Videolekcija: Koje su temeljni koncepti i prednosti otvorene znanosti?

Intervjuirane osobe: "prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep/Sveučilište u Zagrebu Fakultet organizacije i informatike, Ivan Marić//Sveučilište u Zagrebu SRCE" Dobro došli! U ovoj videolekciji posvetit ćemo se temeljnim konceptima i prednostima otvorene znanosti. Zajedno ćemo istražiti što podrazumijevamo pod pojmom otvorene znanosti s posebnim naglaskom na otvorene istraživačke podatke. Razmotrit ćemo brojne koristi koje otvorena znanost donosi, kako samim istraživačima i znanstvenoj zajednici, tako i društvu u cjelini. Osim toga, osvrnut ćemo se na važnost politika otvorene znanosti na razini visokih učilišta, kao i na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Na kraju, upoznat ćemo vas s ključnom inicijativom u Hrvatskoj koja aktivno pridonosi ostvarenju ciljeva otvorene znanosti, Hrvatskim znanstvenim oblakom. Otvorena znanost je pristup znanosti koji teži transparentnosti i otvorenosti cjelokupnog istraživačkog procesa, potičući sudjelovanje i suradnju svih zainteresiranih. To uključuje slobodno dijeljenje i dostupnost istraživačkih rezultata, metoda, podataka i publikacija, uz uvjete koji omogućuju njihovu ponovnu upotrebu, dijeljenje, provjeru i ponavljanje. Obuhvaćajući sve znanstvene discipline i aspekte prakse, temelji se na otvorenim podatcima, infrastrukturama, komunikaciji, znanstvenoj čestitosti, transparentnom vrednovanju te otvorenom dijalogu sa širom zajednicom. Otvorena znanost znatno pridonosi visokim učilištima, akademskoj zajednici i društvu u cjelini na više načina: olakšava pristup postojećem znanju i potiče stvaranje novog, povećava vidljivost i utjecaj istraživačkih rezultata, potiče njihovu primjenu u različitim sferama, jača integritet istraživanja i povjerenje u znanost, naglašava važnost suradnje i uključenost svih dionika u znanstveni proces te osigurava ravnopravan pristup znanju i inkluzivnost u njegovu stvaranju. P: Zašto ste pokrenuli inicijativu izrade Politike otvorene znanosti Sveučilišta u Zagrebu i zašto je ona važna? O (NBR): Politika otvorene znanosti je izuzetno važna kao strateški dokument, posebice za najveće sveučilište u Republici Hrvatskoj, Sveučilište u Zagrebu, s obzirom na to da smatramo da je otvorena znanost kao i otvoreno obrazovanje visoki prioritet Sveučilišta u Zagrebu. P: Koje prednosti donosi otvorena znanost? O (NBR): Otvorena znanost, kao i otvoreno obrazovanje, omogućava dijeljenje znanstveno-istraživačkih rezultata, povećava transparentnost znanstvenih istraživanja i isto tako i pouzdanost, a samim time i daje određeni društveni doprinos. Također, može utjecati na bolje umrežavanje i suradnju u znanstvenoj zajednici. P: Koji su ciljevi Sveučilišta u Zagrebu vezani za otvorenu znanost i otvorenost istraživačkih rezultata, a koji su definirani u politici otvorene znanosti? O (NBR): Prije svega, dostupnost znanstveno-istraživačkih rezultata i publikacija koje su realizirane na Sveučilištu u Zagrebu od stane nastavnika, istraživača, studentica i studenata. Zatim jedan od ciljeva je učiniti to znanje i rezultate transparentnim, povećati transparentnost i pouzdanost nastavnih istraživanja, omogućiti umrežavanje, suradnju, povećati odjek naših znanstvenih publikacija, a u konačnici i dati društveni doprinos i otvoriti rezultate u okviru naše znanosti, ali isto tako, naravno, i otvorene obrazovne sadržaje široj javnosti. P: Koje su obveze sastavnica sveučilišta i njihovih zaposlenika vezane za upis radova u otvoreni sustav CroRIS CROSBI? O (NBR): Obveza naših nastavnika, istraživača, osoblja, studentica i studenata je da prilikom publiciranja određenih znanstveno-istraživačkih rezultata dužni su praktički upisati svoje publikacije u informacijski sustav znanosti. P: Možete li nam objasniti inicijativu COARA – Coalition for Advancing Research Assessment? O (NBR): COARA je međunarodna inicijativa, Sveučilište u Zagrebu je potpisnik te inicijative, a ta međunarodna inicijativa nastoji praktički na neki način promijeniti validiranje znanstvenih postignuća i znanstvenog doprinosa na taj način da se kvantitativna metrika nastoji zamijeniti ili nadopuniti kvalitativnom metrikom. Otvoreni istraživački podatci transformiraju način na koji znanost funkcionira, omogućujući širu diseminaciju nalaza, veću učinkovitost istraživanja i jačanje povjerenja javnosti u znanstveni proces. U Hrvatskoj inicijativa Hrvatski znanstveni oblak, HR-ZOO, stoji u prvom planu ove transformacije. Kao nacionalna e-infrastruktura, HR-ZOO je izgrađen kako bi omogućio hrvatskim istraživačima da svoja istraživanja, uključujući dragocjene podatke, učine otvorenima, dostupnima, interpretabilnima i ponovno iskoristivima sukladno fair načelima. Na taj način HR-ZOO ne samo da olakšava primjenu načela otvorene znanosti, već i osigurava da hrvatska znanost aktivno sudjeluje u globalnoj razmjeni znanja. P: Koje ste ključne izazove u hrvatskom znanstvenom prostoru prepoznali kao potrebu za stvaranjem HR-ZOO-a? O (IM): Moderna znanost, znanost 21. stoljeća je prije svega podatkovno intenzivna znanost. Ključni izazovi hrvatske znanosti ne razlikuju se od onih kolega iz Evrope zato što je to znanost koja je multidisciplinarna, interdisciplinarna, podatkovno intenzivna. Zahtijevala je rješavanje ključnih izazova iz perspektive pružatelja digitalnih usluga u obliku novih računalnih spremišnih resursa, brže mrežne povezanosti, osiguravanja mobilnosti kao jednog od ključnih elemenata današnje znanosti. Sve to skupa, svi ti novi trendovi, trendovi 21. stoljeća, postavili su i nove uvjete na izgradnju nacionalne digitalne infrastrukture koju smo realizirali projektom HR-ZOO. P: Možete li nam objasniti ključne komponente i usluge koje HR-ZOO nudi korisnicima? O (IM): Računalna i podatkovna infrastruktura, pojednostavljeno akademski znanstveni oblak ili HR-ZOO kojega je Srce izgradilo i kojim upravlja, dugoročno osigurava znanstvenicima, istraživačima, nastavnicima, studentima, ustanovama iz sustava znanosti i visokog obrazovanja računalne podatkovne resurse. Glavni sastojci akademskog oblaka koji smo izgradili projektom HR-ZOO predstavlja pet modernih podatkovnih centara u četiri hrvatska grada. U Zagrebu dva, u Osijeku, Rijeci i Splitu. Brza mrežna povezanost visokih kapaciteta 100 GB u sekundi. Ista takva povezanost prema preko GÉANT-a, odnosno kroz CARNET preko GÉANT-a sa Europom, što omogućuje povezivanje naših znanstvenika i od našeg obrazovnog sustava u europski obrazovni sustav, ali i europski istraživački prostor. Zatim, to je skupo resursa naprednih racionalnih resursa koji čine osnovu dvije Srce usluge, usluge naprednog računanja i usluge virtualnih podatkovnih centara, odnosno VDC. Tu su, naravno, i neizostavni elementi ljudske podrške, odnosno seta tima vrhunskih stručnjaka koji osiguravaju da nastavnici, studenti i ustanove mogu koristiti sve napredne resurse koje im pruža Srce kroz svoj katalog usluga i pri tom korištenju dobiti svu pomoć u obliku konzultacija, edukacija ili praktičnih savjeta. Zaključno, ova videolekcija omogućila nam je uvid u temeljne koncepte i značajke otvorene znanosti, s posebnim naglaskom na vrijednost otvorenih istraživačkih podataka. Istražili smo brojne prednosti koje otvorena znanost donosi ne samo istraživačima i znanstvenoj zajednici, već društvu u cjelini, potičući brži napredak, veću transparentnost i širu primjenu znanstvenih spoznaja. Također smo naglasili važnost politika otvorene znanosti na različitim razinama u usmjeravanju i poticanju ovih praksi. Upoznali smo se s Hrvatskim znanstvenim oblakom (HR-ZOO) kao ključnom nacionalnom inicijativom koja aktivno radi na ostvarenju ciljeva otvorene znanosti u Hrvatskoj, pružajući neophodnu infrastrukturu i resurse za modernu i otvorenu znanstvenu praksu. Nadamo se da je ovaj pregled bio koristan i da će vas potaknuti na daljnje istraživanje i primjenu načela otvorene znanosti u vašem radu.