Videolekcija: Kako se koristiti otvorenim obrazovnim sadržajima u dizajniranju obrazovnih materijala?

Dobro došli u videolekciju posvećenu otvorenim obrazovnim sadržajima. Po završetku ove videolekcije, polaznici će moći: • definirati otvorene obrazovne sadržaje i objasniti njihovu svrhu u obrazovanju • prepoznati ključne prednosti otvorenih obrazovnih sadržaja za unapređenje kvalitete, dostupnosti i inovativnosti nastave • analizirati kako se prednosti otvorenih obrazovnih sadržaja mogu iskoristiti za učinkovitije dizajniranje obrazovnih materijala. U današnjem dinamičnom obrazovnom okruženju, pronalaženje kvalitetnih, pristupačnih i prilagodljivih materijala ključno je za uspjeh nastave i učenja. Otvoreni obrazovni sadržaji nude upravo to, bogatstvo resursa koji mogu transformirati vaš pristup poučavanju i dizajnu obrazovnih materijala. Istražimo zajedno ovaj važan koncept. Prema UNESCO-ovoj definiciji, otvoreni obrazovni sadržaji su materijali za učenje, poučavanje i istraživanje, kao i svi drugi obrazovni materijali koji su javno dostupni uz otvorenu licenciju koja omogućava besplatan pristup tim materijalima, njihovo korištenje, adaptaciju i redistribuciju. Licencija omogućava besplatan pristup, korištenje, adaptaciju i redistribuciju tih materijala. Dakle, otvoreni obrazovni sadržaji nisu samo besplatni, već vam se dopušta da ih prilagodite svojim potrebama i podijelite s drugima. Otvoreni obrazovni sadržaji nose golem potencijal za unapređenje obrazovanja na više razina. Oni potiču inovativnost jer nastavnici i studenti mogu graditi na postojećim materijalima i stvarati nove, relevantnije resurse. Nadalje, otvoreni obrazovni sadržaji potiču suradnju i zajedničko stvaranje obrazovnih sadržaja čime se obogaćuje proces učenja i poučavanja. S ekonomskog stajališta, otvoreni obrazovni sadržaji mogu povećati učinak investiranja u obrazovanje i smanjiti troškove, kako za obrazovne institucije, tako i za same studente. Prijelomnica u postupanju prema otvorenosti bila je Pariška deklaracija UNESCO-a, donesena 2012. godine, u okviru koje su se pozvale Vlade da učine javno dostupnim otvorene obrazovne sadržaje koji su javno financirani. Dijeljenje ovih obrazovnih materijala može znatno utjecati na unapređenje kvalitete i dostupnost obrazovanja putem nacionalnih obrazovnih sustava, čineći otvorene obrazovne sadržaje dostupnima svim sudionicima u obrazovanju. Stavljanje obrazovnih sadržaja u javni pristup pridonosi unapređenju kvalitete tih sadržaja, a samim time i ugledu, prepoznatljivosti i konkurentnosti pojedinaca i ustanova koje stoje iza takvih sadržaja. Osim toga, dostupni otvoreni obrazovni sadržaj omogućuju unapređenje vlastitih obrazovnih programa i procesa tako što se ti sadržaji mogu dopunjavati i unaprijediti. Na osnovu tih mogućnosti mogu se doraditi ili izraditi novi obrazovni programi, sustavi ili metode, preuzimajući i iskustva i rezultate drugih. Često se u kontekstu otvorenog obrazovanja spominju i masovni otvoreni online tečajevi, poznatiji kao MOOC-ovi. Iako su oba koncepta povezana s otvorenošću i reformom obrazovanja, važno je razumjeti njihovu razliku. Većina MOOC-ova nudi besplatno pohađanje tečaja, ali često ne dopuštaju preuzimanje, korištenje ili doradu nastavnih materijala. Za razliku od toga, pravi otvoreni obrazovni sadržaji uvijek su popraćeni otvorenom licencijom koja to izričito dopušta. Dakle, iako su MOOC-ovi vrijedan resurs, ne mogu se svi smatrati otvorenim obrazovnim sadržajima u punom smislu te riječi. Primjeri otvorenih obrazovnih sadržaja mogu biti: cijeli tečajevi i kolegiji moduli, cjeline, lekcije udžbenici, zbirke, članci prezentacije slike, video i audiozapisi animacije kvizovi, testovi i zadatci svi ostali materijali za učenje. Otvorene obrazovne sadržaje možete pronaći ili objaviti u institucijskom repozitoriju, u nekim od specijaliziranih globalnih repozitorija otvorenih obrazovnih sadržaja, kao što su OER Commons ili Dabar. Kako definirati prava korištenja prilikom objave otvorenih obrazovnih sadržaja? Preko sustava licencija Creative Commons (CC) koji omogućava definiranje prava korištenja kod objave otvorenih obrazovnih sadržaja. Za otvorene obrazovne sadržaje koriste se sljedeće CC licencije: Licencija imenovanje zahtijeva da se uvijek navede izvorno autorstvo. Licencija imenovanje / dijeli pod istim uvjetima dopušta izmjene i komercijalnu upotrebu uz obvezno navođenje autora i dijeljenje izvedenih djela pod istom ili sličnom licencijom. Licencija imenovanje / nekomercijalno dopušta korištenje, dijeljenje i izmjene samo u nekomercijalne svrhe uz obvezno navođenje autora. A licencija imenovanje / nekomercijalno / dijeli pod istim uvjetima omogućuju nekomercijalne izmjene i dijeljenje uz navođenje autora i dijeljenje novih djela pod istom nekomercijalnom licencijom. U Hrvatskoj važnu ulogu u pohrani i promociji otvorenih obrazovnih sadržaja ima repozitorij Dabar ‒ Digitalni akademski arhivi i repozitoriji. Dabar je nacionalni sustav u kojem visokoškolske institucije i njihovi zaposlenici pohranjuju digitalne sadržaje nastale kao rezultat njihova rada, uključujući i otvorene obrazovne sadržaje. Dabar je izvrstan primjer strategije otvorenosti jer je izgrađen na softveru otvorenog koda, a istovremeno pridonosi vidljivosti i dohvatljivosti obrazovnih materijala proizvedenih u našem visokom obrazovanju. Pretraživanjem Dabra možete pronaći mnoštvo kvalitetnih otvorenih obrazovnih sadržaja za svoju nastavu. P: Objasnite ulogu Dabra i njegova doprinosa otvorenom obrazovanju u Hrvatskoj. O (DC): Dabar je nacionalna infrastruktura za digitalne repozitorije koja je ustanova iz sustava znanosti i visokog obrazovanja, omogućava pohranu i otvorenu objavu rezultata rada djelatnika i studenata. U repozitorijima je moguće objaviti istraživačke podatke, obrazovne sadržaje, završne radove studenata, znanstvene i stručne radove djelatnika i razne druge digitalne objekte. Kad govorimo o obrazovnim sadržajima, kroz repozitorij mogu se objaviti skripte, ispiti, demonstracije, snimke i razni drugi obrazovni materijali. Kroz repozitorije Dabar omogućava da oni sadržaji koji su zatvoreni na računalima nastavnika postanu otvoreno dostupni i vidljiviji, kako studentima, tako i drugim nastavnicima i široj javnosti. Prednosti otvorenih obrazovnih sadržaja brojne su i važne, posebno za studente kojima se olakšava pristup materijalima i smanjuju troškovi. Za nastavnike kojima se otvara prostor za suradnju i razmjenu ideja, te za obrazovne institucije koje mogu razvijati kvalitetne sadržaje i povećavati svoju vidljivost. Međutim, postoje i izazovi. Ponekad kvaliteta otvorenih sadržaja može varirati, a nastavnici možda nisu dovoljno informirani o prednostima i načinima objava otvorenih obrazovnih sadržaja. Također, digitalizacija obrazovnih materijala postavlja pitanja vezana za sigurnu pohranu i dugoročnu dostupnost. P: Objasnite važnost digitalnih obrazovnih sadržaja i njihove otvorenosti te se osvrnite na projekte CARNET-a u okviru kojih su razvijani DOS-ovi i drugo. O (LJČ): Kako bi integrirao suvremene nastavne metode učenja i poučavanja, CARNET je razvio digitalne obrazovne sadržaje u okviru programa e-škole. Razvijeno je 98 digitalnih obrazovnih sadržaja za 22 nastavna predmeta na čijim kurikulumima su digitalni obrazovni sadržaji i temeljeni, za raspon od 5. razreda osnovne škole do 4. razreda opće gimnazije. Sadržaji su otvoreno dostupni, objavljeni pod Creative Commons licencom i time se omogućuje transparentno dijeljenje i samo mijenjanje sadržaja ukoliko nastavnici žele. Ono što je zanimljivo da su oni interaktivni, multimedijalni, inkluzivni, recenzirani, pouzdani. Sve te karakteristike su omogućile da se uspješno digitalni obrazovni sadržaji integriraju u nastavni proces. P: Objasnite ulogu Centra za e-učenje i njegove povezanosti s otvorenim obrazovanjem. O (SKS): Centar za učenje Srca u svojem dugogodišnjem djelovanju radi na tome da se implementira e-učenje u sustavu visokog obrazovanja. Jedna od aktivnosti u okviru Centra za učenje je promocija otvorenog obrazovanja kao takvog. Transparentnost, omogućavanje konkurentnosti, podizanje kvalitete, dijeljenje različitih sadržaja u cilju unapređenja, dorade, prerade, izrade novih sadržaja i davanje na dijeljenje u društvu, mislim da je to nešto što je cilj svake akademske zajednice i Centar za učenje u Srcu se angažira u tom smjeru. Svi nastavni materijali, odnosno svi materijali koji se proizvedu u okviru obrazovnih aktivnosti, bilo da su to priručnici, sami tečajevi, neke upute ili slično, se izdaju u otvorenom pristupu, odnosno sadržaju Creative Commons licencu, a isto tako Centar za učenje Srca aktivno radi na promociji i diseminaciji informacija o važnosti otvorenog obrazovanja kao takvog, pristupačnost svima, i isto tako uz to se veže i inkluzivnost. Tako da mislim da budućnost obrazovanja je izuzetno povezana uz otvoreno obrazovanje i Centar za učenje Srca se tu nastoje aktivno angažirati. Sada kada razumijemo što su otvoreni obrazovni sadržaji i njihovu važnost, pogledajmo konkretne načine na koji ih možete integrirati u dizajn svoje nastave i obrazovnih materijala. Otvoreni obrazovni sadržaji dolaze u različitim formatima, pružajući vam fleksibilnost u kreiranju angažiranog i učinkovitog okruženja za učenje. Prvi primjer. Obogaćivanje predavanja videomaterijalima. Umjesto da sami kreirate sve videomaterijale, možete potražiti postojeće visokokvalitetne videozapise na platformama kao što su Khan Academy ili YouTube, pod uvjetom da imaju licenciju Creative Commons koja dopušta njihovo korištenje i ugradnju u vaše materijale ili sustav za upravljanje učenjem (LMS). Drugi primjer. Korištenje interaktivnih simulacija. Otvoreni repozitoriji često nude interaktivne simulacije iz različitih područja, poput znanosti ili matematike. Ove simulacije omogućuju studentima da aktivno istražuju koncepte, eksperimentiraju i uče uz praktično iskustvo. Možete ih ugraditi u svoje online materijale ili se koristiti njima kao dio vježbe na nastavi. Treći primjer. Integracija otvorenih kvizova i testova. Pronađite postojeće kvizove i testove s otvorenim licencijama kojima se možete koristiti za formativno ili sumativno vrednovanje znanja. Ove materijale često možete prilagoditi ili rabiti kao inspiraciju za kreiranje vlastitih pitanja. Četvrti primjer. Zajednička izrada materijala sa studentima. Ohrabrite studente da sami pronalaze, koriste i čak kreiraju otvorene obrazovne sadržaje kao dio svojih projekata ili zadataka. Ovaj pristup ne samo da razvija njihove digitalne vještine, već ih i aktivno uključuje u proces učenja. Prilikom korištenja otvorenih obrazovnih sadržaja važno je obratiti pažnju na nekoliko ključnih stvari. Uvijek provjerite vrstu licencije kako biste bili sigurni da imate pravo koristiti i prilagođavati materijal na željeni način. Ne ustručavajte se prilagoditi otvorene obrazovne sadržaje svojim specifičnim potrebama i kontekstu nastave. I naravno, uvijek pravilno citirajte izvor kako biste poštovali autore i njihova prava. Otvoreni obrazovni sadržaji jesu moćan alat za unapređenje kvalitete, dostupnosti i inovativnosti u obrazovanju. Razumijevanjem njihovih prednosti možemo učinkovitije dizajnirati nastavu i obrazovne materijale. Pozivamo vas da istražite svijet otvorenih obrazovnih sadržaja, pronađete resurse koji odgovaraju vašim potrebama i razmislite o doprinosu vlastitih materijala u konceptu otvorenosti. Hvala vam na pozornosti.