Videolekcija: Važnost strateškog planiranja otvorenog obrazovanja i znanosti

VL-13OZ-6 - Što su otvoreni znanstveni i istraživački podaci? Dobro došli! U ovoj videolekciji saznat ćemo što su to otvoreni znanstveni i istraživački podatci. Po završetku ove videolekcije, polaznici će moći: objasniti što su otvoreni znanstveni podatci, metapodatci i otvoreni kod, definirati pojam otvorenog recenziranja i razumjeti njegovu ulogu u znanstvenoj komunikaciji, opisati FAIR načela (Findable, Accessible, Interoperable, Reusable) za istraživačke podatke. Otvoreni znanstveni podatci su istraživački podatci koje drugi istraživači mogu slobodno preuzimati, analizirati, kombinirati s drugim podatcima i koristiti se njima u svojim istraživanjima. Dijeljenje podataka povećava transparentnost istraživanja, omogućuje replikaciju rezultata, potiče nove analize i otkrića te maksimizira povrat ulaganja u istraživanje. Otvoreni znanstveni podatci postaju uistinu korisni kada su popraćeni kvalitetnim otvorenim metapodatcima. Što su metapodatci? Metapodatci su „podatci o podatcima”. Oni opisuju karakteristike, kontekst, kvalitetu i uvjete korištenja samih istraživačkih podataka. Standardizirani i otvoreni metapodatkovni formati osiguravaju da se podatci mogu lako pronaći, razumjeti i citirati, što je ključno za njihovu ponovnu upotrebu i integraciju u šire znanstveno znanje. Što je otvoreni kod? U mnogim znanstvenim disciplinama, softver i algoritmi igraju ključnu ulogu u analizi podataka i modeliranju. Otvoreni kod podrazumijeva da je izvorni kod ovih alata javno dostupan pod otvorenom licencijom. To omogućuje drugim istraživačima da provjere metodologiju, identificiraju potencijalne pogreške, prilagode alate svojim specifičnim potrebama i pridonesu njihovu daljnjem razvoju, čime se znatno unapređuje transparentnost i pouzdanost znanstvenih rezultata. Prednosti otvorenog koda u znanstvenom istraživanju su: transparentnost metodologija, mogućnost provjere i unapređenja alata te olakšana suradnja. Dobar primjer repozitorija otvorenog koda već je spomenuti GitHub. Sveučilišta trebaju poticati pohranu izvornih programskih kodova i drugih rezultata istraživačkog procesa putem institucionalnih repozitorija ili drugih javno dostupnih repozitorija kao što je GitHub. Što je otvoreni postupak recenziranja? Otvoreni postupak recenziranja ključna je praksa otvorene znanosti koja teži većoj transparentnosti i odgovornosti u evaluaciji znanstvenih radova čime pridonosi otvorenosti cjelokupnog znanstvenog procesa. Tradicionalni postupak recenziranja često je anoniman što može dovesti do pristranosti ili manje konstruktivnih komentara. Otvoreno recenziranje uvodi veću transparentnost u ovaj ključni korak znanstvene komunikacije. Postoje različiti modeli otvorenog recenziranja, od otkrivanja identiteta autora i recenzenata do javnog objavljivanja recenzentskih izvještaja. S podatcima treba postupati prema FAIR načelima koji nude niz smjernica za osiguravanje pronalažljivosti, dostupnosti, interoperabilnosti i mogućnosti ponovne uporabe podataka. To, među ostalim, uključuje pristup dokumentaciji potrebnoj za razumijevanje podataka te protokolima, instrumentima i softverskom kodu s pomoću kojih su podatci prikupljeni i pripremljeni za analizu, izradu standardnog metapodatkovnog opisa, dodjeljivanje trajnih identifikatora te korištenje otvorenih licencija kad god je moguće. U slučajevima kada otvorene licencije nisu moguće, podatci i dalje mogu biti FAIR pod uvjetom da su zatvoreni samo koliko je potrebno, najčešće zato da bi se smanjio rizik od nanošenja štete sudionicima istraživanja. Sveučilište i sastavnice trebaju osigurati potporu istraživačima oko upravljanja istraživačkim podatcima tijekom cijelog istraživačkog projekta. Istraživačke podatke istraživači trebaju pohraniti u vjerodostojne disciplinarne ili tematske repozitorije, ako su takvi dostupni, ili u institucijske repozitorije kada to nije slučaj. U oba se slučaja preporučuje dati prednost repozitorijima koji su dio nacionalne infrastrukture. Koncept otvorenog pristupa, koji se primarno odnosi na slobodan pristup znanstvenim publikacijama, usko je povezan s upravljanjem istraživačkim podatcima. Dobro planiranje upravljanja podatcima ključno je za osiguravanje da se podatci prikupljaju, dokumentiraju, pohranjuju i dijele na način koji omogućuje njihov otvoreni pristup. Kako bi se koncept otvorenog pristupa poticao i realizirao, važno je strateško planiranje i alokacija resursa na ciljeve i aktivnosti koje podupiru otvorenu znanost, otvoreno obrazovanje i upravljanje otvorenim podatcima.