Videolekcija: Kako odrediti okvir za izradu smjernica za odgovornu uporabu digitalnih tehnologija?

Intervju: Katja Popović Dobrodošli! U ovoj videolekciji predstavit ćemo okvir i elemente smjernica za promicanje dobrobiti studenata i zaposlenika visokih učilišta. Po završetku ove videolekcije polaznici će moći: identificirati ključne elemente okvira smjernica za promicanje dobrobiti studenata i zaposlenika, objasniti svrhu i važnost usvajanja sveobuhvatnih smjernica za dobrobit na sveučilišnoj razini. Prepoznat i sveobuhvatan okvir za izradu smjernica je The Stepchange: mentally healthy universities framework, koji je razvijen u Velikoj Britaniji s ciljem da ga koriste sva visoka učilišta usmjerena na osiguranje dobrobiti osoblja i studenata. Okvir je osmišljen kako bi poslužio za izradu strategija i strateških smjernica. Djeljiv je među svim dionicima, prilagodljiv različitim kontekstima i potrebama, usklađen s najboljim praksama i razvija se u skladu s novim spoznajama i izazovima. Sadrži četiri osnovne domene: Učenje i poučavanje, Podrška, Posao i Život. Naglašava integraciju dobrobiti u akademsko iskustvo, dostupnost podrške, važnost dobrobiti zaposlenika i stvaranje zdravog okruženja. Ovakva sveobuhvatna struktura omogućuje sveučilištima da kreiraju svoje smjernice i da na holistički način pristupe promicanju mentalnog zdravlja i dobrobiti cijele akademske zajednice. Prva je domena Učenje i poučavanje. Način učenja i poučavanja može imati pozitivan, ali i negativan utjecaj na dobrobit pojedinca. U okviru kurikuluma i pedagogije potrebno je preispitati osmišljavanje i provedbu kurikuluma, poučavanja i učenja kako bi se postigla dobrobit uz akademski napredak. Važno je razvijati suradnička, sigurna i podržavajuća okruženja koja trebaju pozitivno utjecati na mentalno zdravlje. Od iznimne je važnosti podržati studente u razvijanju vještina potrebnih za uspjeh u svakodnevnom životu, kako bi imali potrebno samopouzdanje i vjeru u vlastite sposobnosti. Način na koji učimo i poučavamo ima dubok utjecaj na našu dobrobit. Kada su metode učenja fleksibilne i prilagođene individualnim potrebama, smanjuje se stres, a povećava se osjećaj kompetencije i zadovoljstva. Isto tako, poučavanje koje potiče aktivno sudjelovanje, kritičko razmišljanje i suradnju ne samo da unapređuje razumijevanje gradiva, već i jača samopouzdanje, razvija socijalne vještine te stvara pozitivno i poticajno okruženje za sve uključene. S druge strane, isključivo pasivni i razinski neprilagođeni pristup mogu dovesti do preopterećenja, demotivacije i negativno utjecati na mentalno zdravlje. Odgovarajućom edukacijom i razvojem nužno je ojačati ulogu akademskog osoblja u osiguravanju dobrobiti i mentalnog zdravlja studenata. Ocjenjivanje treba biti takvo da potiče učenje i omogućava ocjenjivanje bez nepotrebnog stresa. Kako bi studenti mogli uspješno studirati i obavljati praksu, važno je osigurati podršku za njihovu dobrobit i ujednačen pristup na cijelom sveučilištu. Druga domena je Podrška studentima i zaposlenicima. Prema istraživanjima, iznimno je velik porast potreba za potporom studentima i zaposlenicima u visokom obrazovanju. Usluge podrške mentalnom zdravlju mogu obuhvaćati studente i osoblje, a mogu uključivati savjetovanje, timove za mentalno zdravlje, digitalne intervencije, telefonske linije za pomoć i podršku izvan radnog vremena. Usluge podrške moraju biti dio strategije visokih učilišta za dobrobit i mentalno zdravlje. Uz osiguravanje podrške kod uznemiravanja i nasilja, krize mentalnog zdravlja, krize suicidalnog ponašanja do potpore u krizama vezano za učenje, rezultate, stres, smještaj, financije i drugo. Takvi instrumenti podrške trebaju omogućiti sigurne i učinkovite intervencije koje se redovito provjeravaju u pogledu sigurnosti, kvalitete i učinkovitosti. Treća domena je Posao, a odnosi se na nastavnike i osoblje sveučilišta. Dobro mentalno zdravlje ključno je za angažman osoblja, produktivnost i kreativnost. Cjeloviti sveučilišni pristup povezuje mentalno zdravlje i dobrobit osoblja i studenata. U okviru ove komponente ističu se tri područja: Mentalno zdravlje osoblja, Osoblje koje podržava studente i Resursi. U području Mentalno zdravlje osoblja preporučuju se sljedeće aktivnosti: razviti i provesti strategiju koja usklađuje mentalno zdravlje osoblja i studenata, promicati mentalno zdrava radna mjesta, uključiti mentalno zdravlje u sustave ocjenjivanja radne uspješnosti, zagovarati otvorene razgovore, provoditi učinkovite intervencije za dobrobit, obučiti voditelje timova i mentore istraživanja za promicanje mentalnog zdravlja, osigurati jednostavan pristup podršci. Također, edukacija osoblja o prepoznavanju teškoća s mentalnim zdravljem i o primjerenom reagiranju mora biti dio šireg okvira koji definira uloge, granice i dostupnu podršku. Edukacijom treba podržati razvoj osviještenih i suosjećajnih zajednica koje nastoje poboljšati dobrobit i mentalno zdravlje. Izgradnja mentalno zdravih visokih učilišta podrazumijeva i osiguravanje resursa za realizaciju smjernica. Četvrta domena je Život studenata i osoblja visokih učilišta. Mjesta gdje živimo, radimo i provodimo vrijeme trebala bi nam pomagati da očuvamo dobrobit i da se osjećamo dobro. Visoka učilišta treba učiniti zdravim okruženjem. Vodstvo treba svojim strategijama, smjernicama i alokacijama resursa omogućiti postizanje ciljeva vezano za dobrobit zaposlenika i studenata. Važno je potaknuti zdravo ponašanje, tjelesnu aktivnost, zdravu prehranu i spavanje i eliminirati nezdravo ponašanje poput zlouporaba alkohola i droga. Ključno je poticati zdravu i inkluzivnu kulturu i okruženje koje potiče uključivost i raznolikost te se aktivno suprotstavlja nasilju, uznemiravanju i marginalizaciji. S namjerom uspostave zdravog okruženja potrebno je dizajnirati radne, obrazovne i životne prostore koji promiču dobro mentalno zdravlje, potiču pristup prirodi i smanjuju fizičke rizike. Uspostava zdrave zajednice na visokom učilištu također je jedan od važnih ciljeva u partnerstvu sa studentskim zborovima i udrugama kako bi se aktivno podržala socijalna integracija studenata, podržao akademski uspjeh te smanjila usamljenost. P: S vašeg stajališta kao predsjednice Studentskog zbora, koliko pitanje osiguranja dobrobiti studenata treba biti prioritetno za sveučilišta i zašto? KATJA POPOVIĆ: Pitanje osiguranja dobrobiti studenata i studentica našeg Sveučilišta treba biti glavna misija našeg Sveučilišta. Kao bivša predsjednica Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu iskusila sam to i na svojoj koži. Kao glavna predstavnica svih studenata i studentica na Sveučilištu u Zagrebu smatrala sam, a i dalje smatram, da to je najvažnije pitanje i da je najvažnije od svega pozicionirati studente u središte svega što Sveučilište radi. P: Smatrate li da je dobrobit studenata ključna za njihov akademski uspjeh i cjelokupno iskustvo studiranja? KATJA POPOVIĆ: Dobrobit studenata je, zbilja je, ključna za njihov akademski uspjeh i za njihovo cjelokupno iskustvo. Zašto? Zato što direktno kvaliteta studiranja, a pod kvalitetom studiranja mislim na studentske domove, kvalitetu prehrane u menzama, sadržaje kojima su studenti izloženi, koji su im predstavljeni, to sve utječe na zadovoljstvo i na sreću studenata, pa i na zdravlje studenata i studentica na našem Sveučilištu i to, dakle, posljedično utječe i na akademski uspjeh i na to je li iskustvo pozitivno ili negativno na fakultetu. P; Koje konkretne oblike podrške za dobrobit studenata trenutačno nudi Sveučilište (npr. savjetovanje, radionice, posebne službe) i koliko su studenti upoznati s tim oblicima podrške? KATJA POPOVIĆ: Dobrobit studenata i studentica Sveučilišta u Zagrebu treba biti glavna misija Sveučilišta u Zagrebu. Izrazito je bitno da je fokus na našoj dobrobiti i da se na našoj dobrobiti, na temelju naše dobrobiti, sve odluke i donose. Studenti i studentice to osjete i mogu reći da kao studentica ovog Sveučilišta to osobno i osjetim. Što se tiče akademskog uspjeha i generalnog iskustva studenata i studentica, tu je dobrobit, tu dobrobit igra ključnu ulogu. Dakle, dobrobit je izrazito i direktno povezana sa time u kakvim studentskim domovima studenti žive, kakvu hranu u menzama konzumiraju, kakvim su sadržajima izloženi, a time svime utječe, tj. a time svime upravlja Sveučilište u Zagrebu i Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu. Što se tiče nekakvih konkretnih službi koje ovdje služe, koje služe dobrobiti studenata na Sveučilištu u Zagrebu, postoji psihološko savjetovalište za studente koje je otvoreno 2024. godine i studenti su upućeni u rad tog savjetovališta i putem tog savjetovališta svaki student i svaka studentica ima pravo na besplatno psihološko savjetovanje. Što se tiče pokretanja novih inicijativa kroz Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu, jedan od najvažnijih projekata Studentskog zbora je UniZg Ciklus koji je konkretno proveden u dijelu 2023. godine i kroz taj projekt smo uspjeli osigurati besplatne menstrualne potrepštine za sve osobe koje menstruiraju i te besplatne menstrualne potrepštine su dostupne svim navedenim osobama na svim fakultetima i u svim studentskim domovima na ovom Sveučilištu. P: Postoje li inicijative Studentskog zbora usmjerene na promicanje dobrobiti studenata ili poboljšanje postojeće podrške? KATJA POPOVIĆ: Dakle, ne da postoje samo neke inicijative i neke službe Studentskog zbora koje služe dobrobiti studenata i studentica, nego je glavna misija Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu pokretati te inicijative i upućivati studente u već postojeće inicijative koje su tu za njihovu dobrobit. Neke od najpoznatijih inicijativa jesu UniZg Ciklus projekt koji smo pokrenuli 2023. godine i on je služio i služi i dalje za osiguranje besplatnih menstrualnih potrepština za sve osobe koje menstruiraju i te sve besplatne menstrualne potrepštine su dostupne svim studenticama na svim fakultetima, u svim studentskim domovima. Ostvarenje vizije o mentalno zdravim i dobrobiti posvećenim visokim učilištima zahtjeva da visoka učilišta usvoje mentalno zdravlje i dobrobit kao strateški prioritet i izrade smjernice za dobrobit zaposlenika i studenata. Ovaj okvir naglašava ključnu važnost izrade konkretnih smjernica prilagođenih svakom visokom učilištu. Te bi smjernice trebale jasno definirati područja, ciljeve, aktivnosti i indikatore napretka u promicanju mentalnog zdravlja i dobrobiti zaposlenika i studenata. Sustavnim i planskim pristupom može se stvoriti podržavajuće okruženje koje osigurava dobrobit cijele akademske zajednice.