Projektna nastava („Project based learning", PjBL)

Projektna nastava (engl. Project based learning, PjBL) odraz je uključivanja u strategiju interaktivnog učenja u nastavu. Učenje se odvija u obliku istraživačkog ili radnog projekta s različitima vremenskim trajanjem. Utemeljitelji projektne nastave su John Dewey i William Heard Kilpatrick počekom 20. st. Kao pripadnici pragmatizma smatrali su da obrazovanje mora polaznike pripremiti za život, a to je moguće stjecanjem kompetencija primjenjivih i izvan obrazovnog sustava. 

Projektna je nastava planirana i osmišljena nastava u kojoj je cilj doći do spoznaja istraživanjem određene situacije na temelju interaktivnog učenja. U takvom je radu učenik nastavni subjekt, pokretač učenja pa preuzima suodgovornost za svoj rad i ishod učenja. Meyer (prema Cindrić i sur., 2016) određuje projekt kao „zajednički pokušaj nastavnika i učenika da život, učenje i rad povežu tako da se društveno značajan i s interesima sudionika povezan problem zajednički obradi i dovede do rezultata koji za sudionike ima uporabnu vrijednost. Pritom se teži uravnoteženom odnosu između misaonog i tjelesnog rada.

Ovaj tip učenja unapređuje učenje orijentirano na zahtjeve posla, a projekti se čak mogu provoditi i izvan obrazovnih institucija (Lonka, 2020). Termini projektna nastava i istraživačka nastava vrlo se često koriste za sličan način rada.

Projektna nastava rezultira različitim ishodima:

• stjecanjem znanja, umijeća i odgojnih vrijednosti koje svoju primjenu nalaze u stvarnom životu
• razvojem sposobnosti snalaženja u različitim (nepredvidivim) situacijama
• razvojem interesa za istraživanje i istraživački pristup učenju
• stjecanjem pozitivnog odnosa prema radu i njegovim vrijednostima
• razvojem stvaralačkog učenja uz primjenu stečenih znanja u praktičnom radu.

Rad na projektu podrazumijeva različite zadatke, a oni mogu biti: strukturirani, što znači da je odabir tema ograničen jer ih zadaje nastavnik, a zadatak i metodologija prikupljanja podataka unaprijed određeni; nestrukturirani, što znači da studenti samostalno biraju temu i zadatak te nabavljaju potreban radni materijal i stvaraju i izvode istraživački rad te kombinirani ili polustrukturirani koji se vrlo često koristi u nastavnoj praksi jer objedinjuje prednosti obaju pristupa.

Projektna nastava odvija se u jasno definiranim fazama koje čine tzv. projektni ciklus:

• Planiranje: obuhvaća odabir teme, definiranje ciljeva, izradu plana aktivnosti, podjelu uloga unutar tima i odabir potrebnih resursa. U ovoj se fazi  definiraju kriteriji uspješnosti i metode praćenja napretka.
• Provedba: uključuje terenski rad, istraživanje, izradu materijala, rješavanje problema i kontinuiranu suradnju. Ključna je redovita komunikacija među članovima tima kao i komunikacija s mentorom. Važno je i dokumentirati tijek aktivnosti.
• Vrednovanje i prezentacija: predstavlja završnu fazu te uključuje refleksiju o procesu rada, samoprocjenu, međusobnu procjenu unutar tima te predstavljanje konačnog produkta (pisanog, digitalnog ili izvedbenog) pred nastavnikom i kolegama. Vrednovanje se ne odnosi samo na krajnji rezultat, već i na vrednovanje kvalitete samog procesa, suradnje i individualnog doprinosa članova tima.

Alati za upravljanje projektima i timsku suradnju

Suvremena projektna nastava nezamisliva je bez digitalnih alata koji omogućuju organizaciju i koordinaciju timskog rada. Alati za upravljanje projektima povećavaju preglednost plana rada jer jasno prikazuju ciljeve, rokove i ovisnosti među zadatcima. Omogućuju preciznu podjelu uloga i odgovornosti pa svaki član tima zna što i do kada treba napraviti. Poboljšavaju komunikaciju i koordinaciju centraliziranim kanalima, komentarima i obavijestima, čime se smanjuju nesporazumi i gubitak informacija. Olakšavaju praćenje napretka i rano otkrivanje zastoja putem statusa zadataka i jednostavnih metrika. Centraliziraju dokumente i bilješke, uz kontrolu verzija i povijest izmjena, pa je rad na zajedničkim datotekama sigurniji i dosljedniji. Podupiru formativnu povratnu informaciju jer nastavnik može u stvarnom vremenu vidjeti doprinos svakog studenta i dati usmjeravajuće komentare. Omogućuju sinkroni i asinkroni rad, što povećava fleksibilnost i pristupačnost timskog rada. Na kraju, olakšavaju dokumentiranje procesa projekta, što je korisno za transparentno vrednovanje i refleksiju o naučenome. Jedan je od najčešće korištenih alata te namjene u visokoškolskom obrazovanju Microsoft Teams  - integrirani alat za komunikaciju, dijeljenje dokumenata i suradnju u stvarnom vremenu koji je dostupan nastavnicima i studentima. No, postoje i neka komercijalna rješenja koja nude ograničen pristup bez plaćanja ili punu funkciju s plaćanjem. To su sljedeći alati:

• Trello - vizualni alat za upravljanje zadatcima putem kartica i ploča, idealan za raspodjelu aktivnosti i praćenje napretka
• Asana - omogućuje strukturirano planiranje projekata, postavljanje vremenskih rokova i automatizaciju podsjetnika.

Napomena: Svakako je prije korištenja bilo kojeg od navedenih alata potrebno provjeriti njegove mogućnosti u sklopu besplatne inačice.

Cindrić, M., Miljković, D., & Strugar, V. (2016). Didaktika i kurikulum. Zagreb: IEP-D2, Učiteljski fakultet.

Lonka, K. (2020). Fenomenalno učenje iz Finske. Zagreb: Naklada Ljevak.