Predstavljanje BDP koncepta i alata pregledom videozapisa

Pozdrav, moje je ime Blaženka Divjak. Profesorica sam na Fakultetu organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu i predstavit ću vam koncept i alat za oblikovanje učenja. Dopustite da započnem s nekoliko definicija. Oblikovanje učenja jest metodologija za donošenje informiranih odluka povezanih s osmišljavanjem aktivnosti učenja ‒ aktivnosti koje su, naravno, važne za svaki kolegij ili program osposobljavanja ‒ a koja je pedagoški promišljena, utemeljena i učinkovito upotrebljava relevantne resurse i tehnologije. Možemo reći i da je oblikovanje učenja dokumentirani plan i redoslijed nastavnih praksi koji opisuju niz zadataka učenja, ali i resursa i podrške koju nastavnici razvijaju za studente, pri čemu se obuhvaća pedagoška namjera jedinice učenja. Jedinica učenja može biti kolegij, program osposobljavanja, ali se namjera može povezati i s ishodima učenja na razini cijelog studijskog programa. Općenito, riječ je o primjeni određenog pedagoškog modela za postizanje specifičnog cilja ili ishoda učenja, za određenu skupinu studenata ili drugih polaznika te u određenom kontekstu ili području znanja. Oblikovanje učenja određuje koje aktivnosti i u kojim uvjetima trebaju provoditi nastavnici i polaznici kako bi polaznici ‒ koji su najvažniji ‒ ostvarili predviđene ishode učenja. Oblikovanje učenja zapravo je okvir koji podupire iskustva učenja te bi trebalo odgovoriti na pitanja što, kada, gdje i kako poučavati i, posljedično, kako učiti. Metodologija oblikovanja učenja služi nastavnicima, ali i trenerima, dizajnerima kolegija i drugim obrazovnim stručnjacima. Može se primjenjivati u formalnom obrazovanju, primjerice u visokom obrazovanju, ali i u industriji, jer je u svim tim okruženjima potrebno donositi informirane odluke o učinkovitoj upotrebi resursa za postizanje ishoda učenja. Oblikovanje učenja obično se definira kao pedagoški neutralno, no nama je ovdje važniji pristup usmjeren na polaznika te upotreba tehnologije, a sve utemeljeno na ishodima učenja. Konačno, koristimo se i analitikom učenja radi ciklusa poboljšanja, kako bismo uvodili promjene i opravdali uporabu inovativnih pedagoških pristupa. Naš je cilj stvarati poticajna okruženja za učenje za naše studente ili druge polaznike te zaista unaprijediti ciklus osiguravanja kvalitete. Postoje iskustva koja potvrđuju učinkovitost primjene oblikovanja učenja. Spomenut ću dva primjera. Prvo, primjer Open Universityja u Ujedinjenom Kraljevstvu ‒ referenca je dostupna ‒ gdje je utvrđeno da oblikovanje učenja znatno utječe na aktivnosti učenja, zadovoljstvo polaznika, što je posebno važno, kao i na akademski uspjeh i zadržavanje studenata. Drugo, kada nastavnici unaprijed vizualiziraju dizajn, češće se usmjeravaju na pristupe usmjerene na studente umjesto na tradicionalne obrasce poučavanja. Drugi primjer odnosi se na ovaj projekt u kojem međunarodni tim u više iteracija sukreira i oblikuje ovaj e-tečaj za vas, i to u potpunosti na temelju ishoda učenja. Postoji nekoliko elemenata oblikovanja učenja koje preporučujemo. Prvo, važno je povezati ishode učenja sa sadržajem, strukturom i tempiranjem, kako bi se postiglo konstruktivno poravnanje. Zatim je potrebno odabrati pedagošku strategiju, koju prati slijed nastavnih i obrazovnih aktivnosti, a sama vrsta aktivnosti određena je odabranom strategijom. Tu je i plan vrednovanja na kolegiju ‒ učestalost, rokovi te povratna informacija studentima ‒ zatim suradnja između studenata i nastavnika, što sve utječe na opterećenje studenata, koje također treba planirati. Tehnologija može pružiti znatnu podršku učenju, a s njom je povezan i način izvedbe: nastava može biti uživo, kombinirana, hibridna ili potpuno online. Veličina skupine također je važan čimbenik, a sve se to može analizirati pomoću analitike učenja, čime uvodimo elemente osiguravanja kvalitete već u fazi planiranja. Naravno, jedan je aspekt konceptualni, no drugi je tehnološki. Postoji niz razvijenih alata za oblikovanje učenja, a korisni su ne samo zato što olakšavaju planiranje nego i zato što omogućuju dijeljenje, ponovnu uporabu i sukreiranje ‒ kao u primjeru izrade ovog tečaja. Ovdje preporučujemo koncept i alat za oblikovanje učenja djelomično razvijen i u okviru ovog projekta: Balanced Learning Design Planning (BDP), koji je besplatan i dostupan online. Preporučujem da posjetite BDP i isplanirate, izradite i analizirate ono što imate na umu za svoj kolegij ili program osposobljavanja. BDP se može upotrebljavati na razini kolegija ili studijskog programa, sve je detaljnije opisano u referencama koje su navedene na kraju ove prezentacije, a rad je priložen i tečaju. Posebnu pozornost obratite na vrste nastavnih i obrazovnih aktivnosti: nije se preporučljivo koristiti samo aktivnostima usvajanja, poput čitanja materijala ili slušanja predavanja ‒ kao što trenutačno činite ‒ nego i poticati raspravu među studentima, primjenjivati istraživanje (prikupljanje, proučavanje, analiziranje), vježbanje, izradu artefakata te, na kraju, formativno i sumativno vrednovanje. Od planiranja na papiru do BDP-a ‒ to je ono što preporučujemo, a također preporučujemo da se okušate u radu s tim alatom na adresi learning-design.eu. Ako vam nešto nedostaje ili želite naučiti više, ovdje su dostupne reference, a dio radova priložen je i tečaju. Uživajte u učenju uz koncept i alat za oblikovanje učenja.

Na mrežnoj stranici learning-design.eu možete pronaći više informacija o samom konceptu oblikovanja učenja i o tome kako je alat razvijan. Možete izravno otići i na stranicu za prijavu. Ako još nemate korisnički račun, kliknite na opciju Sign me up pa ćete moći upisati svoje ime, prezime i adresu e-pošte. Nakon toga će vam stići poruka e-pošte s računa Sveučilišta u Zagrebu radi potvrde adrese e-pošte. Kada potvrdite adresu i ponovno otvorite stranicu za prijavu, moći ćete se prijaviti s podatcima koje ste naveli. Nakon prijave vidjet ćete da još niste upisani ni u jedan kolegij, jer još niste započeli rad, ali možete odmah izraditi novi kolegij tako da jednostavno krenete od početka. Primjerice, možete otvoriti kolegij o „online biciklizmu”, opisati čime se kolegij bavi, koliko ECTS bodova nosi, način izvedbe i sl. Alat funkcionira poput čarobnjaka (wizard) koji vas vodi svim potrebnim koracima. Kada to učinite ‒ a ja se, primjerice, prijavim s drugim računom kojim se češće koristim ‒ vidjet ćete da u svom okruženju možete imati velik broj kolegija. Također možete dijeliti sve što ste izradili s kolegama s kojima želite surađivati. Nadam se da vam je ovaj kratki video bio koristan.

Pozdrav svima! Ja sam Barbi Svetec s Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu u Hrvatskoj. Za sve vas koji ste zainteresirani za dizajn učenja i rad u tom području, predstavit ću inovativni koncept Balanced Design Planning, odnosno BDP te pripadajući alat koji je razvio naš fakultet. Riječ je zapravo o rješenju utemeljenom na istraživanju, koje je inovativno, konstruktivno poravnano i modularno, a ponajprije se temelji na ishodima učenja, uzimajući naravno u obzir i pripadajuće opterećenje studenata. Kako biste pristupili alatu, potrebno je unijeti njegovu web-adresu, koja glasi – kao što možete vidjeti u mojem pregledniku – learning-design.eu. Nakon što je upišete, otvorit će vam se početna stranica alata koja sadržava osnovne informacije i ključne elemente vezane za koncept i sam alat. Da biste mogli početi raditi u alatu, trebate se registrirati ili, ako već imate račun, samo se prijaviti. Važno je naglasiti da je pristup alatu besplatan, dakle svatko se njime može koristiti. U gornjem desnom kutu nalazi se gumb za prijavu, a kada ga kliknem vodi me na stranicu za prijavu. Budući da sam već registrirana, samo trebam upisati svoju adresu e-pošte i lozinku. Međutim, oni koji se još nisu registrirali trebaju kliknuti na opciju Don’t have an account yet? Sign up i izraditi BDP račun. Ponovno napominjem, registracija je besplatna. Na stranici za registraciju potrebno je upisati ime, prezime, adresu e-pošte i lozinku. Nakon što to učinite, dobit ćete pristup alatu i moći ćete započeti s radom na svojim kolegijima. Ja se sada neću ponovno registrirati jer već imam račun, pa se vraćam na stranicu za prijavu i prijavljujem se. Nakon prijave, prvo što vidite jest pregled svih vaših kolegija. To uključuje kolegije koje ste sami izradili ili one koje je izradio netko drugi pa vam ih podijelio i pozvao vas na suradnju. Kao što možete vidjeti, već imam otvoren veći broj kolegija, pa ću se spustiti na dno stranice gdje se nalazi gumb za novi kolegij – označen žutim plusom. Kada kliknem na njega otvara se prozor s praznim poljem za novi kolegij. Sada ću vam pokazati kako unijeti osnovne informacije o kolegiju i pritom ću se koristiti primjerom ovog vrlo brzog demonstracijskog kolegija. Najprije ću unijeti naziv kolegija te kratak opis – samo nekoliko rečenica koje objašnjavaju sadržaj kolegija. Slika se može dodati po želji; ja je sada neću dodavati. Zatim unosim broj ECTS bodova. U ovom polju možete odabrati kolikom broju sati rada odgovara jedan ECTS bod; kod mene je postavljeno na 25. Broj studenata postavit ću na 45, no u vašem slučaju to može biti drukčije. Kao način izvođenja biram online, kolegij označavam kao privatni, a status postavljam na opciju u planiranju. Potom spremam. Na popisu svih svojih kolegija sada vidim novi kolegij u planiranju – „Inovativne pedagogije i analitika učenja”. To je kolegij koji sam upravo izradila. Klikom na njegov naziv otvaraju se dodatni detalji o kolegiju. U gornjem dijelu prikazane su informacije koje sam prethodno unijela: naziv kolegija, njegov opis, ECTS bodovi, broj studenata i način izvođenja. Drugi dio odnosi se na ishode učenja. U BDP-u krećemo upravo od ishoda učenja i to je glavna stvar koju uvijek trebamo imati na umu. Sada ću unijeti nekoliko ishoda učenja. Primjerice, prvi ishod može glasiti: „Opisati koncept inovativnih nastavnih pristupa koji potiču angažman studenata i dubinsko učenje.” Moram odabrati razinu, koja je u skladu s revidiranom Bloomovom taksonomijom, pa ovdje biram razinu razumijevanja. U središnjem dijelu potrebno je unijeti težinski udio – on označava relativnu važnost pojedinog ishoda učenja u odnosu na cijeli kolegij. Težinski udjeli mogu se određivati na različite načine, npr. grupnom raspravom ili primjenom metoda višekriterijskog odlučivanja. U konačnici je važno unijeti brojčanu vrijednost. Za ovaj ću ishod unijeti težinski udio 8. Nakon spremanja, alat me vraća na pregled kolegija i novi ishod učenja je vidljiv. Dodajem i drugi ishod klikom na žuti plus. On se odnosi na primjenu „Dizajnirati i provesti obrnuto učenje i učenje utemeljeno na radu u online okruženju, uzimajući u obzir studijski program, područje te potrebe i pozadinu studenata”. Razina je primjena, a težinski udio postavljam na 12. Na popisu sada imam dva ishoda učenja čiji ukupni težinski udjel iznosi 20. To znači da planiranje kolegija još nije završeno – potrebno je dodati sve preostale ishode učenja kako bi ukupni težinski udio iznosio 100. Broj ishoda i njihova raspodjela ovise o vašem kolegiju, no cilj je da njihov zbroj uvijek bude 100, a pojedinačni udjeli odražavaju njihovu relativnu važnost. Na dnu stranice nalazi se i sekcija Course access, u kojoj možete pozvati suradnike. Klikom na poveznicu možete je kopirati i podijeliti s kolegama koji se zatim mogu priključiti i raditi na kolegiju s vama. Ako želite samo podijeliti dizajn, ali ne i omogućiti izmjene, možete upotrijebiti drugu poveznicu – share your design – kojom kolegama dopuštate pregled, ali ne i uređivanje. Nadam se da vam je ovaj uvod bio koristan. Sada znate kako pristupiti alatu, kako otvoriti novi kolegij te kako unijeti osnovne podatke i ishode učenja. Nakon toga možete prijeći na detaljnije planiranje tema, nastavnih jedinica, aktivnosti poučavanja i učenja te svih pripadajućih elemenata – što ću objasniti u sljedećem videu. Hvala vam i želim vam ugodan rad s BDP alatom!

Pozdrav i dobrodošli u ovaj kratki video. Moje je ime Barbi Svetec, radim na Fakultetu organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu i u ovom ću vam videu predstaviti alat Balanced Learning Design Planning (BDP) na praktičnom primjeru već postojećeg kolegija koji je isplaniran u tom alatu. U tu svrhu koristit ćemo se kolegijem Poučavanje poduzetničkih kompetencija, koji zapravo predstavlja nacrt učenja ovog MOOC-a, odnosno masovnog otvorenog online kolegija koji pohađate. Pa krenimo. U prvoj fazi planiranja kolegija u alatu BDP kreće se s osnovnim informacijama o kolegiju. One uključuju ECTS bodove koji izražavaju opterećenje studenata, broj polaznika, način izvođenja, status te javnu dostupnost kolegija – odnosno je li on javan ili ne. Ove se informacije mogu urediti u posebnom prozoru ovdje, gdje također možete unijeti broj ECTS bodova, broj sati koji odgovara jednom ECTS bodu itd. Nakon toga potrebno je unijeti ishode učenja kolegija. Ovdje je već uneseno osam ishoda učenja, a možemo dodati i nove. Dakle, imamo polje za novi ishod učenja i klikom na njega možemo unijeti naziv novog ishoda, njegovu težinu unutar kolegija te njegovu razinu. To sada neću raditi jer su svi ishodi već uneseni. Svaki ishod učenja, kao što vidite, uključuje naziv, razinu – ovdje primjerice imamo „razumijevanje”, ovdje „primjena”, ovdje „analiza” – što odgovara Bloomovim razinama ishoda učenja. Također uključuje težinu, što znači da je svakom ishodu dodijeljena relativna težina na temelju njegove važnosti u sklopu kolegija. Zbroj težina svih ishoda učenja mora iznositi 100, a unutar tog ukupnog broja svaki ishod dobiva svoju relativnu težinu. Nakon definiranja ishoda učenja i njihove težine, prelazimo na fazu planiranja, gdje možemo definirati teme. Kolegij može sadržavati više tema – ovdje ih je nekoliko već dodano – a po potrebi možemo dodati i novu temu klikom na znak plus, unijeti njezino ime i opis. To sada neću raditi jer već imamo definirane teme. Za prikaz detalja koristit ću se primjerom teme Kompetencije, vještine i vrijednosti općenito, koja je povezana s dva ishoda učenja definiranima na početku. Dakle, imali smo osam ishoda učenja, a ideja je alata BDP povezati svaku temu s pripadajućim ishodima učenja koji vrijede na razini cijelog kolegija. Ovdje su prikazana dva ishoda učenja povezana s ovom temom, a za svaki je potrebno ponovno odrediti težinu ‒ odnosno koliki doprinos ta tema ima u ostvarenju pojedinog ishoda učenja. Nakon toga prelazimo na sljedeći korak ‒ podjelu teme na nastavne jedinice. Ovdje imamo dvije jedinice: Poduzetničke kompetencije i Pedagoški pristupi, poučavanje i vrednovanje. Novi modul možemo dodati klikom na žuti plus, unijeti naziv i opis, no to sada neću raditi. Kada podijelimo temu na jedinice ‒ ako je to potrebno, katkad će biti dovoljna samo jedna jedinica ‒ možemo početi raditi na nastavnim i obrazovnim aktivnostima. Njih dodajemo ponovno klikom na žuti plus na desnoj strani. Otvara se prozor u kojem unosimo naziv aktivnosti, njezin opis, odabiremo vrstu učenja. Postoji šest vrsta: usvajanje, rasprava, istraživanje, vježbanje, izrada i vrednovanje. Svaka je vrsta ovdje opisana, s primjerom uporabe, što može pomoći pri odlučivanju. Također unosimo opterećenje studenta izraženo u minutama, što uključuje sve što student mora napraviti, ne samo aktivnosti na nastavi. Zatim biramo način izvođenja: online, uživo ili hibridno; sinkrono ili asinkrono; uz prisutnost nastavnika ili bez nje. Možemo označiti uključuje li aktivnost suradnju, rad u skupinama, povratnu informaciju ili vrednovanje. Sada ću otvoriti već pripremljen primjer aktivnosti Rasprava utemeljena na čitanju, videozapisima i poznatim iskustvima. Ovdje je naveden opis, a kao vrsta učenja odabrana je rasprava. Opterećenje iznosi 90 minuta, jer uključuje pripremu za raspravu i samu raspravu. Aktivnost je online, sinkrona i bez prisutnosti nastavnika. Uključuje suradnju, ne uključuje rad u skupinama, ali kada bi uključivala, ovdje bismo mogli definirati veličinu skupina. Trenutačno je označeno da povratna informacija nije uključena, ali mogli bismo npr. dodati povratnu informaciju vršnjaka. Aktivnost uključuje formativno vrednovanje, ali u drugim aktivnostima ono može biti i sumativno. Aktivnost donosi dva boda vrednovanja, a nositelji vrednovanja su vršnjaci. Na isti način možemo planirati sve ostale aktivnosti u svim temama koje pridonose cjelokupnom kolegiju. Nakon što isplaniramo sve aktivnosti u svim temama, prelazimo na karticu Analiza, gdje možemo steći pregled kolegija iz „ptičje perspektive” te provjeriti je li ono što smo oblikovali doista u skladu s onim što smo željeli postići. Možemo analizirati opterećenje studenata ‒ npr. koliko je aktivnosti povezano s usvajanjem, raspravom, istraživanjem, vježbanjem, izradom ili vrednovanjem. Katkad, primjerice, želite naglasiti učenje utemeljeno na radu, a vidite da nema aktivnosti vezanih za vježbanje ili izradu ‒ što može biti signal da trebate nešto prilagoditi. Također provjeravamo odgovara li broj ECTS bodova opterećenju izraženom u satima. Ovdje smo planirali 2 ECTS boda, a izračun pokazuje da opterećenje odgovara otprilike 2,23 ECTS boda, što je u redu. Možemo detaljno analizirati svaku temu i vidjeti koliko je sati planirano, koje aktivnosti prevladavaju i slaže li se to s planiranim pedagoškim pristupom. S desne strane nalaze se dodatne analize: način izvođenja (online, uživo, hibridno), sinkrono/asinkrono, prisutnost nastavnika, suradnja, povratna informacija, rad u skupinama i vrednovanje. Također možemo usporediti ishode učenja i težine dodijeljene na početku s bodovima vrednovanja. Primjerice, moguće je vidjeti jeste li neki ishod označili vrlo važnim i dodijelili mu veliku težinu, ali zapravo ima vrlo malo bodova vrednovanja, što može biti signal da nešto nije dobro uravnoteženo. Na kraju, u dijelu Vrednovanje i ishodi učenja na horizontalnoj osi prikazani su ishodi s njihovim težinama, a na vertikalnoj teme pa možemo vidjeti kako svaka tema pridonosi ostvarenju pojedinog ishoda. Cilj je da svaki ishod na kraju ima 100 % pokrivenosti. Ako ne, to je znak da trebate dodatno prilagoditi dizajn. I naposljetku, tu je kartica Izvoz, koja daje pregled svega što ste napravili u sklopu kolegija i omogućuje izvoz u PDF ili Excel, primjerice za dodatnu provjeru ili, u našem slučaju, za učitavanje u Moodle. Nadam se da vam je ovo bilo korisno i želim vam puno uspjeha u pripremi vašeg nacrta učenja u alatu BDP!

Pozdrav svima, ovdje je ponovno Barbi Svetec s Fakulteta organizacije i informatike. U ovom kratkom videu predstavit ću najnovija ažuriranja BDP alata. Ovo je svojevrsni dodatak cjelovitom BDP vodiču koji ste već pogledali. Ažuriranje o kojem ću govoriti odnosi se ponajprije na to da sada u BDP alatu možemo birati između jednostavnog (simple) i naprednog (advanced) planiranja. Napredno planiranje donosi dodatne funkcionalnosti, kako u fazi planiranja, tako i u fazi analize. Kako bih vam to prikazala, upotrijebit ću dva kolegija koji se već nalaze na mom BDP računu. Prvi je Relevantne pedagogije i analitika učenja, a drugi je kolegij u nastajanju Matematika. Oba su razvijena u sklopu prethodnog Erasmus+ RAPIDE projekta. Prvi kolegij, Relevantne pedagogije, primjer je kolegija razvijenog upotrebom opcije jednostavnog planiranja. Gdje to možemo vidjeti i što možemo raditi u okviru jednostavnog planiranja? U prvom dijelu, gdje se nalaze podatci o kolegiju i gdje ih možemo urediti, uz oznaku razina planiranja sada možemo birati između jednostavne i napredne opcije. Ako odaberemo naprednu opciju, kasnije ćemo u fazi planiranja i analize imati dodatne funkcionalnosti. No ovaj je kolegij već planiran upotrebom jednostavne opcije i tako ću ga ostaviti, kako bih vam pokazala kako to izgleda. Kada upotrebljavamo jednostavno planiranje, možemo otvoriti bilo koju nastavnu i obrazovnu aktivnost. Kada otvorimo određenu temu, vidimo njezinu povezanost s ishodima učenja koje smo definirali na početku. To je u redu. Međutim, ako otvorimo konkretnu nastavnu aktivnost ‒ primjerice Kviz o FC i WBL-u ‒ vidjet ćemo da nemamo mogućnost povezivanja te konkretne aktivnosti s konkretnim ishodom učenja. Ishodi učenja povezani su samo s temama, dakle na višoj razini. Isto vrijedi i za vrednovanje. Odabrali smo da je ovo aktivnost vrednovanja, odredili da je riječ o formativnom vrednovanju i dodijelili dva boda. Međutim, nemamo mogućnost raspodjele tih bodova među pojedinim ishodima učenja. To se odražava i u fazi analize. U analitičkom dijelu koji se odnosi na ishode učenja vidimo popis ishoda i njihovu težinu, ali ne vidimo usporedbu s bodovima vrednovanja dodijeljenima pojedinim zadatcima vrednovanja. To je, dakle, jednostavna opcija. Što se tiče naprednog planiranja, upotrijebit ću drugi primjer ‒ kolegij Matematika u nastajanju, također razvijen u RAPIDE projektu. U podatcima o kolegiju, uz oznaku razina planiranja, vidimo da je ovdje odabrana napredna opcija. Što to konkretno znači u fazi planiranja? Opet imamo popis tema. Primjerice, otvorit ću temu Timski projektni rad – vršnjačko vrednovanje. I dalje imamo mogućnost povezivanja teme s relevantnim ishodima učenja koje smo definirali na početku. Ta je funkcionalnost ista kao u jednostavnoj opciji. No razlika nastaje u detaljnom planiranju nastavnih i obrazovnih aktivnosti. Ako otvorimo neku aktivnost, primjerice onu označenu vrstom učenja rasprava ‒ Rasprava o kriterijima vršnjačkog vrednovanja ‒ vidjet ćemo da sada imamo novu mogućnost: povezati ovu konkretnu aktivnost s konkretnim ishodom učenja. To u jednostavnom planiranju nije bilo moguće. Ako odlučimo da je aktivnost oblik vrednovanja, odaberemo vrednovanje, zatim formativno vrednovanje i dodijelimo, primjerice, pet bodova, otvara se nova opcija pod nazivom Raspodjela vrednovanja. Ona nam omogućuje raspodjelu tih pet bodova među relevantnim ishodima učenja. Dakle, ako neka aktivnost nosi pet ili deset bodova, nije nužno da svi pripadaju samo jednom ishodu ‒ mogu biti raspoređeni na više njih. Pogledajmo i drugi primjer aktivnosti koja je u potpunosti označena kao vrednovanje ‒ Vrednovanje i vršnjačko vrednovanje. Budući da je riječ o vrsti aktivnosti koja predstavlja samo vrednovanje, ovdje nemamo opciju odabira jednog najvažnijeg ishoda učenja, ali imamo mogućnost raspodjele bodova. Ovdje je riječ o sumativnom vrednovanju s ukupno 20 bodova. Nije nužno da svih 20 pripada jednom ishodu ‒ potrebno ih je raspodijeliti na odgovarajući način kako bi se osigurala konstruktivna usklađenost. Ovdje su, primjerice, bodovi raspoređeni na dva ishoda učenja. Ovakav pristup planiranju odražava se i u fazi analize. U analitičkom dijelu alata pojavljuju se dodatni pregledi. Osim prikaza težina ishoda učenja, sada vidimo i grafički prikaz doprinosa vrednovanja ishodima učenja, odnosno vezu između raspodijeljenih bodova vrednovanja i određenih ishoda učenja. To nam omogućuje provjeru postoji li usklađenost između važnosti koju smo dodijelili ishodima učenja i broja bodova vrednovanja. Prirodno, trebala bi postojati određena korelacija. Dodatno, možemo vidjeti kako je svaki pojedini ishod učenja pokriven različitim vrstama učenja u smislu opterećenja. Primjerice, ishod Analizirati i riješiti problemski zadatak pokriven je aktivnostima triju različitih vrsta učenja, što možemo vidjeti u analizi. To su, zapravo, najvažnije novosti u BDP alatu. Nadamo se da će vam biti korisne u daljnjem planiranju. Hvala!

Pozdrav, moje ime je Blaženka Divjak i u ovom kratkom videu govorimo o konstruktivnom usklađivanju (constructive alignment) i o tome kako nam alat za dizajn učenja BDP može pomoći u procesu konstruktivnog usklađivanja. Prvo, pogledajmo definiciju konstruktivnog usklađivanja. Molim vas, zaustavite video i pokušajte sami formulirati definiciju. Vidimo da je vrlo važna značajka ishod učenja (learning outcome), koji bi trebao biti usklađen s aktivnostima poučavanja i učenja, uključujući i procjenu. Naravno, u tom procesu trebamo uvesti inovativne pedagoške pristupe. Također, moramo uzeti u obzir opterećenje studenata, a sve ove komponente čine sastavnice dizajna učenja. U dizajnu učenja, u učenju usmjerenom na studenta i poučavanju, konstruktivno usklađivanje predstavlja temelj za kvalitetan dizajn učenja. Možemo započeti s ishodima učenja programa ako je kolegij dio nekog studijskog programa ili šireg nastavnog programa. Zatim definiramo ishode učenja kolegija. Na temelju razine i sadržaja ishoda učenja kolegija planiramo aktivnosti učenja i poučavanja, kao i procjenu i povratnu informaciju. Na kraju ciklusa trebali bismo vrednovati ne samo sam dizajn učenja, već i ono što imamo u procesu implementacije. Proces planiranja je iterativan i agilno prilagodljiv. Naravno, treba uzeti u obzir i resurse, što uključuje ljudske resurse, ali i materijalne resurse te tehnologije. Kako možemo procijeniti kvalitetu dizajna učenja s aspekta konstruktivnog usklađivanja? U alatu BDP pokazat ću vam kako upotrebljavati analitički dio alata kako bismo vidjeli jesu li svi elementi dizajna učenja konstruktivno usklađeni. Sada prijeđimo na alat BDP. Nalazim se na svojoj nadzornoj ploči (dashboardu) u alatu BDP i kao primjer ću uzeti Diskretnu matematiku s teorijom grafova. Nadzorna ploča sadrži nekoliko dijelova: ovdje su detalji kolegija s planiranim ECTS bodovima, kao i ishodi učenja s težinama i razinama. Možemo vidjeti razine i težine svih ishoda učenja. Postoji i drugi video i upute koje možete upotrebljavati kako biste naučili planirati sve ove aktivnosti unutar alata. Sada prelazimo na analitički dio. U analitičkom dijelu imamo pregled, opterećenje studenata, procjenu, ishode učenja i konstruktivno usklađivanje. U pregledu možemo vidjeti osnovne značajke analize, poput opterećenja i povratne informacije, a također možemo detaljnije proučiti, primjerice, opterećenje. U ovom slučaju opterećenje iznosi 6 ECTS bodova i planirano je u skladu s detaljima unesenima na početku. Također možemo vidjeti kako je opterećenje studenata raspoređeno različitim vrstama aktivnosti poučavanja i učenja. Najveće opterećenje vidljivo je u praktičnim aktivnostima, što je u skladu s ishodima učenja na razini primjene. U procjeni je vrlo važno promatrati ishode učenja i kako su težine ishoda usklađene s postotkom opterećenja koji se odnosi na određeni ishod, kao i s doprinosom procjene ishodu učenja. Sva tri grafikona trebaju biti slična ‒ ne identična, ali slična. Na primjer, očekujemo da ishod učenja s najvećom težinom ima najveći postotak opterećenja i najveći doprinos procjeni. Konačno, u dijelu konstruktivnog usklađivanja koristimo se mapom aktivnosti koja usklađuje teme s procjenom i svim ishodima učenja. Možemo vidjeti raspodjelu pokrivenosti ishoda učenja svim temama, pri čemu je zamišljeno da svi ishodi budu pokriveni 100 % u fazi planiranja. Naravno, u implementaciji trebamo paziti da ona bude u skladu s dizajnom učenja.

Kada završite s planiranjem dizajna učenja u alatu BDP, možete ga izravno izvesti u Moodle LMS. Postoji poveznica između alata BDP i Moodle LMS-a koja omogućuje prijenos određenog dizajna učenja pripremljenog u BDP-u izravno u Moodle u obliku strukturiranog e-kolegija, što znatno štedi vrijeme pri pripremi kolegija. Detalji kolegija iz BDP alata sada postaju uvodna tema u Moodle LMS-u. Tema se reflektira kao tema, a jedinica kao oznaka (label). Aktivnosti poučavanja i učenja reflektiraju se u odgovarajuće Moodle resurse, ovisno o tome kako ste ih planirali. Ovo možete učiniti čim završite planiranje dizajna učenja u BDP alatu. Postoji nekoliko koraka koje je potrebno slijediti za izvođenje ove operacije: 1. prvi korak: kliknite na karticu „Export” (Izvoz) s desne strane ekrana 2. drugi korak: ispod toga kliknite na gumb „To Moodle” (U Moodle), što znači da odabirete izvoz u Moodle, a ne u neku drugu vrstu datoteke 3. treći korak: odaberite odgovarajuću verziju Moodlea. U našem primjeru odabrali smo verziju 4.3, ali to ovisi o verziji Moodlea kojom se vaša ustanova koristi 4. četvrti korak: pregledajte sve aktivnosti poučavanja i učenja koje ste planirali u BDP alatu i povežite svaku od njih s odgovarajućim Moodleovim resursom. Dok ste planirali u BDP alatu, za svaku aktivnost s lijeve strane odabirali ste odgovarajuću vrstu učenja, primjerice stjecanje znanja, diskusija, procjena i slično. Ovisno o vrsti učenja koju ste odabrali, Moodle vam nudi popis mogućih resursa. Za svaku vrstu učenja postoji zadani resurs koji se nudi kao prva opcija, primjerice, za stjecanje znanja to je stranica (page), a za diskusiju forum. Uz to, dostupna je i lista ostalih opcija u padajućem izborniku. Nakon što odaberete odgovarajuće Moodleove resurse za sve aktivnosti, pomaknite se na dno stranice i kliknite na gumb „Download Moodle Force Backup” (Preuzmi Moodleovu rezervnu kopiju). Ovim korakom vaša aktivnost u BDP alatu završava, a datoteka rezervne kopije Moodleova kolegija preuzima se na vaše računalo. Sljedeći je korak prelazak u Moodle LMS, gdje je potrebno obaviti obnavljanje kolegija (restore). Morate odabrati opciju obnavljanja: datoteku možete obnoviti u novi prazan kolegij ili u postojeći kolegij. U slučaju obnavljanja u postojeći kolegij, možete odabrati prepisivanje trenutačnog sadržaja ili spajanje novog sadržaja s postojećim. Za opcije obnavljanja kolegija u Moodleu dostupna je službena Moodleova dokumentacija koja vam može pomoći, a za dodatnu pomoć možete se obratiti administratoru Moodlea u svojoj ustanovi. Kada slijedite sva četiri koraka, vaš e-kolegij spreman je za upotrebu u Moodleu. Sve aktivnosti poučavanja i učenja reflektirane su u odgovarajućim Moodleovim resursima prema vašem odabiru. Naravno, preostaje vam još samo učitati odgovarajuće materijale za poučavanje i učenje. Ako želite isprobati ovaj postupak i općenito upotrebljavati BDP alat, možete posjetiti web-stranicu learning-design.eu. Uživajte u dizajnu učenja i sretno!