Kritički osvrt je nužan element učenja, osobito kod praktičara, ljudi koji su profesionalno uključeni u obrazovanje i poučavanje. Osvrt se uglavnom odnosi na praksu učenja kroz iskustvo te je izrazito individualan, osoban proces.

Važno je osvrnuti se na iskustva koja stječemo ili smo već stekli, a ne samo ih “doživjeti”. Razvijanje vještina za analizu vlastitog ponašanja omogućava svjesno  i namjerno učenje vođeno vašim vlastitim radom i životom, a ne samo knjigama, teorijama, hrpama dokumenata, svjedodžbama i savjetima stručnjaka.

Kroz kritički osvrt učenik pokušava shvatiti određene sadržaje ili događaj i dovesti ih u svezu sa svojim ranijim iskustvima, a ne samo prisjetiti ih se. Ovisno o pristupu, naglašavaju se različiti aspekti osvrta: može se usredotočiti na sam proces, na ciljeve ili na rezultate osvrta. Zahvaljujući kritičkom osvrtu moguće je preformulirati ili opet diskutirati o nekim temama i na taj način postići dubinski i ozbiljan pristup nekom problemu.

Zašto bolje učimo uz kritički osvrt? Jenny Moon, predavačica na Sveučilištu Exeter, koja se bavi ovime, razlikuje četiri glavna razloga:

• Kritičkim osvrtom se usporava djelovanje, navodi nas da sporije upijamo činjenice te nas prisiljava da počnemo povezivati činjenice, da potražimo dokaze i počnemo postavljati pitanja.
• Kritičkim osvrtom mi postajemo vlasnici “učenja”. Stvari koje radimo postaju nam važnije, postaju „naše” jer smo ih osobno postigli.
• na metakognitivnoj razini povećali smo svijest o učenju. Svjesni smo vještina koje stječemo te postajemo svjesni dodatnih skrivenih elemenata. Budući da se kritički osvrt uobičajeno primjenjuje kod kompleksnijih problema, ono za učenika postaje i određeni izazov.

Vrijeme: 10 minuta