Videolekcija: Demonstracija asistivne tehnologije za alternativno čitanje

Čitanje je kognitivni proces dekodiranja simbola na način da im se pridaje nekakvo značenje. To je oblik procesiranja jezika. Mnogi studenti s invaliditetom mogu imati različiti spektar teškoća vezanih za samo čitanje koji im može bitno otežati rad i učenje. Bilo da se radi o specifičnim teškoćama učenja, cerebralnom oštećenju vida, slabovidnosti, sljepoći, motoričkim ili kognitivnim izazovima, asistivna tehnologija nudi niz alata kako bi kompenzirala navedene teškoće. Takva rješenja koriste napredne softvere i hardvere kako bi transformirala pisani tekst u pristupačnije formate i pružila interaktivne alate za bolje razumijevanje i angažman. Asistivna tehnologija za alternativno čitanje koja može pomoći studentima obuhvaća u prvom redu softvere za pretvaranje teksta u govor (Text-to-Speech ‒ TTS). Ovo je ključna tehnologija koja pretvara digitalni tekst u zvučni oblik. Korisnici mogu slušati e-knjige, web stranice, dokumente i druge digitalne sadržaje naglas. Napredni TTS softveri nude različite glasove, brzine čitanja i mogućnosti isticanja teksta tijekom izgovora radi boljeg praćenja. Ovakvi softveri mogu biti integrirani u sama računala, ali mogu doći u obliku malih digitalnih pomagala koja su sasvim prijenosna te rade neovisno o računalima. Studenti s većim motoričkim ili senzoričkim poteškoćama morat će koristiti takve softvere na računalima. Studenti s ADHD-om, disleksijom i sl. koji imaju očuvanu finu motoriku mogu koristiti takve malene uređaje izravno na tiskanim udžbenicima. Mnogi TTS softveri imaju integrirano optičko prepoznavanje znakova (Optical Character Recognition – OCR). OCR tehnologija pretvara slike tiskanog ili rukom pisanog teksta u digitalni tekst koji se zatim može čitati pomoću TTS softvera ili čitača zaslona, uređivati ili pretraživati. Ovo je iznimno korisno za pristup materijalima koji nisu izvorno u digitalnom formatu, na primjer skenirane knjige, radni listovi. Čitači zaslona (Screen Readers) sofisticiraniji su od TTS-a jer čitači zaslona interpretiraju i verbaliziraju sve elemente na zaslonu računala, pametnog telefona ili tableta, uključujući tekst, slike, izbornike i kontrole aplikacija. Omogućuju potpunu navigaciju i interakciju s digitalnim sučeljem bez oslanjanja na vid. Često se koriste u kombinaciji s Brailleovim redcima. Mnogi čitači zaslona isto imaju mogućnost optičkog prepoznavanja znakova. Primjeri: JAWS (Job Access With Speech), NVDA (Non-Visual Desktop Access – besplatan), VoiceOver (ugrađen u macOS i iOS), Talkback (ugrađen u Android). Iako su svi navedeni primjeri prvotno zamišljeni kao pomoć slijepim ili slabovidnim osobama, danas ga sasvim legitimno koriste i svi potrebiti studenti s invaliditetom, neovisno o vrsti teškoća s kojima se suočavaju. Elektronički Brailleovi redci (Refreshable Braille Displays) uređaji su koji su u potpunosti posvećeni slijepim i visokoslabovidnim osobama koji se pismeno izražavaju Brailleovim pismom. To su hardverska pomagala koja prikazuju digitalni tekst u Brailleovu pismu putem niza dinamički podiznih i spuštajućih zatika. Koriste se u kombinaciji s čitačima zaslona i omogućuju slijepim i slabovidnim korisnicima taktilno čitanje digitalnog sadržaja. Mnogi modeli imaju i integriranu Brailleovu tipkovnicu za unos teksta. Softveri za uvećanje zaslona (Screen Magnification Software) namijenjeni su slabovidnim studentima. Ovaj softver povećava prikaz na zaslonu olakšavajući čitanje teksta i vizualnih elemenata. Često nudi dodatne značajke poput prilagodbe boja i kontrasta radi smanjenja naprezanja očiju. Ovdje je potrebno napomenuti da se i studenti koji se uslijed cerebralne paralize suočavaju i s cerebralnim oštećenjem vida mogu okoristiti takvim softverima zbog veće vizualne prilagodbe teksta, njegova sadržaja, svjetline i kontrasta. Primjeri: ZoomText, Magnifier (ugrađen u Windows i macOS) i Dolphin software. Pametni uređaji za čitanje (Smart Reading Devices): samostalni uređaji koji kombiniraju OCR, TTS i katkad druge funkcije (npr. prepoznavanje lica, objekata) kako bi korisnicima s oštećenjima vida pružili sveobuhvatno rješenje za pristup informacijama iz okoline i tiskanih materijala. Primjeri: OrCam Read i Victor Reader Stream. Softver i aplikacije za podršku disleksiji: ovi alati nude različite značajke koje olakšavaju čitanje osobama s disleksijom, kao što su promjena fonta (npr. dyslexia-friendly fontovi), prilagodba razmaka između slova i redaka, isticanje teksta tijekom čitanja, rječnici s izgovorom i alati za fonetsku analizu. Primjeri: Dyslexie font, OpenDyslexic, aplikacije s integriranim alatima za disleksiju. Napredne značajke unutar operativnih sustava i preglednika: moderni operativni sustavi (Windows, macOS, Android, iOS) i web preglednici (Chrome, Firefox, Safari) sve više integriraju ugrađene alate za pristupačnost čitanju, uključujući osnovni TTS, uvećanje zaslona i prilagodbu prikaza. Također, postoje brojna proširenja (ekstenzije) za preglednike koja nude dodatne funkcije za poboljšanje čitljivosti web sadržaja. Za osobe s oštećenjem vida svakako treba spomenuti elektronička povećala koja koriste kameru za snimanje teksta ili slike, digitalnu obradu i prikaz uvećanog sadržaja na zaslonu. Dostupna su u dvije glavne kategorije, prijenosna i fiksna (stacionarna), svaka s vlastitim prednostima i primjenama. Prijenosna su kompaktna, lagana i napajaju se baterijama te omogućuju studentima da ih koriste bilo gdje, kod kuće, na fakultetu, u knjižnici itd. Prijenosna povećala imaju ugrađenu kameru koja snima tekst ili predmet koji se gleda. Slika se zatim digitalno obrađuje i prikazuje na malom, integriranom LCD zaslonu u uvećanom obliku. Većina modela nudi različite razine uvećanja, podešavanje kontrasta i izbor boja prikaza (npr. crno na bijelo, bijelo na crno, žuto na plavo) kako bi se optimizirala čitljivost za individualne potrebe korisnika. Neki napredniji modeli mogu imati i funkciju zamrzavanja slike (za detaljnije promatranje), spremanja slika, optičkog prepoznavanja znakova (OCR) s funkcijom čitanja na glas (TTS) te mogućnost spajanja na vanjski veći zaslon. Fiksna elektronička povećala dizajnirana su za korištenje na jednom mjestu, odnosno radnom stolu studenta. Sastoje se od kamere postavljene na stalku iznad radne površine i velikog zaslona koji prikazuje uvećani sadržaj. Student mora samostalno postaviti udžbenik ispod kamere. Kamera snima sliku koja se zatim uvećano prikazuje na velikom zaslonu. Fiksna povećala obično nude širi raspon uvećanja od prijenosnih, veću fleksibilnost u podešavanju položaja kamera i materijala, različite načine prikaza boja i kontrasta te često funkciju linije za čitanje ili maskiranja radi smanjenja distrakcija. Neki modeli također imaju OCR i TTS funkcije, kao i mogućnost spajanja na računalo za daljnju obradu teksta. Uređaj za okretanje stranica koriste se u studenata s ograničenom ili nikakvom funkcijom ruku i šaka da samostalno čitaju knjige, časopise i druge tiskane materijale. Ovi uređaji automatiziraju proces okretanja stranica te tako eliminiraju potrebu za finim motoričkim vještinama koje su mnogim osobama s invaliditetom veliki izazov. Uređaj se sastoji od postolja i držača koji sigurno drži knjigu u optimalnom položaju za čitanje, a mehanizam koji se sastoji od majušnih motora okreće stranice. Takva pomagala mogu imati motorizirane valjke ili ručice koje hvataju stranicu udžbenika i prebacuju je na drugu stranu. Neki modeli rade na principu usmjerenog puhanja zraka koji odvaja gornju stranicu i prebacuje je dalje, dok drugi imaju vakuumske jastučiće ili pak magnetske sustave. Takva se pomagala pokreću i kontroliraju pridodanim senzorima ovisno o motoričkim sposobnostima studenata, a oni se postavljaju na onaj dio tijela koji student u potpunosti može voljno kontrolirati. Asistivna tehnologija za alternativno čitanje pruža mogućnost čitanja i razumijevanja, što je za studente s invaliditetom koji imaju poteškoća u čitanju od neizmjerne važnosti radi veće neovisnosti i mogućnosti studiranja.