Istraživanje dodatne literature

Bok, ja sam Kathleen Jasper i danas ću vam govoriti o procjenama (assessments). Na većini ispita za dobivanje učiteljskih certifikata, posebno na ispitima iz određenih područja, naići ćete na pitanja o procjenama. Danas ćemo prikazati glavne vrste procjena kako biste ih mogli lakše razumjeti i upotrijebiti na dan ispita. Krenimo. Mnogi od vas polažu ispite za učiteljske certifikate i sigurno ćete naići na pitanja o procjenama na svim ispitima iz pojedinih područja. Razlog tomu je što obrazovna tijela žele osigurati da razumijete kako se koristiti procjenama za donošenje odluka u učionici. Zato je važno da razumijete glavne vrste procjena koje ćete vidjeti na ispitu. Ovo se odnosi posebno na dan ispita. Naravno, u stvarnom radu u učionici koristimo se procjenama na različite načine, no na dan ispita one se koriste na specifičan način. Kad govorimo o procjenama, govorimo o odlučivanju na temelju podataka. Zbog toga koristimo procjene. Procjene se ne koriste samo da biste stavili ocjenu u dnevnik ili zadovoljili roditelje koji žele izvješće o ocjenama, već prije svega kako bi učitelj mogao donositi informirane odluke o potrebama učenika. Uvijek imajte na umu da, iako radimo diktate ili testove pravopisa kako bismo stavili ocjenu u dnevnik i učenici mogli reći da su dobili ocjenu A, procjene zapravo služe za mjerenje napretka učenika tako da možete intervenirati kad je to potrebno ili potaknuti učenika na više ako je potrebno. Jedan od načina na koji obično objašnjavam procjene jest analiza tablice. U tablici su prikazane glavne vrste testova koje ćete vidjeti na ispitu, njihove osobitosti i primjeri. Skrining se obično provodi na početku godine ili kad učenik dolazi u školu. To je opća procjena koja mjeri osnovne vještine učenika i koristi se za određivanje gdje ga smjestiti. Na primjer, ako učenik dolazi iz druge države i nemate podatke o njegovim prethodnim postignućima, skrining može pomoći da se odredi razina postignutih vještina učenika i smjesti ga se u odgovarajuću grupu – npr. u napredni program ili program s dodatnom podrškom. Primjer skrining testa jest CELSA, koji se upotrebljava za studente engleskog jezika na sveučilištima. Dijagnostička procjena slična je liječničkoj dijagnozi – pomaže precizno odrediti što učenik treba. Na primjer, ako učenik čita na određenoj razini, dijagnostička procjena može pokazati treba li više podrške u fonemskom osvješćivanju, fonetici ili morfologiji. Primjer dijagnostičkog testa za čitanje jest DIBBLES. Dijagnostičke procjene mogu se koristiti i u matematici, tjelesnom odgoju, društvenim znanostima itd. Formativne procjene koriste se za vođenje nastave i obično su neformalne i stalne. To su procjene kojima se učitelj koristi tijekom sata kako bi pratio napredak učenika i prilagodio grupiranje, aktivnosti ili izazove prema njihovim potrebama. Sumativne procjene mjere rezultate učenika na kraju poglavlja, jedinice ili semestra. Koriste se za utvrđivanje toga jesu li učenici postigli ciljeve lekcije ili programa. Katkad se sumativne procjene mogu koristiti formativno – ako učenici nisu postigli očekivane rezultate, učitelj može ponovno poučavati određena područja. To su standardizirani državni testovi koji mjere učenike prema unaprijed definiranim kriterijima, primjerice standardima za čitanje i matematiku. Certifikacijski ispiti za učitelje također su temeljeni na kriterijima jer su povezani s obrazovnim standardima i standardima države. Normirane procjene uspoređuju učenike međusobno, škole s drugim školama ili države s drugim državama. Rezultati se često prikazuju u percentilima. Primjeri su PISA testovi ili NRT testovi. Ove procjene pokazuju kako se učenik ili škola pozicionira u odnosu na druge. Na primjer, učenici dolaze u vašu školu i prolaze skrining test. Prije nastave možete napraviti dijagnostički test da biste precizno odredili njihove sposobnosti. Tijekom nastave koristite se formativnim procjenama kako biste pratili napredak, prilagođavali grupe i planirali aktivnosti. Na kraju jedinica ili poglavlja koristite se sumativnim procjenama za mjerenje rezultata. Na kraju godine učenici polažu standardizirane testove temeljene na kriterijima, a katkad i normirane testove.

Bok, ja sam Asha Bertie B. Radim za Pearson Central and Eastern Europe. Voditeljica sam računovodstva za 12 zemalja u regiji, a također sam kvalificirana trenerica učitelja. Danas bih željela govoriti o procjeni u visokom obrazovanju, što je vjerojatno vrlo aktualna tema ovih dana, ali svakako vrlo važan dio našega nastavnog i obrazovnog života. Pokušat ću odgovoriti na pitanja poput: što je procjena, koje vrste procjena postoje, koje su prednosti procjene studenata i kako se možemo koristiti procjenama. Također ću pokazati nekoliko primjera i dati korisne savjete za izradu online testova te ću vam pokazati alat kojim se možete koristiti. U vrijeme pandemije visokoškolske ustanove reagirale su vrlo različito. Provela sam malu osobnu anketu među sudionicima u obrazovanju i većina je rekla da su svi ispiti prebačeni online, uz upotrebu različitih alata poput MyLaba, Zooma, Kahoota, Teamsa i drugih. Na nekim e-kolegijima nastavnici su procjenjivali aktivnosti tijekom cijelog e-kolegija zajedno s dužim esejom. Dakle, postojale su različite vrste ispita i procjena. Većina komentara odnosila se na povećani obujam rada, i za studente i za nastavnike, koji se pokazao najveća poteškoća. Bilo je mnogo izazova u vezi s tim čime se koristiti, kako provesti testove online i kako spriječiti korištenje dodatnih materijala poput udžbenika ili bilježaka. Ipak, većina je pronašla rješenje. Važno je zapamtiti dvije misli: „Samo oni koji su učili mogu se koristiti pomoćnim listićem” – što znači da varanje ne koristi onomu tko nije učio – i „Ako varamo, varamo sami sebe”, što vrijedi i za online ispite. Prvo bih željela spomenuti 5E ciklus učenja, koji je osnova za temu procjene. 5E ciklus jest model dizajna nastave temeljen na filozofiji iskustvenog učenja Johna Deweyja i ciklusu iskustvenog učenja Davida Kolba. Engage (Uključivanje): Potičemo studente, otkrivamo što ih zanima i razvijamo njihovu prirodnu znatiželju. Explore (Istraživanje): Studenti istražuju teme i aktivno sudjeluju u razumijevanju gradiva. Explain (Objašnjavanje): Objašnjavamo gradivo, ali i uključujemo studente da prodube razumijevanje. Elaborate (Proširivanje): Izazivamo studente dajući im nove aktivnosti i iskustva kako bi razvili dublje razumijevanje. Evaluate (Procjena): U ovoj fazi studenti sami procjenjuju što su naučili, a rezultati procjene vraćaju se na prvi korak kako bi ciklus mogao početi ispočetka s novim spoznajama. Slično načelo ima i nastavni ciklus: planiranje → implementacija → procjena → nova prilagodba plana prema rezultatima vrednovanja. Procjena je metoda ili alat kojim nastavnici mjere i dokumentiraju akademsku spremnost i napredak studenata. Procjena: • Pomaže studentima u učenju. • Pomaže određivanju koliko su studenti razumjeli gradivo. • Može motivirati studente, čak i ako su rezultati loši. Pet glavnih načela procjene: praktičnost, pouzdanost, vrijednost, autentičnost i povratna informacija (washback) koja može biti pozitivna ili negativna. Pet razina procjene u visokom obrazovanju: 1. procjena unutar kolegija 2. procjena između kolegija 3. procjena kolegija u sklopu programa 4. procjena programa 5. procjena institucije. Vrste procjena Tri glavne vrste procjene: 1. Assessment for learning (procjena za učenje / formativna): Nastavnici se koriste procjenom da otkriju što studenti znaju, koje imaju zablude i gdje postoje praznine u znanju. 2. Assessment as learning (procjena kao učenje / metakognitivna): Studenti se koriste procjenom za praćenje vlastitog napretka, samoprocjenu i prilagodbu procesa učenja. 3. Assessment of learning (procjena učenja / sumativna): Nastavnici ocjenjuju koliko su studenti usvojili gradivo i postigli ciljeve kurikula. Formativna procjena u odnosu na sumativnu procjenu Formativna procjena • Niskorizična, provodi se tijekom procesa učenja. • Pomaže studentima prepoznati snage i slabosti. • Primjeri: neocijenjeni testovi, portfelji, zapažanja, rad na projektima. Sumativna procjena • Visokorizična, provodi se na kraju jedinice ili kolegija. • Ocjenjuje postignuće studenta i uspoređuje ga sa standardom. • Primjeri: završni ispiti, završni projekti, radovi. Sličnosti: obje vrste procjena pomažu u evaluaciji studenata, daju povratnu informaciju i koriste se za planiranje budućih aktivnosti. Prednosti formativne procjene • Definira ciljeve učenja. • Poboljšava akademsko postignuće. • Potiče motivaciju i angažman. • Omogućuje ciljani feedback i personalizirano učenje. • Razvija samostalne i samoregulirane studente. Primjeri iz prakse • MIT koristi strategiju think-pair-share, što znači da studenti raspravljaju o idejama u paru ili skupini, prezentiraju rješenja, glasaju i reflektiraju. • Rubrike omogućuju ocjenjivanje prema unaprijed definiranim kriterijima, što olakšava samoprocjenu i ocjenu koju daju vršnjaci. Online procjena i prevencija varanja Savjeti za online ispite • Provodite ispite u zakazano vrijeme. • Omogućite probni kviz prije pravog ispita. • Postavite više domaćih zadataka prije ispita kako biste pripremili studente. • Koristite kompleksna i specifična pitanja kako biste smanjili varanje. • Razmotrite proktorirane ispite, softver za otkrivanje plagijata i alate poput lockdown browsera. Savjeti za studente • Budite pripremljeni i odmorni. • Vjerujte u svoje sposobnosti. • Usredotočite se i isključite distraktore. • Posvetite vrijeme ponavljanju prije predaje ispita. Alati za online testiranje • Pearson test bank i TestGen omogućuju brzo i jednostavno kreiranje online i papirnatih testova. • Testove možete prilagoditi, randomizirati i spremiti u različite formate (PDF, RTF, Moodle). • Rubrike pomažu u personaliziranom feedbacku i samoprocjeni. Za više informacija • Posjetite Pearson Europe. • Resursi za online učenje tijekom pandemije dostupni su na Pearsonovim stranicama. • Slajdovi će biti dostupni nakon prezentacije; za osobne primjerke pišite autorici.