O temi Uvod u strateško planiranje

U cjelini Uvod u strateško planiranje teorijski pregled donosi definiciju strateškog planiranja i njegove karakteristike, komponente strategije, poželjne prakse u pogledu formiranju timova za izradu strategija, strukturu plana strateškog planiranja i statistiku o uspješnosti strateškog planiranja. U praktičnom dijelu polaznici izrađuju plan za izradu trogodišnje strategije razvoja odabranog visokog učilišta za jedno od područja strategije primjene digitalnih tehnologija. Poželjno je da to područje bude ono koje je najmanje zrelo na temelju analiza provedenih u zadatku prethodne tematske cjeline. Ishodi učenja na razini tematske cjeline su:

• objasniti pojam i važnost strateškog planiranja u visokom obrazovanju putem teorijskih i praktičnih aspekata (2/razumijevanje)
  
• analizirati ključne komponente strateškog plana uključujući misiju, viziju, ciljeve i vrijednosti (4/analiziranje)
  
• primijeniti teorijske modele na konkretne slučajeve iz domaće i međunarodne prakse (3/primjenjivanje)
  
• razlikovati faze procesa strateškog planiranja (2/razumijevanje)
  
• kritički prosuđivati o ulozi digitalne transformacije u strateškom planiranju visokoškolskih ustanova (6/vrednovanje)
  
• kreirati plan za kreiranje strategije primjene digitalnih tehnologija (7/kreiranje).
  

Uvodno, pogledajte videolekciju o strateškom planiranju (trajanje 10 minuta). No prije odgovorite na jedno pitanje:

Transkript

Dobro došli u video na temu Strateško planiranje. Zamislite da krenete na put bez mape, bez navigacije i bez jasne ideje gdje želite stići. Možda ćete stići negdje, ali hoće li to biti pravo mjesto, u pravo vrijeme i s pravim rezultatima? Strateško planiranje upravo je ta mapa. U ovom videu saznat ćete što je strateško planiranje, zašto je ključno u svijetu obrazovanja, koje su njegove faze i kako se strategije razvijaju u timu. Na kraju, imat ćete jasniju sliku kako pristupiti planiranju koje ne ostaje na papiru – već pokreće stvarne promjene.Strateško planiranje je strukturiran proces kojim organizacija određuje svoje dugoročne ciljeve i smjer razvoja. Važno je jer omogućava usmjereno i učinkovito korištenje resursa, osigurava fokus i pomaže svima u organizaciji da znaju kamo idu i zašto.Karakteristike strateškog planiranja uključuju dugoročno razmišljanje, usmjerenost na ciljeve, donošenje odluka na temelju analize i uključivanje različitih dionika. Dobra strategija je fleksibilna, ali čvrsto usmjerena.Glavni je cilj definirati viziju i ciljeve organizacije te odrediti put kojim će se oni ostvariti. Za visoka učilišta, to znači usklađivanje obrazovne, znanstvene i društvene misije s izazovima digitalnog doba.Strategija je plan djelovanja koji organizacija koristi kako bi ostvarila svoje ciljeve u konkurentskom okruženju. Komponente strategije uključuju misiju – zašto postojimo, viziju – kamo želimo stići, temeljne vrijednosti – u što vjerujemo, ciljeve – što želimo postići, i aktivnosti – što ćemo konkretno poduzeti. Sve to čini kostur svake strategije. Osim navedenog, strategije mogu sadržavati i opis resursa s kojima planiramo ostvariti ciljeve i postići viziju, kao definiciju mjerenja uspjeha postizanja strategije. Također, moguće je da uz strategiju postoji i popratni dokument, akcijski plan koji sadrži detalje oko operativnih aktivnosti kojima su pridruženi resursi i koji definiraju mjerni instrument provedbe strategije.Slijedni tok strateškog planiranja čine aktivnosti kojima se kreiraju upravo upisane komponente strategije. Prva je aktivnost vezana za analizu sadašnjeg stanja, pri čemu se možemo koristiti metodama kao što su SWOT analiza ili PESTLE analiza. U drugoj aktivnosti definirat ćemo buduće stanje koje želimo postići korištenjem metoda kao što su posebno vođene radionice za definiciju vizije, misije i temeljnih vrijednosti, tehnike pričanja priča odnosno storytelling i druge. Kod definiranja strateških ciljeva korisna je primjena SMART načela. Prilikom operacionalizacije ciljeva u ciljeve i aktivnosti niže razine, oportuno je primijeniti tehnike grupnog odlučivanja i tehnike kreativnosti kako bi se snage i prilike što bolje iskoristile, a slabosti i prijetnje eliminirale u svrhu realizacije strateških ciljeva. Za izradu mjernog instrumenta provedbe strategije mogu se koristiti i specijalizirani sustavi za strateško planiranje kao što je uravnoteženi sustav bodovnih tablica, potpuno upravljanje kvalitetom, europski okvir za upravljanje kvalitetom i drugi. Spomenute metode za izradu pojedinih dijelova strategije kao i druge metode detaljnije će biti upisane unutar četvrte teme ove edukacije. U širem smislu, strateško planiranje, odnosno ciklus strateškog planiranja obuhvaća i provedbu strategije i kontinuirano praćenje provedbe, uz završnu analizu na kraju ciklusa strateškog planiranja. Završna analiza daje odgovor na pitanje u kojoj su mjeri ostvareni strateški ciljevi i postignuta vizija i često je polazišna točka za novi ciklus strateškog planiranja jer je završno stanje prethodnog ciklusa početno stanje idućeg ciklusa. Objašnjavajući slijedni tok strateškog planiranja, ujedno smo objasnili faze strateškog planiranja. U najvećoj se mjeri faze strateškog planiranja i ciklus strateškog planiranja odvijaju slijedno jer izlaz iz jedne faze postaje ulaz u drugu fazu. Spomenimo i to da su vrlo često misija i temeljne vrijednosti trajni elementi u strateškom planiranju. Oni se ne mijenjaju u svakom ciklusu. Misija se mijenja kada organizacija bitno promijeni svoju djelatnosti, ako se dogodi velika promjena u okruženju, na primjer spajanje s drugom organizacijom ili ako postoji nesklad između misije i stvarnog djelovanja. Temeljne se vrijednosti još rjeđe mijenjaju. U najvećem broju slučaja one se dorađuju, tj. dopunjuju, na primjer kada se žele reflektirati novi prioriteti ‒ održivost, inkluzivnost ili inovativnost ‒ ili dok organizacija prođe procese digitalne transformacije ili internacionalizacije.U procesu strateškog planiranja organizacije ključan je tim ‒ proces strateškog planiranja nije posao za jednu osobu. Osim što će veći broj ljudi donijeti više perspektiva i stručnosti, sudjelovanjem većeg broja ljudi osigurat će se legitimnost i prihvaćanje strategije, što izravno olakšava provedbu strategije. Dodatno, suradnja u timu potiče inovativnost, sustavno i dizajnersko razmišljanje te kreativni potencijal, što će se reflektirati u kvaliteti strategije te kvaliteti operativnih planova za provedbu strategije. Nekoliko je načela za formiranje dobrog tima. Prvo se odnosi na imenovanje voditelja ili koordinatora tima, što bi trebala biti osoba s iskustvom u strateškom planiranju i osoba koja ima dobre komunikacijske i organizacijske vještine. Drugo načelo odnosi se na odabir članova tima. Optimalno je da tim ima od 6 do 12 članova, pri čemu je moguće da se timovi podijele u manje radne skupine prema područjima strategije. Isto tako, važno je da su članovi tima predstavnici različitih organizacijskih jedinica koji imaju različite uloge u poslovnim procesima organizacije. Kada govorimo o strateškom planiranju visokih učilišta, ekspertize koje trebaju biti zastupljene su: strategijski menadžment, informacijske tehnologije, nastavnici, podrška studentima, komunikacija, odnosi s javnošću, analitika i evaluacija te upravljanje.I proces strateškog planiranja treba isplanirati. Plan strateškog planiranja predstavlja organizacijski dokument koji navodi aktivnosti, rokove i odgovornosti u procesu strateškog planiranja. Takav dokument služi kao okvir za vođenje procesa planiranja, alat za upravljanje vremenom i resursima, sredstvo za angažiranje dionika i dokument koji osigurava transparentnost i odgovornost. Ključne komponente plana odnose se na svrhu i ciljeve, vremenski okvir, faze strateškog planiranja koje se planiraju provesti, uloge i odgovornosti po fazama, metode rada, plan komunikacije i plan evaluacije procesa planiranja. Plan strateškog planiranja osnova je za uspjeh strategije. Ako zanemarimo planiranje procesa, riskiramo da cijeli strateški dokument ostane neprimijenjen, nepoznat ili nerealan.Možemo zaključiti da je strateško planiranje prilično strukturiran proces koji se sastoji od konkretnih faza. No, ipak, neke strategije nisu uspješne. I to ne samo neke. Neki izvodi upućuju na to da do 90 % strategija ne uspijeva u potpunosti. Statistike pokazuju i da 48 % menadžera troši manje od jednog dana mjesečno na strategiju, 48 % organizacija ne ostvari ni polovinu strateških ciljeva, 95 % zaposlenika ne razumije strategiju svoje kompanije... A vi? Što vi mislite, zašto neke strategije nisu uspješne? U praktičnom dijelu, razmislite o razlozima neuspjeha strategija na visokim učilištima. Navedite primjere. Kakva je situacija u vašoj instituciji?Nakon što ćete prokomentirati i razmijeniti rezultate svojih istraživanja o razlozima neuspješnosti nekih strategije te rezultate o uspješnosti strateškog planiranja u vašoj instituciji, u drugom praktičnom zadatku izradit ćete plan strateškog planiranja za svoju organizaciju. Uz konkretizaciju ideja po elementima plana strateškog planiranja, nakon što kreirate sve dijelove plana, razmislite o tome koje su slabe točke i rizici u vašem planu i potom razmislite kako se slabe točke mogu ublažiti.Strateško planiranje temelj je za usmjeren i održiv razvoj svake organizacije. Omogućuje jasno definiranje ciljeva, optimalnu uporabu resursa i pravovremeno donošenje odluka. U kontekstu digitalne transformacije, kvalitetno strateško planiranje ključ je uspjeha. Bez jasne strategije, čak i najbolje ideje ostaju neostvarene.

Nakon što ste odgledali videolekciju, proučite knjigu Uvod u strateško planiranje u visokom obrazovanju, raspravljajte o razlozima zbog kojih su neke strategije uspješne ili neuspješne i izradite i predajte plan strateškog planiranja primjene digitalnih tehnologija u izabranom području strategije. Plan izrađujete u 3. radnom listu Excel dokumenta u kojem radite cjelokupni projekt na e-tečaju. Detaljnije upute oko izrade plana kao i evaluacije planova dobit ćete preko foruma od instruktora.