Videolekcija: Istorazinsko vrednovanje

Dobro došli u videolekciju o istorazinskom vrednovanju. Naš će gost podijeliti svoja iskustva s primjenom ovog pristupa u visokom obrazovanju. P: U kojem ste kontekstu upotrijebili istorazinsko vrednovanje? O kojem je kolegiju riječ, koliko je studenata bilo uključeno i kako je sve počelo? BLAŽENKA DIVJAK, prof. dr. sc.: Uglavnom koristim istorazinsko vrednovanje, a drugi naziv je vršnjačko vrednovanje, na kolegijima na diplomskom i na poslijediplomskom studiju kada su studenti već zreliji. Pokušavala sam i na preddiplomskom studiju u okviru matematičkih kolegija i tu je bilo više izazova. Međutim, na diplomskom studiju, pogotovo ako imate više studenata, velike grupe studenata, stotinjak studenata, korisno je koristiti i istorazinsko vrednovanje jer onda svi studenti mogu dobiti povratnu informaciju u nekom razumnom vremenu i važno je da kod tog vrednovanja također jasno kažemo koji su kriteriji. P: Koji su vas razlozi potaknuli da uvedete istorazinsko vrednovanje? Što ste željeli postići? BLAŽENKA DIVJAK, prof. dr. sc.: Željela sam postići da studenti zapravo dobiju više povratnih informacija, ali i da uče na iskustvima drugih jer kada čitaju što su drugi i vrednuju što su drugi napravili, onda imaju i refleksiju na vlastiti rad. To je jedan element. Drugi element koji mi je bio važan je da oni razvijaju i tu sposobnost davanja povratne informacije i vrednovanja i kritičkog osvrta na jedan prihvatljivi način. Jasno, pri tome je također dobro da studenti na neki način budu vlasnici u tom procesu i sudjeluju u tom procesu učenja i poučavanja, odnosno da su uključeni u sve faze. P: Kako je izgledao sam proces? Kako su studenti vrednovali jedni druge? Jeste li upotrijebili digitalne alate i ako da, koje? BLAŽENKA DIVJAK, prof. dr. sc.: Na početku treba jasno reći studentima koji nam je cilj tog vrednovanja. Znači, što želimo postići, koja je njihova uloga i kako će koristiti digitalne alate. Mi smo koristili uglavnom radionicu, dakle taj resurs u Moodleu i to je bilo dobro jer su oni već znali koristiti Moodle i zapravo su, kad su ušli u tu radionicu, dobili zadatak koji trebaju vrednovati i kriterije po kojima se taj zadatak vrednuje. Ono što je posebno važno je da je svaki zadatak vrednovao i nastavnik, što je omogućilo kasnije komparaciju po kriterijima da se vidi jesu li se studenti u svom vrednovanju koristili kriterijima i koliko su u tome bili objektivni. P: Kako su studenti reagirali na ovaj način vrednovanja? Jeste li primijetili promjene u načinu na koji pristupaju zadatcima ili povratnoj informaciji? BLAŽENKA DIVJAK, prof. dr. sc.: Studenti uglavnom na početku nisu to objeručke prihvatili. Trebalo je jasno reći koji su ciljevi, koje se aktivnosti provode, kako će se provesti i većina studenata je to onda dobro prihvatila. Međutim, bilo je onih koji su rekli: “To nije moj posao, nastavnici su ionako plaćeni da obave ocjenjivanje i vrednovanje.” Međutim, kada su vidjeli radove drugih studenata, što im je omogućilo da i svoje unaprijede, onda su reakcije bile pozitivnije, ali kao što sam rekla, na tome treba raditi i istina je da neće svi studenti na jednaki način prihvatiti da sudjeluju u tom istorazinskom vrednovanju. Neki jednostavno kažu: “Ja neću vrednovati svog kolegu, odnosno njegov rad jer to mu možda može naštetiti.” P: Koje su bile najveće prednosti koje ste uočili, a koji izazovi – organizacijski, tehnički, pedagoški? BLAŽENKA DIVJAK, prof. dr. sc.: Organizacijski je to bilo dosta jednostavno jer, kao što sam rekla, mi smo sve radili u Moodleu i koristili resurse koji su nam to omogućavali. Na početku je bilo više posla, ali kasnije je to išlo jednostavnije. Što se tiče tehničkih preduvjeta, studenti su bili dosta prilagođeni tome. Nismo koristili neki drugi alat. Mislim da je važno da oni imaju jedinstveno okruženje u kojem će raditi. Što se tiče pedagoških prednosti, sigurno je da oni onda dobiju drugačiju perspektivu o svom radu i o radu svojih kolega, studenata, ako sudjeluju u tom procesu. P: Jeste li s vremenom prilagodili pristup? Što biste danas učinili drukčije? BLAŽENKA DIVJAK, prof. dr. sc.: Na početku sam mislila da je studentima puno jednostavnije vrednovati rad drugih studenata i razumjeti kriterije, ali jasno nije tako i trebalo je više raditi na tome. Zapravo svake godine mijenjamo pristup i ono što smo prethodne godine naučili, na primjer da se kriteriji moraju više objašnjavati, to primjenjujemo. Također, objašnjavamo i važnost da se, pored davanja bodova po određenim kriterijima, primjerice po rubrici, pišu i komentari koje studenti onda koriste u unapređenju svojega rada. Molimo ih i da na kraju, kada je završen cijeli proces, obrate pažnju na to koliko su njihove ocjene, bodovi i komentari usklađeni s komentarima koje su dali nastavnici. P: Što biste savjetovali nastavnicima koji prvi put razmišljaju o uključivanju istorazinskog vrednovanja u svoju nastavu? BLAŽENKA DIVJAK, prof. dr. sc.: Prije svega, moraju dobro procijeniti jesu li njihovi studenti dovoljno pripremljeni za takav postupak. Drugo, jesu li oni kao nastavnici priredili sve što im treba. Uvijek savjetujem da se unaprijed raspravi o kriterijima, o rubrici koja će se koristiti, o tehničkim detaljima koji nama izgledaju kao da se podrazumijevaju, a ne znači da će to svi studenti imati na raspolaganju. I naravno, da jasno pišu kritiku koja ne ide na drugog studenta, dakle na čovjeka, nego mu omogućava da svoj rad unapređuje. To je kompetencija koja je kasnije važna u njihovom profesionalnom radu. P: Kako vidite ulogu istorazinskog vrednovanja u razvoju metakognitivnih i komunikacijskih vještina kod studenata? BLAŽENKA DIVJAK, prof. dr. sc.: Metakognicija znači da ste u stanju nadgledati svoj proces učenja i vrednovati i evoluirati svoje rezultate. Ako ste to naučili tijekom studija, a to se lijepo može napraviti preko istorazinskog vrednovanja, ali i preko samovrednovanja kompleksnih zadataka, onda je to dobro za vas jer se to kasnije očituje i u tome da razvijate svoje komunikacijske vještine u davanju povratne informacije. Hvala vam što ste s nama podijelili svoja iskustva. U nastavku kolegija analizirat ćemo primjere i razraditi vlastite strategije istorazinskog vrednovanja.