Vidljivost znanstvenika

Otvorenost znanstvenih informacija nije nova pojava, već je ukorijenjena u samim temeljima znanstvene komunikacije i obrazovanja. U prošlosti je razmjena znanstvenih spoznaja bila ograničena dostupnim tehnologijama, no s razvojem prvih časopisa, a kasnije i naprednih komunikacijskih kanala, došlo je do znatnog povećanja broja objavljenih radova i širenja istraživačkih rezultata. Tijekom 20. stoljeća nagli porast znanstvene produkcije doveo je do toga da su uredništva časopisa dio odgovornosti prenijela na komercijalne izdavače, čiji je glavni interes bio ostvarivanje dobiti, a ne slobodan protok znanstvenih informacija.

Istodobno, naglašavanje prestiža određenih časopisa i izdavača stvorilo je svojevrsnu utrku u kojoj znanstvenici nastoje objaviti što veći broj radova u publikacijama s visokim renomeom. Takav pristup često ograničava dijeljenje znanja i usporava napredak znanosti i inovacija. Prelazak na otvoreniju znanost zahtijeva odmak od ove logike natjecanja prema ranom i transparentnom dijeljenju podataka i rezultata istraživanja.

Otvorena znanost označava zaokret od tradicionalne prakse objavljivanja isključivo u znanstvenim časopisima prema modelu u kojem su podaci, metode i rezultati dostupni već u ranim fazama istraživačkog procesa. Ključ je u tome da se naglasak premjesti s objavljivanja „što je brže moguće“ na dijeljenje „što je ranije moguće“.

Pokretači ovog trenda leže u razvoju novih tehnologija, eksponencijalnom rastu istraživačkih podataka, društvenim očekivanjima da se znanost usmjeri na aktualne izazove te u sve većoj spremnosti građana da se uključe u istraživačke procese. Povećana otvorenost, brža i kvalitetnija znanstvena komunikacija stvaraju protočnost znanja od koje koristi imaju i istraživači i znanstvena zajednica, ali jednako tako i društvo u cjelini.

Koje su prednosti otvorene znanosti?

• omogućuje veći pristup znanju
• ubrzava napredak istraživanja
• potiče suradnju i interdisciplinarna istraživanja
• poboljšava ponovljivost istraživanja
• poboljšava transparentnost istraživačkog procesa
• optimizira raspodjelu resursa
• potiče uključivanje javnosti u znanost kroz građansku znanost
• stimulira inovacije omogućujući suradnju, razmjenu znanja i razvoj novih ideja i tehnologija
• pridonosi gospodarskom rastu olakšavajući širenje istraživačkih nalaza i potičući ponovnu uporabu podataka i resursa.