Video - Digitalne kompetencije nastavnika

Svaki nastavnik koji danas radi u visokom obrazovanju trebao bi imati razvijene barem osnovne digitalne kompetencije. No, što to znači? Ne radi se samo o snalaženju u platformi ili snimanju predavanja ‒ radi se o razumijevanju kako tehnologija podržava poučavanje, vrednovanje i komunikaciju. U ovoj lekciji pokazat ćemo vam kako prepoznati vlastite jake strane, koje su rupe u znanju i kako si postaviti realan plan razvoja digitalnih kompetencija. Digitalna pismenost nije krajnji cilj, nego temelj suvremene pedagogije. Digitalna kompetencija nije jednaka tehničkoj vještini. Ona uključuje kako se koristimo tehnologijom za profesionalnu komunikaciju, kako biramo i dijelimo digitalne resurse, kako strukturiramo kolegij u LMS-u, kako vrednujemo studente putem alata, kako uključujemo različite stilove učenja te kako studentima pomažemo da i sami razvijaju digitalne vještine. To je široko područje ‒ i zato je važno imati sustav za njegovo samoprocjenjivanje i razvoj. Digitalne kompetencije ne znače znati kliknuti, već znati zašto smo nešto kliknuli i kako to utječe na učenje. Europski okvir DigCompEdu definira šest područja koja obuhvaćaju sve aspekte nastavničke prakse: od odabira digitalnih alata i resursa, preko njihova korištenja u poučavanju i vrednovanju, do razvoja kompetencija studenata. To uključuje i etiku, sigurnost, autorska prava, pa čak i digitalnu dobrobit. Kompetencije se razvijaju postupno, zato ovaj okvir koristi i razine napredovanja. DigCompEdu okvir prepoznaje da svi počinjemo različito. Zato sadržava razine ‒ od početnika (A1) do digitalnog lidera (C2). Početnik zna osnovne alate, ali treba podršku. Na srednjim razinama nastavnik integrira tehnologiju u nastavu, koristi se povratnim informacijama, vrednuje putem digitalnih alata. Na najvišim razinama nastavnik mentorira druge, inovira metode i oblikuje digitalnu kulturu na razini ustanove. Nema pogrešne razine ‒ važno je znati gdje ste sada i kamo želite ići. Prvi korak u razvoju je samoprocjena. Online alati poput DigCompEdu Check-In omogućuju da odgovorite na pitanja o vlastitoj praksi i dobijete personalizirani profil svojih kompetencija. Alat prikazuje u čemu ste jaki, u čemu imate prostora za razvoj te nudi prijedloge za sljedeće korake. Samoprocjena nije test znanja, već ogledalo prakse. Kada znamo gdje stojimo, lakše biramo što učiti sljedeće, bez gubljenja vremena na ono što već radimo dobro. Drugi alat koji je na raspolaganju je DigComp. ‒ online alat za testiranje vaših digitalnih kompetencija. Klikom na gumb start počinjemo s pitanjima na koja se traže odgovori. Temelji se na samoprocjeni, a odgovor dobivamo na kraju. Možemo odabrati da nam odgovor stigne mailom ili, ako to ne želimo, prikazuje se odmah na ekranu. Kada znate koje vještine trebate razvijati, sljedeći je korak postaviti ciljeve. Pazite da budu realni, na primjer: „Do kraja semestra naučiti se koristiti digitalnom rubrikom za vrednovanje foruma.” Zapišite ih, pratite napredak i na kraju se osvrnite na učinjeno ‒ što sam pokušao, što sam naučio, što još trebam napraviti. Na kraju učite praksom ‒ najbolji način da razvijate digitalne kompetencije nije putem teorije, već praksom. Odaberite jedan alat, jednu strategiju, jedan kolegij ‒ i isprobajte nešto novo. Pratite što funkcionira, gdje su prepreke, kako studenti reagiraju. Tako učite ne samo kako se alat koristi, nego i kako ga uklopiti u svoju pedagogiju. Nemojte čekati da „sve naučite” ‒ učite eksperimentom i refleksijom. Prilikom planiranja nastave bitno je usmjeriti se i na digitalne kompetencije studenata. Različitim aktivnostima možemo osigurati razvoj njihovih digitalnih kompetencija poput prepoznavanja pouzdanih izvora na internetu, stvaranja digitalnog sadržaja, razvoja digitalne etike i akademske čestitosti i slično. Digitalna kompetencija je proces otkrivanja, isprobavanja, pogrešaka, prilagodbe i napretka. Počnite od samoprocjene, postavite male ciljeve, učite iz iskustva i učite jedni od drugih. Svaka nova vještina koju steknete ne samo da vama olakšava rad, nego vašim studentima stvara kvalitetnije okruženje za učenje. I zato, nemojte se pitati „Jesam li digitalno kompetentan?”. Pitajte se „Što mogu naučiti ovaj mjesec?”. Napredak u kompetencijama, napredak je u poučavanju.