Uvod u strateško planiranje u visokom obrazovanju

Komponente strategije predstavljaju temeljne stupove svakog strateškog plana. Jasno definirana misija, inspirativna vizija, konkretni ciljevi i vrijednosti osiguravaju usklađenost svih dionika i daju organizaciji identitet i pravac.

Misija definira svrhu i osnovnu funkciju ustanove – zašto ustanova postoji.

Primjer:

Misija Sveučilišta u Splitu: „Stvarati obrazovanje dostupno svima, utemeljeno na inovativnim nastavnim metodama, vođeno znanstvenom izvrsnošću koje će potaknuti promjene u društvu.“ [16]

Primjer:

Misija Instituta za tehnologiju Massachusetts (MIT) jest: „Misija MIT‑a je unaprjeđivati znanje i obrazovati studente u znanosti, tehnologiji i drugim područjima akademskog djelovanja na način koji najbolje služi naciji i svijetu u 21. stoljeću.“ [17]

Vizija predstavlja ambiciozan, ali realan prikaz željenog budućeg stanja.

Primjer:

Vizija Sveučilišta u Splitu: „Europsko sveučilište prepoznato po iznimnoj kvaliteti i utjecaju naših diplomanata, istraživanju, inovacijama i društvenom doprinosu rješavanja izazova koje nosi budućnost.“ [16]

Primjer:

MIT ne navodi formalno odvojenu viziju, no u službenoj prezentaciji navodi: „MIT teži biti svjetski predvodnik u istraživanju, inovacijama i obrazovanju u znanosti, tehnologiji i inženjerstvu.“ [18]

Temeljne vrijednosti izražavaju načela i uvjerenja koja vode ponašanje i odluke ustanove.

Primjer:

Sveučilište u Splitu navodi sljedeće temeljne vrijednosti: uključivost, nadahnuće, inovativnost, suradnju i talente. [16]

Primjer:

Temeljne vrijednosti za MIT su: izvrsnost i radoznalost, otvorenost i poštovanje, pripadnost i zajednica. [17]

Strateški ciljevi predstavljaju operativniju razradu vizije.

Ciljevi moraju biti formulirani po SMART kriterijima [7]:

• specifični: jasno opisuju što se želi postići, bez dvosmislenosti
• mjerljivi: sadrže kvantitativne ili kvalitativne pokazatelje uspjeha
• ostvarivi: realno dostižni s obzirom na resurse i uvjete
• relevantni: povezani s misijom i strateškim prioritetima ustanove
• vremenski određeni: imaju precizno definiran rok za ostvarenje.

Primjer: „Povećati broj objavljenih znanstvenih radova u Q1 časopisima za 25% do kraja 2026.“

• • specifično: cilj se odnosi na objavljivanje u Q1 časopisima
  • mjerljivo: navedeno je povećanje „25%“ 
  • ostvarivo: postotak je ambiciozan, ali nije nerealno visok
  • relevantno: znanstvena produkcija ključna je za misiju sveučilišta
  • vremenski određeno: jasno je naveden rok – do kraja 2026.

Dodatni primjeri SMART ciljeva:

• „Uvesti digitalne certifikate za sve kolegije prve godine do srpnja 2025.“
• „Povećati broj studenata na međunarodnoj razmjeni za 15 % u iduće dvije akademske godine.“
• „Do kraja 2026. razviti i implementirati tri nova interdisciplinarna studijska programa.“
• „Povećati broj redovitih preddiplomskih studenata na 4000 do 2025. godine.” [19]

Primjeri koji nisu SMART:

• „Povećati kvalitetu i relevantnost obrazovanja.“ [16] → nije mjerljivo ni vremenski određeno
• „Postati bolje sveučilište.“ → nije specifično, mjerljivo ni relevantno u operativnom smislu
• „Poboljšanje obrazovanja i studentskog iskustva.“ [17] → nejasno, bez roka i konkretne metrike

Vizija, misija, temeljne vrijednosti i strateški ciljevi čine središnji dio strateškog planiranja. U nekim slučajevima moguće je, nakon identificiranja misije i vizije, definirati strateška području pa unutar njih kreirati strateške ciljeve. Taj korak nije nužan i nije uvijek zastupljen. Navedeni elementi čine kontinuum strateškog upravljanja (slika).

Slika: Kontinuum strateškog upravljanja