Istorazinsko učenje

U kontekstu suvremenoga visokoškolskog obrazovanja, koje sve više teži uključivanju aktivnih, studentu usmjerenih pristupa, istorazinsko učenje postaje sve važniji oblik organizacije nastavnog procesa. Riječ je o modelu učenja u kojem studenti međusobno razmjenjuju znanje, ideje i iskustva, a pritom razvijaju i niz transverzalnih kompetencija koje nadilaze sam predmet učenja. Iako koncept nije nov, njegova primjena u digitalnim i hibridnim okruženjima otvara niz didaktičkih i pedagoških mogućnosti koje mogu unaprijediti kako kognitivne ishode, tako i afektivne i socijalne dimenzije učenja.

Temelji se na sociokonstruktivističkoj teoriji koja ističe važnost socijalne interakcije za kognitivni razvoj. Naglasak se stavlja na činjenicu kako je učenje najuspješnije kada se odvija uz podršku drugih i to ne nužno autoriteta, već kompetentnih vršnjaka. Osim što potiče razvoj metakognitivnih vještina, istorazinsko učenje jača osjećaj pripadnosti zajednici. Važno je naglasiti kako studenti ne preuzimaju funkciju nastavnika, već zajedno konstruiraju znanje, uz međusobnu odgovornost i refleksiju.

Ovaj pristup izravno se nadovezuje na prethodne lekcije o suradničkom i aktivnom učenju. Kao i u projektnoj ili problemski usmjerenoj nastaie, ovdje je naglasak na zajedničkom rješavanju izazova, dijeljenju odgovornosti i refleksivnom promišljanju o vlastitom doprinosu grupi. Istorazinsko učenje može se promatrati kao prirodan nastavak suradničkog rada jer omogućuje studentima da unutar zajednice prakse razvijaju međusobnu podršku i samostalno upravljaju procesom učenja.

U nastavnoj praksi istorazinsko učenje može se organizirati na različite načine, ovisno o nastavnim ciljevima, broju studenata, sadržaju i kontekstu nastave. Jedan od najučinkovitijih oblika jest rad u istorazinskim radionicama u kojima studenti u manjim skupinama zajednički rješavaju problemske zadatke, analiziraju slučajeve, raspravljaju o literaturi ili oblikuju prezentacije. Takva struktura potiče horizontalnu komunikaciju, ravnopravno sudjelovanje i dublje promišljanje o sadržaju. Još jednostavniji, ali jednako učinkovit model predstavlja rad u parovima, bilo da se radi o kratkotrajnim zadatcima tijekom nastavnog sata ili o dugoročnijem partnerstvu u učenju. Učenje u parovima može uključivati međusobno ispitivanje, komentiranje radova, objašnjavanje koncepata ili zajedničko vođenje bilješki. Kod obiju metoda važno je da nastavnik prethodno jasno definira očekivanja, uloge i kriterije uspješnosti, kao i da osigura mehanizme za naknadnu evaluaciju i refleksiju.

Digitalne platforme za istorazinsku recenziju i povratne informacije

Razvojem obrazovnih tehnologija otvorile su se brojne mogućnosti za strukturiranje i evaluaciju istorazinskog učenja putem digitalnih alata. Posebno se ističu platforme koje omogućuju istorazinsku recenziju i pružanje povratnih informacija, što studentima omogućuje davanje i primanje komentara. Kako bi pružili konstruktivne i argumentirane komentare, studenti moraju razumjeti kriterije kvalitete, kritički promišljati o tuđem radu, a pritom i reflektirati vlastito znanje, čime razvijaju kompetencije procjenjivanja, argumentiranja i akademske etike. Najjednostavnije je korištenje mogućnosti Moodle LMS-a i aktivnosti radionice koja sadrži funkciju vrednovanja i refleksije. Na taj je način studentima omogućena potpuna integracija ovakvog pristupa u njihovo okruženje e-učenja.

Uz Moodle, vrijedi spomenuti i druge digitalne alate koji mogu unaprijediti proces istorazinske evaluacije. Platforma Peergrade omogućuje automatiziranu dodjelu i strukturirano davanje povratnih informacija, uz detaljne rubrike i statistički uvid u angažman studenata. Turnitin Feedback Studio osim provjere autentičnosti rada nudi i mogućnosti označavanja, komentiranja i ocjenjivanja, čime se podržava razvoj akademske pismenosti i etike. Kombiniranjem više alata moguće je oblikovati poticajno okruženje za učenje koje potiče suradnju, samorefleksiju i međusobno povjerenje.

Upotreba digitalnih alata značajno olakšava provedbu istorazinske evaluacije u velikim skupinama, osigurava transparentnost procesa te daje nastavniku uvid u kvalitetu međusobne komunikacije i učenja.

Članak Gutić i sur. (2023) dodatno potvrđuje važnost istorazinskog poučavanja u online okruženju, osobito u kombinaciji s konceptualnim mapama koje pomažu studentima strukturirati i povezati znanje. Rezultati istraživanja pokazuju da istorazinsko poučavanje ne samo da povećava razumijevanje pojmova, već potiče samostalnost i trajno učenje. Ovaj rad ilustrira kako pažljivo osmišljene aktivnosti koje uključuju međusobno objašnjavanje, povratne informacije i refleksiju mogu značajno poboljšati kvalitetu online samostalnog učenja.

Pročitajte članak o primjeni istorazinskog učenja u online nastavi:

Gutić, Tea, et al. Vršnjačko poučavanje kao podrška u uporabi konceptualne mape u online samostalnom učenju. Educatio biologiae, vol. , br. 9., 2023, str. 8-17. https://doi.org/10.32633/eb.9.2.