Ako ste ikada razmišljali kako kvalitetno oblikovati nastavu, vjerojatno ste se susreli s pojmom ‒ ishodi učenja. Što su ishodi učenja? Ishodi učenja su specifične, mjerljive izjave o tome što će student znati, razumjeti i moći napraviti nakon nastavnog procesa. Fokus je na studentu, za razliku od ciljeva, koji su usmjereni na nastavnika. Prilikom pisanja ishoda učenja moramo paziti da budu jasni i mjerljivi. Kompetencije su širi koncept - skup znanja, vještina i stavova. Ishodi učenja konkretiziraju te kompetencije. Na primjer: Student će moći objasniti osnovna načela. Student će moći usporediti teorije. Student će moći analizirati podatke s pomoću... Student će moći osmisliti... Kako napisati dobar ishod učenja? Dobar ishod mora biti jasan, mjerljiv i izvediv. Počinje sa „Student će...”, potom dodajemo aktivne glagole, a možemo dodati i svrhu odnosno zašto. Važno je naglasiti da imamo dobre i loše ishode učenja. Ishod učenja „znat će teorije” nije dobar jer je nemjerljiv, odnosno moramo odrediti na koji ćemo način mjeriti koliko student zna. Stoga ćemo upotrijebiti ishod „moći će usporediti teorije”. Pogledajmo sada primjere dobrih i loših ishoda učenja. Umjesto da napišemo „Student će razumjeti koncept evolucije”, koristit ćemo „Student će moći objasniti osnovna načela evolucije”. Jednako tako, umjesto da napišemo „Student će naučiti kako se koristiti statističkim softverom”, reći ćemo „Student će moći analizirati podatke s pomoću statističkog softvera SPSS”. I na kraju, umjesto „Student će upoznati metode kritičkog čitanja”, napisat ćemo „Student će moći primijeniti metode kritičkog čitanja na znanstveni članak”. Bloomova taksonomija pomaže nam organizirati ishode učenja prema razinama složenosti. Na prvoj razini je Pamćenje - sposobnost prisjećanja činjenica. Koristimo se glagolima poput: prepoznati, imenovati. Na primjer: „Student će moći navesti komponente stanice”. Potom slijedi Razumijevanje ‒ student ne samo da pamti, već može objasniti značenje. Koristimo se glagolima poput: objasniti, interpretirati. Na primjer: „Objasniti načelo fotosinteze”. Treća razina je Primjena - korištenje znanja u novoj situaciji. Koristimo se glagolima poput primijeniti, demonstrirati. Na primjer: „Primijeniti Ohmov zakon u izračunu struje”. Sljedeća razina je Analiza - student rastavlja informaciju na dijelove i traži odnose. Koristimo se glagolima poput analizirati, procijeniti. Na primjer: „Analizirati razlike između političkih sustava”. Peta razina je Evaluacija ‒ donošenje prosudbi na temelju dokaza. Koristimo se glagolima poput procijeniti i argumentirati. Na primjer: „Argumentirati etičke implikacije”. Zadnja, šesta razina je Stvaranje - generiranje novih ideja i rješenja. Koristimo se glagolima poput osmisliti, razviti, oblikovati. Na primjer: „Osmisliti eksperimentalni protokol”. Važno je naglasiti da različiti ishodi zahtijevaju različite metode poučavanja i vrednovanja. U STEM kolegiju vjerojatnije ćemo pisati „primijeniti zakon”, dok ćemo u društveno-humanističkim znanostima pisati „analizirati utjecaj”. Također, moramo razmišljati i o aktivnostima kojima ćemo postići određene ishode učenja. Više kognitivne razine zahtijevaju i dublji angažman. Prilikom oblikovanja ishoda učenja može nam pomoći i SMART metoda. To znači da nam svaki ishod učenja mora biti: specifičan, mjerljiv, ostvariv, relevantan i vremenski ograničen. Ishodi učenja pomažu u kvalitetnijem osmišljavanju i planiranju nastave. Provjerite ishode učenja vašeg kolegija i analizirajte jesu li dobro napisani.