poticaje za sveučilišta i fakultete, dok sveučilišne strategije trebaju konkretizirati te politike i prilagoditi ih vlastitim specifičnostima. Fakultetske razine zatim implementiraju te strategije u svoje nastavne i istraživačke prakse. Pogledajmo sada neke primjere politika, strategija i smjernica koje mogu biti dio strateškog plana za otvoreno obrazovanje i znanost. U definiranju politike otvorene znanosti sveučilišta trebaju polaziti od politike i načela Europske unije, kao što su Politike otvorene znanosti Europske unije, Zaključak Vijeća Europske unije o visokokvalitetnom, transparentnom, otvorenom, pouzdanom i jednakopravnom znanstvenom izdavaštvu iz 2023. i Zaključak Vijeća Europske unije o procjeni istraživanja i implementaciji otvorene znanosti iz 2022. Također, vrlo su važne preporuke međunarodnih organizacija, poput UNESCO-a pod nazivom Preporuke UNESCO-a o otvorenoj znanosti iz 2021. Ujedno, hrvatski Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti iz 2022. prepoznaje otvorenu znanost kao jedno od osnovnih načela znanstvene i umjetničke djelatnosti hrvatskih visokih učilišta, čime se osigurava usklađenost s europskim i međunarodnim standardima te nacionalnim zakonodavstvom. Na temelju svega navedenog, možemo zaključiti da je za svako visoko učilište iznimno važno imati vlastitu politiku otvorenog obrazovanja i znanosti, usklađenu s europskim i nacionalnim smjernicama. Promišljenim strateškim pristupom, visoka učilišta mogu u potpunosti iskoristiti potencijal otvorenosti za unapređenje kvalitete obrazovanja, jačanje znanstvene izvrsnosti i doprinos društvu u cjelini.