Videolekcija: Dobrobit u informacijskom društvu

Dobro došli! U ovoj videolekciji istražit ćemo ključno pitanje našeg digitalnog doba: Što zapravo znači dobrobit u informacijskom društvu? Zajedno ćemo analizirati kako sveprisutne digitalne tehnologije utječu na dobrobit svih nas u visokoškolskom okruženju. Otkrit ćemo koliko je važno razumjeti i osigurati dobrobit u kontekstu sve veće primjene digitalnih alata. Također, osvrnut ćemo se na konkretne rezultate istraživanja koji naglašavaju zašto je briga o dobrobiti od iznimne važnosti te ćemo razjasniti neraskidivu vezu između mentalnog zdravlja i opće dobrobiti. Pridružite nam se kako bismo zajedno stekli dublje razumijevanje ove ključne teme. Digitalne tehnologije radikalno mijenjaju način na koji ljudi uče, rade, koriste informacije i komuniciraju. Digitalna transformacija donosi nove izazove i mogućnosti za studente i nastavnike, a imaju utjecaj na njihovo kognitivno, fizičko, socijalno i emocionalno zdravlje. Korištenje digitalnih tehnologija u edukaciji, profesionalnom razvoju i komunikaciji pozitivno utječe na svakodnevni život pružajući fleksibilnost pri odrađivanju navedenih zadataka. No, pretjeranom upotrebom digitalnih tehnologija dolazi do zasićenja i odbojnosti prema njima. Te digitalne tehnologije utječu na dobrobit studenata i nastavnika. Dobrobit i mentalno zdravlje studenata temelj su njihova uspješnog akademskog puta i kvalitetnog života, no zabrinjavajući podatci otkrivaju izazove koji često prođu bez adekvatne podrške i intervencije. Rezultati recentnih istraživanja ističu složen i bitan utjecaj digitalnih tehnologija na različite aspekte dobrobiti pojedinaca, kao i na sve raniju pojavu smetnji i poremećaja kod određenog postotka studentske populacije. Danas: 25 % studenata ima smetnje i poremećaje koji ometaju kvalitetu života i utječu na učinkovitost studiranja, 75 % psihičkih poremećaja nastaje do 24. godine, a ako se ne prepoznaju i ne tretiraju, postaju kronični. Pomoć se, nažalost ne traži pravovremeno, već u prosjeku 8 godina od pojave prvih smetnji. Procjenjuje se da oko 5 % studenata ne završi svoje visoko obrazovanje zbog netretiranih smetnji i poremećaja. Što je dobrobit? Dobrobit je stanje u kojem se osoba osjeća zdravo i sretno. Pri tome, dobrobit obuhvaća fizičko, emocionalno, mentalno i socijalno stanje pojedinca ili zajednice. Što je digitalna dobrobit? Digitalna dobrobit odnosi se na stanje u kojem pojedinac ostvaruje zdravu i uravnoteženu interakciju s digitalnim tehnologijama, štiteći svoje fizičko, mentalno, emocionalno i socijalno zdravlje. Što je mentalno zdravlje? Mentalno zdravlje je stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s uobičajenim životnim stresom, raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi zajednici. Mentalno zdravlje nije samo dio dobrobiti – ono je njezin temelj koji omogućuje da se pojedinac učinkovito nosi sa životnim izazovima, iskoristi svoje pune potencijale, bude produktivan i aktivno pridonosi svojoj zajednici. Svi ovi elementi izravno proizlaze iz stabilnog mentalnog zdravlja i čine srž cjelokupne dobrobiti. Kada je naše mentalno zdravlje dobro, veća je vjerojatnost da ćemo: osjećati se sretnije i zadovoljnije životom, imati više energije i motivacije, imati bolje fizičko zdravlje, imati kvalitetnije odnose s drugima, biti produktivniji u svojim aktivnostima, lakše se nositi s izazovima i stresom. Važno je naglasiti da dobrobit i mentalno zdravlje ne podrazumijevaju odsutnost neugodnih emocija, već pristup vlastitim i vanjskim resursima da se s njima uspješno nosimo. U istraživanju Agencije za znanost i visoko obrazovanje, provedenom na uzorku od 4273 studenta i studentica u rujnu 2021. godine, otprilike polovina studenata navela je osjećaje socijalne izolacije i usamljenosti te probleme s pažnjom i koncentracijom. Također, skoro polovina studenata nosila se s osjećajima anksioznosti, a trećina i osjećajem depresije. Nešto manje od polovine studenata smatra da su koristili društvene mreže na nezdrav način. Otprilike polovina studenata svoje mentalno zdravlje doživljava lošijim i puno lošijim u odnosu na razdoblje prije pandemije. Nešto više od trećine studenata u potpunosti ili uglavnom smatra da bi se javilo za pomoć kada bi na njihovu visokom učilištu bile dostupne usluge psihološkog savjetovanja ili psihoterapije. No, na pitanje postoji li takva pomoć na njihovu visokom učilištu, petina studenata navodi da postoji, dok više od polovine navodi da ne zna. 50 % studenata ima osjećaj socijalne izolacije i usamljenosti. 50 % studenata ima probleme s pažnjom i koncentracijom. 50 % studenata je anksiozno. 50 % studenata lošijeg je mentalnog zdravlja nakon pandemije. U istraživanju pod nazivom „Kako smo? Život u Hrvatskoj u doba korone”, provedenom krajem 2020. godine, istraženo je kakvo je psihološko stanje građana Hrvatske i kako su se s pandemijom COVID-19 i potresom u Zagrebu nosile osobe svih generacija i u različitim životnim ulogama, na uzorku od 2600 osoba. Pa, kako smo svi mi? Na pitanje kako smo svi mi, možemo reći da je to važno znati kada postavljamo to pitanje. 2020. godine nismo bili najbolje. Onaj koji je bio posebno pogođen su bili, je bio ženski rod, prije svega djevojke. No, 2025. godine, kada bi se pitali kako smo, vratili smo se nekako u ono uobičajeno kako smo, međutim moramo biti svjesni da živimo u izrazito zahtjevnom razdoblju i da se recimo 2020. godine dogodio rat u Ukrajini, pa se onda dogodili su se druge ratovi, pa se onda dogodila ta silna digitalizacija, dogodila se umjetna inteligencija. Dakle, sve nešto što bi potencijalno moglo napadati našu dobrobit. Na pitanje kako smo, morat ćemo odgovarati svake godine i ono što bih savjetovala i sveučilištima, i nama sveučilišnim nastavnicima, ali i društvu i zajednici u cjelini, je da zapravo svake godine pitamo ljude kako ste, da vidimo koji su to najranjiviji pojedinci ili najranjivije skupine, da njima zapravo pomažemo oko mentalnoga zdravlja radi toga jer je 21. stoljeće stoljeć u kojem je mentalno zdravlje posebno ugroženo. I da na taj način zapravo reguliramo politike i sveučilišne, ali i ukupne zajednice kako bi išli nekako ka dobrobiti jer ono što za sad znamo iz naših istraživanja i svjetskih istraživanja je da je posebno mentalno zdravlje mladih ljudi ugroženo. Mi stariji ljudi nekako još plivamo radi toga jer smo odrasli u neko drugo vrijeme i drugačije su nam naočale stavljene na oči, puno pozitivnije i naš je zadatak da zapravo njima pokazujemo da je moguća svjetla budućnost. Digitalni alati transformirali su način na koji mladi komuniciraju i uče. Digitalne pedagoške strategije mogu se koristiti za poboljšanje ishoda učenja, ali online prostor nije bez rizika. Pritisak vršnjaka, kibernetičko nasilje i pretjerano dijeljenje osobnih podataka neki su od rizika kojima su izloženi dionici obrazovnog sustava. Važno je posvetiti pažnju učenju kako sigurno i efikasno koristiti digitalne tehnologije za dobrobit te sagledati potencijalne pozitivne i negativne učinke raznih aspekata upotrebe digitalne tehnologije na dobrobit. Digitalna dobrobit odnosi se na pronalaženje harmonije u našem digitalnom životu gdje tehnologija služi nama, a ne obrnuto, te gdje se naša online aktivnost ne odvija na štetu našeg cjelokupnog zdravlja i sreće. Ona uključuje: svijest o utjecaju digitalnih tehnologija: razumijevanje kako vrijeme provedeno na ekranu, izloženost informacijama i online interakcije utječu na različite aspekte našeg života, namjerno i svjesno korištenje tehnologija: korištenje digitalnih alata na način koji podržava naše ciljeve i dobrobit, umjesto da nas ometa ili negativno utječe na nas, postavljanje granica: uspostavljanje zdravih granica u pogledu vremena provedenog online, notifikacija i vrste sadržaja s kojima komuniciramo, razvijanje zdravih digitalnih navika: prakticiranje ponašanja koje promiču dobrobit, kao što su redovite pauze od ekrana, izbjegavanje korištenja uređaja prije spavanja i njegovanje offline aktivnosti i odnosa, kritičko promišljanje i poticanje odgovornog te etičkog korištenja digitalne tehnologije: biti svjestan potencijalnih rizika kao što su dezinformacije, cyberbullying i narušavanje privatnosti te poduzimanje koraka za njihovo izbjegavanje, razumijevanje autorskih prava i intelektualnog vlasništva. Visoka učilišta i obrazovni sektor imaju odgovornost podučavati studente digitalnim vještinama i digitalnoj dobrobiti kako bi mogli sigurno i uspješno koristiti online prostor. Zaključno, visoka učilišta trebala bi učiniti sljedeće kako bi osigurala digitalnu dobrobit: razviti smjernice i politike za promicanje dobrobiti u digitalnom obrazovanju i osposobljavanju, uvesti mjere za ublažavanje rizika povezanih s upotrebom digitalnih tehnologija u obrazovanju, kao što su kibernetičko zlostavljanje, ovisnost i preopterećenost informacijama, poboljšati digitalne vještine studenata i nastavnika, suočiti se s digitalnim jazom.