O temi Metodologija izrade strategije primjene digitalnih tehnologija

Dobro došli u videolekciju o metodologiji izrade strategije primjene digitalnih tehnologija. U današnjem dinamičnom obrazovnom okruženju, kvalitetna strategija ključ je uspješnog korištenje digitalnih tehnologija. Iako digitalna transformacija donosi brojne prilike, bez jasne i promišljene strategije, ona lako može ostati samo niz nepovezanih pokušaja. Tijekom ove lekcije naučit ćete što čini dobru strategiju primjene digitalnih tehnologija, kako definirati ključne strateške elemente, kojim se metodama koristiti u analizi i formuliranju strategije te kako postaviti ciljeve koji su realni, mjerljivi i ostvarivi. Nakon lekcije moći ćete prepoznati i procijeniti kvalitetu strateških dokumenta te sami definirati osnovne elemente strategije za visoko učilište. Strateško upravljanje digitalnom tehnologijom ne završava donošenim strategije. Radi se o neprekinutom ciklusu analize, planiranja, provedbe i evaluacije. Kontinuum strateškog upravljanja primjenom digitalne tehnologije u visokom obrazovanju obuhvaća cjelovit pristup kojim visoka učilišta planiraju, implementiraju, nadziru i prilagođavaju strategiju digitalne transformacije. Ovaj proces uključuje nekoliko uzastopnih i međusobno povezanih koraka. Proces počinje analizom sadašnjeg stanja, a nastavlja se definiranjem strateških okvira, što uključuje formulacije misije, temeljnih vrijednosti i vizije vezanih za digitalnu transformaciju. Potom slijede postavljanje strateških inicijativa i ciljeva, razrada akcijskog plana, implementacija strategije, praćenje i evaluacija te revizija i prilagodba. Literatura često poistovjećuje procese strateškog planiranja s kontinuumom strateškog upravljanja. Zbog toga smo i rekli da, u širem smislu, strateško planiranje obuhvaća provedbu i evaluaciju provedbe strategije, ne samo njezino kreiranje, što odgovara kontinuumu strateškog upravljanja. U nastavku ćemo pobliže objasniti metodologiju izrade strategije primjene digitalnih tehnologija tako da konkretiziramo metode koje se mogu rabiti u pojedinim koracima metodologije. Prvi je korak analiza trenutačne situacije po pitanju primjene digitalnih tehnologija. U tom kontekstu, procjena digitalne zrelosti ustanove može se identificirati s pomoću okvira poput DigCompOrg ili drugih okvira digitalne zrelosti visokih učilišta koje ste upoznali u prethodnoj temi. Ovdje se analizira trenutačna razina digitalne infrastrukture, digitalnih kompetencija, nastavnih i administrativnih procesa, kultura i kapaciteta za promjenu. Ova dijagnostika pomaže u prepoznavanju snaga i slabosti te postavlja temelje za strateške odluke. Dodatno, situacijska analiza može se upotpuniti metodama kao što su SWOT analiza, KREDA analiza, PESTLE analiza, benchmarking analiza ili analiza potreba. SWOT analiza predstavlja identifikaciju naših snaga i slabosti te prilika i prijetnji koje definiraju naše sadašnje stanje. Nadogradnja SWOT analize prilagođena školama, KREDA analiza, također se koristi za ispitivanje različitih unutarnjih i vanjskih čimbenika koji utječu na kvalitetu učenja i poučavanja te poslovanja škola. PESTLE analiza odnosi se na analizu političkog, ekonomskog, društvenog, tehnološkog, zakonodavnog i okolišnog okruženja. Benchmarking analiza predstavlja usporedbu s drugim visokim učilištima. Analiza potreba korisnika istraživanje je osoblja, polaznika i drugih skupina putem upitnika o različitim aspektima koji su nam od interesa. Kada govorimo o formulaciji misije, vizije i temeljnih vrijednosti, važno je početi od njihovih definicija. Misija opisuje temeljnu svrhu postojanja organizacije, što organizacija radi, za koga i zašto. Ona odgovara na pitanje: „Zašto postojimo?” To je stabilna i relativno trajna izjava koja opisuje osnovnu funkciju i ključne korisnike. Vizija predstavlja željenu budućnost organizacije – gdje organizacija želi biti za 5 do 10 godina. To je inspirativna izjava koja daje smjer i motivaciju. Temeljne vrijednosti su skup temeljnih uvjerenja i načela koja oblikuju kulturu organizacije i utječu na ponašanje članova. One određuju kako se organizacija ponaša u ostvarivanju svoje misije i vizije. Odgovaraju na pitanje: „Što je nama važno u našem radu?” Važno je ovdje napomenuti da prilikom formuliranja ovih elemenata moramo paziti na neke kriterije, kao što su jasnoća, razumljivost, inspirativnost, realističnost, ambicioznost, vjerodostojnost i motivirajući karakter. Metode koje mogu biti korisne za formuliranje ovih elementa obuhvaćaju posebno vođene radionice, intervjui s vodstvom, metoda 5 zašto, delphi metoda, analiza organizacijske kulture, pričanje priče odnosno storytelling, tehnike kreativnosti, future-back thinking i druge. Strateške inicijative glavna su područja djelovanja koja organizacija odlučuje razvijati, kako bi ostvarila svoju viziju i misiju. One predstavljaju tematske prioritete ili strateške smjerove, odnosno fokusirana područja na koja će se u određenom razdoblju usmjeriti napori i resursi. Važno je napomenuti da neki sustavi strateškog planiranja ne predviđaju strateške inicijative, već samo strateške ciljeve, a najčešće to ovisi o veličini organizacije. Strateške inicijative definiraju se na temelju rezultata situacijske analize identificiranjem razlika između stvarnog stanja i vizije novog stanja, što se još zove gap analiza. Strateški su ciljevi konkretne, mjerljive namjere unutar svake strateške inicijative. Oni odgovaraju na pitanje: Što točno želimo postići u ovom prioritetnom području? Dobri strateški ciljevi obično su definirani prema SMART načelu ‒ specifični, mjerljivi, ostvarivi, relevantni i vremenski određeni. Nakon što su definirani osnovni elementi strategije, unutar strategije ili kao zasebni dokument, potrebno je razraditi akcijski plan provedbe strategije. To obično počinje operacionalizacijom strateških ciljeva u aktivnosti i ciljeve niže razine. O tome ćemo više govoriti u petoj temi. Kada se kreiranje strategije, sa zasebnim akcijskim planom ili bez njega, završi, slijedi njezino usvajanje na razini upravljačkog tijela visokog učilišta. Nakon usvajanja, s početkom važenja strategije, slijedi implementacija strategije i paralelno praćenje rezultata provedbe tako da se kontinuirano, na izabranoj vremenskoj razini, na primjer svaka 3 mjeseca, prate zacrtani indikatori mjerenja realizacije strategije. Ako je potrebno, evaluacija provedbe može zahtijevati reviziju strategije i prilagodbu ovisno o tome koliko je upravljačko tijelo zadovoljno primjenom strategije. Prilikom praćenja provedbe strategije može se primijeniti i odgovarajuća softverska podrška koja varira od jednostavnih modela u Excelu do sofisticiranih alata za upravljanje strategijom kao što je, na primjer, Envision, ili alata za dashboard izvještavanje kao što je Power BI. U ovoj lekciji naučili smo kako kontinuirano upravljati strategijom digitalne transformacije, kako oblikovati ključne strateške elemente i kako primijeniti različite metode za analizu i formulaciju strategije. Nakon što dodatno proučite tekstualni materijal, vrijeme je da nova znanja primijenite na praktičnim zadatcima. Prvi je zadatak da pronađete strateške dokumente domaćih i stranih visokih učilišta. Analizirajte njihove misije, vizije i strateške ciljeve. Ocijenite ih prema jasnoći, relevantnosti i povezanosti s digitalnom transformacijom. Drugi je zadatak da odaberete jedno visoko učilište, poželjno vaša institucija, i za jedno područje njihove strategije prikupite postojeće misije, vizije i ciljeve. Na temelju analize predložite redefinicije za koje smatrate da su potrebne. Dodatno, odaberite dva strateška cilja i za njih provedite SWOT analizu kako biste prepoznali ključne unutarnje i vanjske čimbenike uspjeha.