43UD_1: Vanjski izvori literature – strateški dokumenti, politike, članci i podcasti

Uputa

Istražite priložene vanjske izvore o dobrobiti u informacijskom društvu: strateške dokumente, izvještaje, smjernice, pregled izazova i preporuke za osiguranje dobrobiti, poput Zaključaka Vijeća Europe o potpori dobrobiti u digitalnom obrazovanju ili EUROSTUDENT izvješća na temu dobrobiti. Dodatno, pogledajte zanimljiv webinar sa stručnjacima iz različitih sveučilišta koji ističu ključnu ulogu digitalne dobrobiti u obrazovanju naglašavajući holistički pristup fizičkom, mentalnom, emocionalnom i socijalnom zdravlju studenata i nastavnika u sve digitaliziranijem svijetu, a u skladu s globalnim inicijativama poput ciljeva održivog razvoja i Akcijskog plana za digitalno obrazovanje. Također možete pogledati intervju s nobelovcem profesorom Kahnemanom na temu dobrobiti koji je održan na Sveučilištu Oxford. Važno je proučiti ove materijale kako biste stekli cjelovit uvid u kompleksnost dobrobiti u digitalnom dobu, razumjeli aktualne izazove i strategije i dobili perspektivu vodećih stručnjaka o tome kako možemo osigurati kvalitetan život i dobrobit studenata, nastavnika i zaposlenika visokoškolskih ustanova. Pregled i analiza navedenih vanjskih izvora pomoći će Vam u pripremi ili analizi i unapređenju vlastitih smjernica i strategija za očuvanje dobrobiti u Vašoj visokoškolskoj ustanovi.

Izvještaj Europske udruge sveučilišta (EUA) detaljno analizira potrebe i dobrobit studenata i osoblja u visokom obrazovanju, uključujući utjecaj digitaliziranog učenja i podučavanja te pruža preporuke za podršku dobrobiti.

Ključne su sljedeće preporuke za visokoškolske ustanove prepoznate u izvještaju:

1. Dobrobit mora biti jasno uključena u službene strategije visokoškolske ustanove i dosljedno predočena svim dionicima radi što uspješnije provedbe.
2. Vođe moraju biti etički uzori i odrediti prioritete na način da se resursi ulažu u osiguravanje dobrobiti, prihvaćajući da je to dugoročna korist za visokoškolsku ustanovu.
3. Prema studentima i zaposlenicima treba se ponašati kao prema aktivnim partnerima u osiguravanju dobrobiti. Važno je uključiti ih u procese i osigurati njihovo sudjelovanje, a rezultate treba nagraditi. Nikako se ne smiju narušavati osobne granice pojedinaca.
4. Nužno je uvesti institucionalni kodeks ponašanja za uspostavu etičkih standarda. Vođe se moraju obvezati na otvoren dijalog i stvoriti sustav za davanje povratne informacije.
5. Ustanove trebaju preispitivati i procjenjivati svoj pristup dobrobiti s ciljem ugradnje dobrobiti u institucionalnu kulturu.

Zaključci Vijeća o potpori dobrobiti u digitalnom obrazovanju

Ovaj dokument Vijeća Europe ključan je za razumijevanje europskih smjernica i politika koje se tiču dobrobiti u digitalnom obrazovanju i pruža okvir za identifikaciju rizika i razvoj odgovornih strategija.
U zaključcima se izdvajaju tri razine i vezano za njih definiraju se preporuke. Cjelovito poboljšanje dobrobiti učenika/studenata i nastavnika u digitalnom obrazovanju zahtijeva sinkronizirano djelovanje na trima razinama: (A) Stjecanje znanja, vještina i kompetencija, što obuhvaća razvijanje digitalne pismenosti, kritičkog razmišljanja i otpornosti kod učenika i nastavnika za sigurnu i etičku upotrebu tehnologije, (B) Osmišljavanje pristupa poučavanju i učenju te digitalnom okružju uz kreiranje prilagodljivog, etičkog i sigurnog okružja s naglaskom na ravnotežu vremena provedenog u korištenju digitalne tehnologije i (C) Međuljudski odnosi u ekosustavu digitalnog obrazovanja, što obuhvaća aktivno upravljanje društvenim interakcijama, prevenciju digitalnih rizika i suradnju sa svim dionicima. Zaključno, tek integracija razvoja digitalne pismenosti i otpornosti, stvaranja prilagodljivog i etičkog okružja te aktivnog upravljanja socijalnim rizicima čini cjelovit i poticajan ekosustav koji podržava mentalno i emocionalno blagostanje svih uključenih.

Okvir za dobrobit studenata MCSHE-a

Ovaj okvir fokusira se na promicanje mentalnog zdravlja i dobrobiti studenata na sveučilištima nudeći sveobuhvatni pristup provedbom pet ključnih akcija koje podrazumijevaju njegovanje uključujućih kurikuluma, stvaranje podržavajućeg okružja i osiguravanje pristupa efikasnim uslugama.

Analitičko izvješće: Mentalna dobrobit studenata i osoblja u europskom visokom obrazovanju

Ovaj analitički izvještaj bavi se mentalnom dobrobiti studenata i osoblja u europskim visokoškolskim institucijama, identificirajući barijere dobrobiti i nudeći preporuke za cjelovite pristupe mentalnoj dobrobiti na razini cijele institucije.
Kao barijere povezane sa zdravljem i dobrobiti autori izdvajaju: kulturu i postojeće prakse unutar visokoškolskih ustanova, nejednakosti, diskriminaciju i marginalizaciju unutar visokoškolskih ustanova koju pojedinci osjećaju te utjecaj širih svjetskih izazova koji dovode do povećanja opterećenja i dodatnog stresa.

Izvješće europske WISE ankete: Inicijative i strategije u korist dobrobiti studenata u Europi

Ovaj izvještaj istražuje inicijative i strategije za dobrobit studenata u Europi. Klasificira potrebe studenata (ekonomske, okolišne, psihološke, socijalne) i predlaže rješenja za poboljšanje uvjeta života studenata.

EUROSTUDENT 8 tematsko izvješće: Dobrobit i mentalno zdravlje među studentima u europskom visokom obrazovanju

Ovaj tematski modul pruža detaljan pregled dobrobiti i mentalnog zdravlja studenata u europskom visokom obrazovanju, uključujući utjecaj pandemije bolesti COVID-19, faktore koji utječu na dobrobit i dostupnost usluga savjetovanja.
Ključni zaključci istraživanja
- Povećana zabrinutost za dobrobit: Pandemija bolesti COVID-19 i povezane mjere (poput socijalnog distanciranja i online nastave) drastično su utjecale na mentalno zdravlje studenata uzrokujući pojačan osjećaj usamljenosti, tjeskobe i stresa, što je dovelo do porasta mentalnih zdravstvenih problema.
- Visoka stopa loše subjektivne dobrobiti: Znatan broj studenata u svim zemljama EUROSTUDENT-a prijavljuje lošu dobrobit (mjereno WHO-5 indeksom), pri čemu se postotci kreću između 37 % i 58 %. U gotovo trećini zemalja više od polovice studenata prijavljuje „lošu" dobrobit.
- Zdravlje i sreća: Većina studenata (između 57 % i 84 %) procjenjuje svoje opće zdravlje kao dobro ili vrlo dobro, što je više nego u općoj populaciji, vjerojatno zbog mlađe dobi.
- Izolacija: Većina studenata ne osjeća se izolirano, no postoji trend veće izoliranosti od kolega studenata i drugih općenito nego od obitelji i prijatelja. Najviši je udio studenata koji se osjećaju izolirano od kolega u Finskoj (51 %). Švedska (29 %) i Finska (23 %) imaju najvišu prijavljenu stopu mentalnih problema, dok je ona najniža u Rumunjskoj (1 %), Hrvatskoj i Latviji (4 %), što ne mora nužno odražavati stvarnu prevalenciju, već i razlike u svijesti.
- Oblici mentalnih problema: Gotovo jedna trećina studenata (u Švedskoj 29 %) prijavljuje mentalne zdravstvene probleme. Među onima koji ih prijavljuju najčešći su problemi depresija i anksiozni poremećaji (71 %).
- Korištenje savjetovališta: Iako je većina studenata upoznata sa studijskim i psihološkim savjetovalištima, samo su manjini interesantna (za studijsko savjetovanje najviše u Danskoj 34 %, za psihološko u Finskoj 19 %). Većina studenata koji odlaze u savjetovalište smatra ga korisnim.